Subota, 20 Aprila, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneOrganska proizvodnjaEkološki uzgoj paradajza: đubrenje, navodnjavanje i njega!

Ekološki uzgoj paradajza: đubrenje, navodnjavanje i njega!

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Paradajz je prilagođen širokom rasponu uslova uzgoja, ali niske temperature i kratke vegetacijske sezone ograničavaju rast. Dobro uspijeva na pjeskovitim ilovačama ili ilovačama srednje teksture, ali se može uzgajati na mnogim tipovima tla, od laganog pijeska do težih glinenih ilovača, sve dok je tlo dobro drenirano. Potrebno je održavati dovoljnu vlažnost za pravilan rast i razvoj. Paradajz preferira blago kisela tla s pH od 6,0 do 6,8. Za ranu proizvodnju prednost imaju pjeskovita tla, koja se u proljeće brže zagrijavaju. Odabirom položaja s dobrom cirkulacijom zraka smanjit će se problemi s biljnim bolestima kao i mogućnost pojave ranih proljetnih i kasnih jesenskih mrazova.

Priprema tla započinje unošenjem organske materije (40 do 60 t/ha stajskog gnoja) ili pokrovnih usjeva. Pokrovni usjev potrebno je pokositi najmanje 3 sedmice prije sadnje. Pokrovni usjev (posebno raž, pšenica, zob ili dlakavi grahorica) može se sakupiti u traku uz planirane redove biljaka kako bi se osigurala zaštita od vjetra nedavno presađenih biljaka

Najčešći je uzgoj iz presadnica

Paradajz za potrošnju u svježem stanju se najviše uzgaja iz presadnica, međutim paradajz za preradu se može uzgajati i direktnom sjetvom. Sjeme koje se koristi za proizvodnju presadnica treba biti dobiveno iz ekološke proizvodnje ili koristiti vlastito sjeme. Supstrat za uzgoj presadnica može se napraviti na domaćinstvu ili se može nabaviti gotovi komercijalni supstrat koji udovoljava propisima ekološke proizvodnje. Sadnja se obavlja na oblikovane uzdignute gredice prekrivene malčem. Uzdignute gredice se zagrijavaju ranije u proljeće i olakšavaju procjeđivanje viška vode. Međutim, u suvim uslovima, uzdignute gredice mogu zahtijevati pojačano navodnjavanje. Sistem za navodnjavanje kap po kap postavlja se ispod malča. Gredice su obično visoke 10-20 cm i široke 90-120 cm.

Ovisno o bujnosti sorte i planirane dužine uzgoja sade se 3 do 4 biljke/m2. To znači da je razmak redova 80 cm, a između biljaka u redu 30 do 40 cm. Međutim, češće se sadi u dvoredne trake. Na gredicu se sade dva reda razmaknuta 60 do 70 cm, a između dvije trake se ostavlja razmak 90 do 100 cm, koji se koristi kao prolaz za njegu usjeva i berbu.

Paradajzu su dobri susjedi grah, češnjak, kupusnjače, salata, poriluk, kukuruz, mrkva, peršin, cikla, celer, a loši susjedi grašak, koromač, krumpir. Dragoljub zasijan uz paradajz, štiti ga od lisnih vaši, a kadifica od nematoda. Paradajz dobro podnosi samog sebe, a ispred njega u plodoredu ne mogu biti vrste iz iste porodice npr. krompir ili paprika, a nakon paradajza sade se mahunarke.

Najbolje je koristiti kišnicu

Vlažnost tla se navodnjavanjem održava na nivou 70 do 85 % poljskog vodnog kapaciteta. Za vrijeme kratkih dana navodnjava se jednom nedeljno ili rjeđe, a za toplijih i sunčanih dana i u toku plodonošenja najmanje dva puta tjedno. Iza sadnje obroci navodnjavanja su 10 do 15, a kasnije 20 do 30 L/m2. Za navodnjavanje najbolje je koristiti kišnicu kad je to moguće.

Suzbijanje štetnih organizama (bolesti i štetnika) u ekološkom uzgoju prvenstveno se provodi preventivim mjerama. Za pojačanu otpornost bilja koriste se različiti biljni pripravci, ekstrakti i čajevi (kopriva, paprat, luk, hren, preslica, i dr.), homeopatski i biodinamički pripravci. Protiv gljivičnih bolesti, paradajz je najbolje preventivno zalijevati tekućim đubrivom od preslice i koprive. Čaj od preslice bogat je silicijevom kiselinom i djeluje preventivno na paradajz. Protiv bolesti koristi se sumpor u prahu, sumporni pripravci u kombinaciji, obrano mlijeko, vodeno staklo (kalijev silikat), kameno brašno, kalijev permanganat, bakar i bakreni pripravci.

Njega pardajza sastoji se od uklanjanja uvelih cvjetova i listova te zaperaka. Zaperci koji rastu iz glavne stabljike paradajza moraju se otkinuti dok su mali čime se sprječava stvaranje grmolikog izgleda i slabije prozračnosti. Zakidanjem vrhova nakon što biljka razvije 4-6 cvjetnih grančica ubrzava se zrioba plodova. Radi boljeg provjetravanja uklanjaju se donji stariji listovi.

Ovisno o sorti i uslovima uzgoja, paradajz dozrijeva 70-125 dana nakon sadnje. Plodovi sazrijevaju 6-8 nedelja od zametanja. Preporučuju se sorte i kultivari otporni na štetočine i prilagođene lokalnim pedoklimatskim uslovima, te treba dati prednost zavičajnim (autohtonim) sortama. Na tržištu se mogu naći sorte Volovsko srce, Jabučar, Zagrebačka rana, Amerikanac, Floridade, Šljivar, Moneymaker, Sun ray i dr.

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI