Kako, kada i koliko treba zalivati koje vrste povrća – Uz đubrenje i obradu, zalivanje je jedna od najvažnijih radnji želimo li dobar urod. Koliko biljkama zaista treba vode, zvisi od više faktora.
Ljeto je tu, vrelih dana sve je više, a to za vrtlare znači samo jedno – povećana potrošnja vode. Oni iskusniji tu su problematiku riješili skupljanjem kišnice, pumpama iz obližnjeg potoka ili kopanjem bunara, ali bez obzira na to jeste li iskusni ili početnik, uvijek se postavlja pitanje: koliko biljkama zaista treba vode?
Svaka kap vrlo je važna za rast korijena, a dugoročno je važna i za rast velikih i kvalitetnih plodova. Za razliku od voća ili cvijeća, povrće tokom vegetacije neprekidno treba vodu. Uz đubrenje i obradu, zalivanje je jedna od najvažnijih radnji želimo li dobar urod. U pravilu zbog slabe opskrbe vodom povrće počinje nepravilno rasti, kržljavo je, ali i lako podliježe napadima bolesti i štetnika. Uz to, zbog manjka vode gubi se zdrav izgled i dobar ukus. No, dobija li povrće previše vode, ono postaje vodenasto, gubi aromu i brzo se kvari.
Dakle, koliko biljkama zaista treba vode?
Odgovor zvisi od vrste povrća, tj. od svojstava biljke, njenim sposobnostima da uzima vodu iz zemljista, ali i od faza razvoja u kojima biljka ima različite potrebe za količinom vode. Postoji velika vjerojatnost da se nepravilnim zalivanjem na pojedinom povrću razviju bolesti koje će tada u vrlo kratkom periodu uništiti čitav urod.
Kako onda pravilno zalijevati biljke?
Sve vrste povrća u početku vegetacije trebaju vlagu, posebno u vrijeme klijanja. Kad je riječ o uzgoju presadnica, treba naglasiti da takvom bilju treba više vode i nakon presađivanja. Vlaga je najpotrebnija u sloju zemljišta u kojem se razvija korijenov sistem, i to na dubini od oko 30 cm, što potvrđuje pravilo obilnijeg, ali rjeđeg zalivanja. Plodovito povrće poput paradajza, paprika, tikvica i graha, ali i začinsko bilje, zaliva se isključivo uz stabljiku prema korijenu jer, prskamo li spomenuto bilje po lišću, zbog visokih temperatura postoji mogućnost pojavljivanja bolesti poput plijesni ili rđe.
Suprotno njima, lisnato povrće poput salate i kupusnjača poželjno je, osim uz korijen, zalijevati prskanjem jer zahtijeva veću vlagu prilikom rasta. Kod kupusnjača poželjno je pojačati zalivanje prilikom oblikovanja glavica. Korjenasto povrće pak tokom cijele vegetacije zahtjeva kontinuirano zalijevanje. Nedovoljno vlage u tlu rezultovati će drvenastim i neukusnim mrkvama, peršunom, cveklom ili rotkvicama.
Pročitajte: Zalivanje paprike – Pazite na temperaturu vode kojom zalivate
Jako važna stvar prilikom zalivanja je temperatura vode. Suviše hladna voda nepovoljno djeluje na dozrijevanje plodovitog povrća, koje zbog iznenadnog šoka stvara nekvalitetne plodove. Događa se da cvjetovi ili zametnuti plodovi opadaju, a korijen smanjuje usisnu snagu, zbog čega lišće počinje venuti i biljka propada.
Ako ne možete temperirati vodu, u npr. vanjskim bazenima, i osuđeni ste na korištenje hladne bunarske vode ili vode iz vodovoda, zalivanje obavite tokom noći ili rano ujutru. U slučaju da imate problema s puževima u vrtu, poželjno je večernje zalivanje zamijeniti jutarnjim.
U vrijeme toplih mjeseci vrijedi dobro poznato pravilo – zalivati rjeđe, ali obilnije. Pod obilnim zalivanjem kao najbolji primjer možemo navesti zalijevanje paradajza: jedna stabljika – 10 litara vode. Ne zaboravite na okopavanje usjeva, osim što se popravlja rastresitost tla, sprečava se i kapilarno isparavanje vlage. Takođe je potrebno redovno plijevljenje jer će razvoj korova biljkama oduzimati vlagu.