Sjemena nekih gajenih biljaka moraju se dodatno, prije same sjetve, podvrgnuti određenim postupcima kako bi bila pogodna za preciznu sjetvu.
Priprema sjemena za sjetvu obuhvata čitav niz radnji od kojih se neke obavezne, što je jedan od osnovnih preduslova za postizanje visokih prinosa.
U ovm tekstu biće riječi o fizičkoj pripremi sjemena za sjetvu.
KVAŠENJE SJEMENA VODOM
Ovaj postupak je odavno poznat. Primjenjuje se kod sjemena sa tvrđom sjemenjačom u cilju bržeg klijanja i nicanja. Obično se sjeme kvasi 24 časa prije sjetve.
Ovakav postupak koristi se u povrtarstvu kada želimo da skratim vrijeme klijanja i nicanja, pa se nakvašeno sjeme drži u povoljnim temperaturnim uslovima, dok se ne zagrije supstrat u toplim lejama.
Pročitajte: Iskoristite snijeg da lakše posijete sitno sjeme
Potreba za kvašenjem je karakteristična za sjeme šećerne i stočne repe, cvekle, pamuka, grahorica, lubenice, dinje, krastavca, mrkve itd.
Treba nastojati da se nabubrilo sjeme odmah posije, i to u vlažno zemljište, inače uspijeh može izostati.
SUŠENJE SJEMENA
Preduzima se samo onda kada je sjeme (žita) vlažnije od 14 % ili kod uljanih 11%. Zavisi od uslova u žetvi, vremena žetve, ranostasnosti sorata, itd., kod strnih žita se i ne mora uvijek dosušivati zrno, sem u početku žetve kada je najvlažnije. Međutim, vrijeme berbe kukuruza je u jesen, i tada je po pravilu veća vlažnost sjemena, tako da se mora vještačkim putem dosuštiti do dozvoljenog procenta vlažnosti (14%), kako bi moglo da se čuva. Obično se sjeme suši u sušarama zagrijanim vazduhom, pri čemu se vodi računa o temperaturi vazduha (kod žita kreće se od 45-49 ºC, kod soje 35 ºC), da ne bi došlo do oštećenja klice. Pri lijepom vremenu manje količine se mogu osušiti na vazduhu povremenim lopatanjem.