Srebrnjaci se koriste za proizvodnju mladog luka (u zelenom stanju) i zrelih lukovica. Mladi luk pristiže od sredine februara pa do sredine maja, a zrele lukovice pristižu od početka juna.
Ovaj naziv dobili su po bijelim ovojnim listovima lukovice, i kod nas se najčešće gaje sorte: Majski srebrnjak, Junski srebrnjak, Sidra, Skopski srebrnjak, Barleta, Pompei…
Značajna grupa lukova su srebrnjaci koji mogu da se proizvode iz rasada, direktnom sjetvom i iz arpadžika. Ova proizvodnja odvija se kada su njive slobodne od drugih usjeva, poslije strnina, i nekih sjemenskih usjeva koji se skidaju tokom jula, a takođe može da se uzgaja kao podkultura u voćnim i vinogradarskim zasadima, jer je najveći dio vegetacije u zimsko-proljetnom periodu.
Pročitajte: KASNA SJETVA CVEKLE – Evo o čemu je potrebno voditi računa za dobar prinos
Proizvodnja mladog luka
Mladi luk se proizvodi iz rasada i iz arpadžika. Arpadžik srebrnjaka se proizvodi u redovnoj proizvodnji kao i ostali crni lukovi, dok se sadnja arpadžika obavlja u jesen, od početka septembra do kraja oktobra, te se na ovaj način proizvodi u dvogodišnjem ciklusu.
Sadi se u četvororedne-šestoredne trake na rastojanju 20 centimetara između redova i 40 centimetara između traka. Rastojanje u redu može da bude 3-10 centimetara. Može se i gušće saditi uz sukcesivno čupanje mladog luka.
Još jedan način proizvodnje mladog luka je u zaštićenom prostoru, tj. u plastenicima, plastičnim tunelima, toplim lejama, ali samo u periodu kada se ne koriste za proizvodnju drugih usjeva.
Osim proizvodnje iz arpadžika u zaštićenom prostoru se može proizvesti i iz rasada. Sjetva se obavlja polovinom septembra, a rasađivanje krajem oktobra na rastojanju 18-20×5 centimetara u trake ili redove, u zavisnosti od vrste, tj. veličine objekta. Mladi luk iz ove proizvodnje dospijeva znatno ranije, tako da se sadnja može obavljati sukcesivno u zaštićenom prostoru.
Pročitajte: Vrijeme je za sadnju praziluka
Proizvodnja rasada
Drugi način proizvodnje je preko rasada. Setva za rasad obavlja se od 5. do 20. avgusta za proizvodnju mladog luka, a za lukovice u trećoj dekadi avgusta. Sije se 8-10 grama sjemena po kvadratnom metru, zavisno od kvaliteta sjemena.
S jednog kvadratnog metra dobije se 1000-1200 biljaka, te je za hektar potrebno 400-500 kvadratnih metara za proizvodnju rasada. Najkritičniji period u proizvodnji rasada je faza nicanja, kada je potrebno da se zemljište održava stalno u vlažnom stanju, tj. da ne dođe do zasušivanja i stvaranja pokorice.
Rasad treba da je čist od korova i da se po potrebi prihranjuje. Kada se biljke nalaze u fazi dva-tri lista, preventivno se tretira fungicidima. Nakon 50-60 dana luk može da se rasađuje, a fenološki je to kada je stablo debljine olovke.
Njega usjeva
Osnovna obrada obavlja se čim se ubere predhodni usjev uz unošenje polovine planiranih mineralnih đubriva, dok se druga polovina unosi prihranjivanjem. Za ovu proizvodnju potrebno je 80-100 kilograma azota, 80-120 kilograma fosfora i 100-120 kilograma kalijuma.
Rasađivanje se na manjim površinama obavlja ručno, a na većim mašinski. Biljke se rasađuju u trake, s tim što je u redu rastojanje četiri-pet centimetara, a kasnije se prorjeđuju sve do sklopa koji je potreban za pravilan rast lukovice. Nakon rasađivanja se obavlja zalivanje. U ovoj proizvodnji zalivanje je potrebno obavljati u proljeće ako nema dovoljno vlage, uz prihranjivanje usjeva jednom ili u dva navrata. Ovaj način proizvodnje je malo zastupljen, a najrašireniji je preko arpadžika ili direktnom sjetvom.
Pročitajte: Kelj pupčar se sada sadi – Evo koji su uslovi neophodni za uspijevanje
Direktna sjetva srebrnjaka
Direktna sjetva luka srebrnjaka obavlja se od 15. avgusta do 10. septembra. U ovoj proizvodnji zalivanje je obavezno jer je sjetva kada su visoke temperature i u zemljištu nema dovoljno vlage. Sjetva se obavlja u dobro pripremljeno zemljište sa sjetvenom normom četiri-pet kilograma sjemena po hektaru, mašinski u trake i redove na rastojanju 50×3 santimetra.
Njega usjeva
Usjev se poslije sjetve zaliva i zemljište održava vlažnim sve dok biljke ne razviju dva-tri lista. Tada se prestaje sa zalivanjem da bi se bilje do zime dovoljno razvile, tj. do faze četiri-pet listova kada veoma dobro prezimljavaju. Dalje mjere nege su kao pri redovnoj proizvodnji direktnom sjetvom, a sastoje se od zaštite usjeva od korova, bolesti, štetočina i zalivanja u drugom dijelu vegetacije, ako je to neophodno.
Luk srebrnjak, zavisno od sorte, prispjeva početkom juna. Zrele lukovice srebrnjaka čuvaju se kratko mjesec-mjesec i po, a u kontrolisanim uslovima (hladnjačama) znatno duže. Uz pravilnu agrotehniku mogu da se ostvare prinosi 30-40 tona po hektaru.
Autor: Mr Jelica Gvozdenović-Varga, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad