Subota, 21 Maja, 2022
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoRotkva - Uzgoj direktnom sjetvom i njega usjeva

Rotkva – Uzgoj direktnom sjetvom i njega usjeva

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Rotkva bijela i crna – (Raphanus sativus var. niger) ima brojna pozitivna djelovanja na organizam te odavno postoje brojni domaći recepti za liječenje prehlade i kašlja, pospješivanje otpornosti organizma i apetita te ublažavanje tegoba kod bolesti bubrega, žuči i jetre.

Inače, u ishrani se rotkva najčešće konzumira u svježem obliku, naribana kao salata ili u kombinaciji s drugim namirnicama (mrkvom, kiselim krastavcima, jabukama, maslinama, jajima, maslinovim uljem, svježim sirom).

Uzgoj direktnom sjetvom

Optimalne temperature za uzgoj rotkve, ovih vrsta su od 15 do 18°C i njihova dostupnost na tržištu ograničena na razdoblja godine s umjerenim temperaturama.

Visoke temperature i nedovoljna količina padavina u uslovima dugog dana izazivaju razvoj sunđerastog tkiva u unutrašnjosti hipokotila. Takođe, navedeni uslovi mogu rezultirati i formiranjem drvenastih stanica te prelazom u generativnu fazu (prorastanje) pri čemu može i izostati formiranje zadebljalog hipokotila. Obe vrste uzgajaju se direktnom sjetvom.

Kod nas se najčešće uzgajaju kasniji kultivari rotkva koji se sije tokom jula, a za berbu dospijevaju za 70 do 80 dana. U području sjeverne Evrope čest je proljećni uzgoj ovog povrća te se sjetvom tokom marta i aprila ostvaruje berba zadebljalog hipokotila za 50 do 60 dana.

Mlada proljetna rotkva manjeg je promjera, na tržište obično dolazi u vezicama. Kod uzgoja proljetnih kultivara preporučuje se veća gustina sklopa (20 do 25 cm × 10 cm), dok se jesenski kultivari siju na razmak redova 30 do 45 cm. Rotkvica se najčešće sije na razmak redova 10 do 20 cm te unutar reda od 2 do 5 cm. Za kvadratni metar potrebno je od 2 do 3 g sjemena. Na manjim površinama uobičajena je i sjetva omaške pri čemu je najčešće potrebno provesti proređivanje.

Pročitajte: Sok od crne rotkve i meda – Sibirski narodni recept za kašalj

U povoljnim uslovima rotkvica može dospeti u tehnološku zrelost za 20 do 40 dana zbog čega je, tokom proljećnog i jesenskog razdoblja, kontinuiranom sjetvom svakih 10-15 dana moguće ostvariti 3 do 4 berbe.

Za ostvarenje prosječnog prinosa od 100 kg/100 m2 rotkve preporučuje se đubrenje sa 0,25 kg N, 0,1 kg P2O5 i 0,5 kg K2O. Kod primjene prevelike količine azota može doći do naglog rasta i sunđeraste strukture zadebljalog hipokotila, bujnog rasta lisne mase i smanjenim razvojem hipokotila. Rotkve kao i lisnato povrće imaju izraženu sposobnost akumulacije nitrata (> 2500 mg/kg svježe materije) te prekomjerno đubrenje azotom može rezultirati smanjenjem nutritivnog kvaliteta ovog korjenastog povrća.

Pročitajte: Ljetna sjetva povrća koje ima kratku vegetaciju

Njega tokom vegetacije

Njega tokom vegetacije podrazumijeva redovno natapanje, plijevljenje i okopavanje usjeva kako bi se ostvario što bolji prinos. Kod rotkve se pri berbi uklanja lišće, a hipokotil se pakuje u mrežaste vreće ili letvarice. Rotkvica na tržište najčešće dolazi u vezicama pri čemu promjer hipokotila tržišne rotkvice varira od 2 do 4 cm, a sa 1 m2 može se ostvariti 15 do 20 vezica. Prekrivanjem usjeva u ranim proljetnim rokovima sjetve može se pospješiti berba rotkvice.

Posljednjih je godina u svijetu sve češći i hidroponski uzgoj rotkvice jer se kontrolisanjem abiotskih faktora može uticati i na nutritivni kvalitet te ostvariti veći prinosi u odnosu na uzgoj u tlu. Ujedno, smanjen je utrošak ljudskog rada i vode za pranje povrća pri berbi i primarnoj doradi.

Autor: Sanja Fabek, dipl. ing. agronomije

 

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

višnje

Preradom do bolje zarade od višanja, mogu da se iskoriste i...

Beogradska porodica Simić, koja se primarno ne bavi poljoprivredom, ima poljoprivredno gazdinstvo u Feketiću i voćnjak višanja sorte „Prima“. Jelena i Vladan, uz dva...