Jesenje đubrenje šljive je obavezna mjera koju bi trebalo obavljati svake godine. Đubrenje se obavlja poslije opadanja lišća i ulaska voćki u period mirovanja.
Đubri se sa sa mineralnim i organskim đubrivima. Količine đubriva i formulacije najbolje je odrediti kombinovanjem agrohemijske analize zemljišta i vizuelnim stanjem zasada, odnosno, rodnim potencijalom za sljedeću godinu, porastom i brojem ljetorasta. Od hranljivih materija šljivi je najbitniji sadržaj kalijuma (K) u zemljištu i prilikom određivanja formulacije NPK đubriva prednost davati đubrivima sa povećanim sadržajem kalijuma.
Sadržaj lakopristupačnog oblika kalijuma u 100 grama vazdušno suve zemlje na dubini od 0 do 40 cm trebalo bi da bude minimalno 20 mg/100 g. zemlje. Cilj đubrenja na zemljištima koja imaju optimalan sadržaj osnovnih hraniva je održavanje tog sadržaja, a u obzir prilikom određivanja količina se uzima gubitak hraniva koje voćke iskoriste za prinos i za vegetativan porast, prelazak hraniva u nepristupačne oblike i gubitak ispiranjem u dublje slojeve zemljišta.
Podaci za iznošenje hraniva iz zemljišta za prinos od 25 t/ha šljive su 80-100kg/ha azota, 20-50 kg/ha fosfora, 100-150 kg/ha kalijuma iz zemljišta što odgovara količini od 400 do 500 kg/ha NPK 6:12:24 ili 8:16:24 uz proljećnu prihranu sa 250 do 350 kg/ha KAN-a.
U zasadima gdje je sadržaj kalijuma minimalan ili ukoliko se vizuelnim pregledom ustanovi slabiji porast ljetorasta, manji broj cvijetnih pupoljaka ili su mlađi zasadi koji slabije napreduju potrebno je povećati količine NPK đubriva kako bi se podigao sadržaj kalijuma u zemljištu, a pojačanom prihranom azotnim đubrivima uticati na bujnost voćki.
Pročitajte još: Đubrenje voćaka prije zasnivanja zasada
Količinu potrebnih azotnih đubriva za đubrenje zasada u rodu podijeliti na dve ili tri prihrane – prvu obaviti pred cvjetanje, a drugu u prvoj polovini maja. Ukoliko se radi o sortama šljive osjetljivim na virus šarke (požegača ili čačanska rodna) druga ili treća prihrana može se obaviti krajem maja. Razbacano azotno đubrivo je najbolje dopunskom obradom tanjiranjem ili freziranjem unijeti u zemljište, a u ekstenzivnim uslovima gdje je nedostupna obrada đubrivo razbacati pred kišu. Ukupne količine KAN-a po stablu su od 500 gr do 1 kg koje treba podijeliti na dve ili tri prihrane.
Nedostatak fosfora je često povezan sa povećanom kiselosti zemljišta pa je kalcifikacija korisna mjera kojom se utiče na povećanje sadržaja lako pristupačnog fosfora. Potrebne količine krečnog materijala razbacati po cijeloj površini pa obradom unijeti u zemljište.
Ukoliko se pored NPK đubriva koristi zgoreli goveđi ili ovčiji stajnjak, količine NPK đubriva se mogu smanjiti jer pored popravke strukture i karakteristika zemljišta sa 10 t/ha goveđeg stajnjaka u zemljište se unosi oko 50 kg azota, 30 kg fosfora i 60 kg kalijuma. Stajnjak se iskorišćava 3 do 4 godine, a prve godine se iskoristi oko 50%.
U zasadu šljive u punoj rodnosti NPK đubrivo i stajnjak ne razbacivati uz deblo već nešto šire od projekcije krošnje ili po cijeloj površini ukoliko je manji međuredni razmak. Odmah poslije razbacivanja osnovnom obradom đubrivo unijeti u zemljište.