Srijeda, 29 Juna, 2022
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoMrkva kao drugi usjev - Sjetva u julu

Mrkva kao drugi usjev – Sjetva u julu

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Mrkva je kultura koja se gaji na otvorenom polju. Tek u novije vrijeme širi se proizvodnja mrkve u zaštićenom prostoru, prvenstveno u plastenicima i toplim lejama. Na otvorenom polju pretežno je zastupljen baštenski način proizvodnje.

U zavisnosti od klimatskih uslova, mrkva se može sijati i do polovine jula. Proizvedena u ovom periodu, mrkva se najlakše čuva u trapu tokom zime. Ova proizvodnja se može organizovati poslije usjeva koji rano završavaju vegetaciju (spanać, rani grašak, mladi krompir, salata itd.).

Pripremi za sjetvu treba pristupiti odmah poslije berbe predusjeva. Prije oranja rasturiti 200 kg/ha NPK đubriva (15:15:15), zemljište poorati na 30 cm dubine. Priprema i sjetva obavljaju se kao i u proljećnoj proizvodnji.

Navodnjavanje

U ljetnoj proizvodnji neophodno je navodnjavanje. Navodnjavati treba 6-8 puta, po potrebi i češće. Kritični periodi su od klijanja pa do obrazovanja 6-8 listova, kada se dešava da ponici propadaju zbog suše, obrazovanja pokorice ili korova.

 

Pročitajte: Proizvodnja mrkve – Traži puno svjetlosti i umjereno vlažno zemljište

Prorjeđivanje mrkve

Rastojanje biljaka mrkve od 3 do 5 cm može se obezbjediti samo sjetvom specijalnim sijačicama za sitna sjemena. Svim drugim načinima sjetve, ne dobija se pravilno rastojanje. U suprotnom. prorjeđivanje je obavezna mjera njege. Sa prorjeđivanjem treba početi kada se formira 4-6 pravih listova i kada je zemljište dovoljno vlažno.

Ako postoji potreba i za drugim prorjeđivanjem treba ga obaviti kada korijen mrkve dostigne debljinu olovke (0,8-1,2 cm). Poslije drugog prorjeđivanja, rastojanje između biljaka treba da iznosi 3-5 cm, zavisno od sorte.

Prihranjivanje mrkve

U zavisnosti od plodnosti zemljišta, predkulture, osnovnog đubrenja i stanja usjeva mrkve, treba planirati prihranjivanje sa 200-300 kg KAN-a ili 150 kg uree po hektaru, koja se unosi plitko u zemljište. Prihranjivanje se može obaviti širokim rastiranjem po cijeloj površini ili između redova. Izvodi se ručno ili mašinski – rasturačima ili kultivatorima sa depozitorima, što je bolji način jer se đubrivo unosi 5-10 cm u zemljište.

Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.

 

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

kopriva

ZA BUJNIJE I OTPORNIJE BILJKE napravite prirodno đubrivo od koprive

Kopriva je jedna od najzdravijih biljaka. O njenim blagotvornim dejstvima na ljudski organizam dosta se pisalo. Kako ona obiluje gvožđem, ali i vitaminima A,...