Đubrenje kajsije – Jesen je stigla i treba primijeniti fosforna i kalijumova đubriva. Možete primijeniti tokom sezone i fertigaciju i folijarno đubrenje.
Đubrenje se može primijeniti u toku jeseni, proljeća i leta.
Jesenje đubrenje
Jesenje, osnovno, đubrenje se izvodi organskim đubrivima (stajnjakom) kao i fosfornim i kalijumovim đubrivima. Ovi elementi su slabo pokretljivi u zemljištu. Utvrđeno je da se na umjereno glinovitim zemljištima fosfor godišnje spušta u dublje slojeve zemljišta samo 4-5 cm, a kalijum 8-10 cm. Zbog toga se preporučuje unošenje ovih đubriva u dublje slojeve zemljišta zaoravanjem.
Proljećno đubrenje
Proljećno đubrenje (prihranjivanje) se izvodi azotnim đubrivima. Azot je lako pokretljiv u zemljištu, tako da postoji mogućnost njegovog gubitka ispiranjem. Zbog toga se azotna đubriva dodaju u periodu vegetacije, podeljena u dva do tri navrata.
Pročitajte: Kada je pravo vrijeme za rezidbu kajsije
Ljetnje đubrenje
Ljetnje đubrenje se izvodi poslije berbe (u junu ili julu) primjenom azotnih đubriva. Ono doprinosi boljem formiranju cvjetnih pupoljaka i većoj rodnosti u narednoj godini. Kasnije izvođenje ovog đubrenja (krajem ljeta) se ne preporučuje, jer utiče na produžetak vegetacionog perioda i slabije zdrvenjavanje ljetorasta, što umanjuje njihovu otpornost na mrazeve.
Đubrenje tokom sezone
Postoji više načina primjene đubriva: površinsko đubrenje, dubinsko đubrenje, fertigacija (đubrenje kombinovano sa navodnjavanjem) i đubrenje preko lišća (folijarno).
Rasturanje đubriva po površini zemljišta može da se obavi ručno ili mašinski (pomoću rasipača). U mladim zasadima kajsije đubrenje se najčešće obavlja ručno, rasturanjem đubriva oko stabala ili u pantljikama duž redova.
U starijim zasadima đubrivo se rastura po čitavoj površini. Azotna đubriva u nitratnom obliku rasturaju se obično pred kišu, bez unošenja u zemljište. Azotna đubriva u amonijačnom obliku se unose u zemljište obradom, da ne bi došlo do gubitka amonijaka isparavanjem.
Kalijumova i fosforna đubriva se poslije rasturanja obavezno zaoravaju. Ona se mogu dodavati i prilikom podrivanja zemljišta, pomoću depozitora, pri čemu se unose u dublje slojeve zemljišta.
Pročitajte: Zašto se suše KAJSIJE?
Fertigacija predstavlja zalivanje voćaka putem sistema za navodnjavanje-vodom u kojoj su rastvorena đubriva. Ona omogućava redovno i optimalno snabdijevanje stabala hranljivim materijama u zoni gdje se nalazi glavna masa korijenovog sistema. Kod fertigacije treba izbjegavati suvišnu primjenu vode, koja može dovesti do ispiranja azota. Ova metoda obezbijeđuje veću mobilnost fosfora i kalijuma u odnosu na njihovo rasturanje po površini zemljišta.
Primena fertigacije može ubrzati degradaciju zemljišta. Korišćenje kiselih đubriva i preterana primena vode mogu dovesti do smanjenja ph vrednosti zemljišta i gubitka lako rastvorljivih elemenata kao što su azot i bor. Ova pojava je naročito izražena na mestima ispod kapaljki sistema za navodnjavanje.
Folijarno đubrenje predstavlja prskanje nadzemnih organa voćaka, pre svega listova, rastvorima biogenih elemenata male koncentracije (obično 0,1-0,5%). Ovo je dopunska mera, koja ne može da zameni đubrenje preko korena. Primenjuje se radi otklanjanja deficita (uglavnom mikroelemenata) ili kao preventiva u sprečavanju pojave deficita. Kod nas je danas u primeni veliki broj ovih đubriva i ona predstavljaju smeše pojedinačnih soli makro- i mikro-elemenata u raznim količinama.
Folijarno đubrenje se po pravilu kombinuje sa prskanjem protiv prouzrokovača bolesti i štetočina. Redosled pravljenja smeše za prskanje je takav da se u vodu prvo sipa folijarno đubrivo, pa tek onda ostale komponente. Ova đubriva se ne smeju primenjivati po velikoj vrućini, jer mogu izazvati oštećenje lista.
Autor: Biljana Nikolić, PSSS Smederevo
Korišćena literatura Kajsija Prof.dr Dragan Milatović