Dubina s koje se uzima uzorak za jednogodišnje usjeve je 0-30 cm, a za višegodišnje (voćnjake i vinograde) 0-30 cm i 30-60 cm.
Ako su table ujednačene i velike uzorak se uzima sa svakih 3-5 ha, a ako postoje depresije ili je tabla nejednolika, uzorak se uzima za svaki karakteristični dio parcele.
Ne preporučuje se uzimanje uzoraka tla uz rub parcela, tamo gdje je đubrivo prethodne godine bilo neravnomjerno razbacano ili uz kuće i u blizini živica. Prilikom uzimanja uzoraka po parceli možemo se kretati dijagonalno ili cik-cak. Za uzimanje uzoraka tla služi sonda ili lopata («štijača»). Kad uzimamo uzorak “štijačom”, njome zarežemo sloj zemlje debljine 3-5 cm, izvađena zemlja na” štijači” izreže se nožem i uzima se uzorak tla u cijeloj dužini “štijače” po njenom središnjem dijelu.
Pročitajte: Osnovni savjeti za jesenju pripremu zemljišta
Cilj nam je dobiti stvarno stanje hraniva u tlu pa je potrebno uzeti barem oko 25 uzoraka tla, koji će predstavljati prosječan uzorak jedne parcele. Te uzorke treba dobro izmiješati i od njih odvagnuti oko jedan kilogram svježe zemlje koja će se dostaviti u laboratoriju. Zemlju treba staviti u čistu PVC vrećicu. Osim imena i prezimena vlasnika parcele te naziva parcele treba navesti i pretkulturu i idući usjev za koji se traži preporuka đubrenja.
Uzorke tla treba dostaviti u laboratorij koji je opremljen za analizu tla i davanje preporuke za korisnike. Iz uzoraka tla nakon analize saznaćemo sadržaj hranjiva u tlu, utvrditi višak ili manjak pojedinog hraniva, procjeniće se reakcija usjeva na dana hraniva, pravi se plan đubrenja i procjenjuje se trenutna plodnost tla.
Analizom tla utvrđuje se: pH tla, ukupni CaCO , aktivni kreč, ukupni azot, organska materija, humus, fiziološki aktivni fosfor i kalijum (P O i K O) makroelementi, mikroelementi (olovo, bakar, cink, mangan, kadmijum i željazo), ukupni fosfor, tekstura tla i druga fizikalna svojstva. Obično nas zanima stanje makroelemenata (fosfor, kalijum), humusa i ph tla (kiselost, kiselost).
Pročitajte: Kako pripremiti zemljište za sljedeću sezonu?
Cilj analize jeste odrediti granične vrijednosti raspoloživih hraniva i količinu koja je potrebna da se zadovolje potrebe iduće kulture, a njome predviđamo povećanje prinosa te isplativost đubriva. Svrha analize tla jeste i da znamo podatak koji nam treba za izračun potrebnog đubrenja za pojedine usjeve, kada poznajemo sadržaj pojedinog hraniva u tlu možemo ciljanim đubrenjem nadoknaditi njegov manjak i podići ga na optimum u tlu. Zbog tih razloga i moramo ga tako uzeti da nam analiza tla dade vjerodostojan podatak o tlu.
Poznavajući stanje tla i racionalno đubreći za svaku kulturu prema njenim potrebama za određeni prinos, imamo isplativu biljnu proizvodnju. Pri tome je sve važnije da tako utičemo na očuvanje okoliša jer pravilnim doziranjem đubrenja smanjujemo zagađivanje zemlje, vazduha i vode.