Naslovnica Blog Stranica 994

Gradski inspektori KONTROLIŠU KVALITET domaćeg mesa, jaja, ribe i mlijeka

Gradski inspektori krenuli su danas u kontrolu farmi klaonica, mljekara i ribnjaka na području grada, biće kontrolisana ispravnost mesa, jaja, ribe i mlijeka.

Kako su najavili iz Odjeljenja za inspekcijske poslove, uzeti uzorci biće kontrolisani na nivo prisutnosti antibiotika, hormona, teških metala, pesticida i drugih štetnih materija.

– Prošle sedmice izvršili smo kontrolu mesa iz uvoza, a ove krećemo sa domaćim proizvođačima – istakao je načelnik Odjeljenja Janko Kecman.

On naglašava da su ovo redovne kontrole koje se provode planski sa ciljem preventivnog djelovanja i rade se nekoliko puta godišnje prema programu koji donosi Kancelarija za veterinarstvo BiH. Uzorci se šalju u labaratorije u Banjaluci, Beogradu, Sarajevu i Mostaru a rezultati se očekuju za mjesec dana.

Prema proceduri, u slučaju da neki od uzoraka bude pozitivan, inspektori pokreću istragu i ponavljaju kontrolu.

– Ukoliko je uzorak i u ponovnoj kontroli pozitivan, zabranjuje se dalja proizvodnja – ističe Kecman.

On podsjeća i da je prošle sedmice Gradska inspekcija, zajedno sa predstavnicima Instituta za javno zdravstvo i Instituta “Vaso Butozan” uzela uzorke mesa iz uvoza u tržnim centrima na području grada.

Rezultati analiza ovog mesa na prisustvio antibiotika, kao i bakterija salamonele, stafilokoke i ešerihije očekuju se ove sedmice.

Najzanimljivija imena sela u BiH

Gotovo da nema opštine u Bosni i Hercegovini u kojoj nema bar jedno selo nesvakidašnjeg, ili kako bi to naš narod kazao “zakukuljenog” naziva.

Otkud takva “čudna” imena teško da mogu odgonetnuti i starosjedioci, ali ona su uredno registrovana u gruntu i ucrtana na opštinskim mapama.

Za pojedine nazive vezuju se narodne predaje, koje su uglavnom i jedino objašnjenje otkud takav naziv selu, piše „Aura.ba“.

Ruku na srce, najviše je seoskih naselja koja u nazivu imaju predznak ljepote, miroljubivosti, ljubavi, rajskog užitka, kao što su:

Dobrič kod Širokog Brijega, Sladna kod Srebrenika, Duša i Svilići kod Gornjeg Vakufa, Dobrica kod Stoca, Dobrac kod Mrkonjić Grada, Radoželje kod Rudog, Ugodovići kod Teslića, Budoželje kod Vareša, Sretnice kod Mostara, Seljublje kod Kalesije, Rajska kod Gradačca, Zavolje kod Ključa, Bogodol kod Mostara, Ljubomišlje kod Rogatice, Ljubljeno kod Čajniča, Medakovo kod Tešnja.

Zagonetala i Ometala Čuda, alatke, smetala i zagonetala kriju se u imenima naselja: Čuništa, Čuda, Prguševa kod Olova, Krtnje kod Ljubinja, Češalj kod Višegrada, Grablje kod Ljubinja, Kužnjača kod Modriče, Lizoperci, Ometala i Varavara kod Prozora / Rame, Pripećak kod Rogatice, Popuže kod Šipova, Tupanari kod Šekovića, Šije kod Tešnja, Prline kod Lukavca, Pištaline kod Bosanske Krupe, Pištalica kod Ključa, Pjanići kod Cazina, Lupoglavo, Obrčevac, Jošje i Brgule kod Kladnja, Dudle kod Konjica, Kakmuž kod Gračanice, Odrače kod Kiseljaka, Popržena Gora, Starposle kod Kaknja, Pustipusi kod Ljubinja, Mrgudići kod Rogatice, Popuže kod Šipova, Globarica kod Maglaja, Udavača Brdo kod Mrkonjić Grada.

Evo i naselja koja nose i ovakva imena:

Zecovi i Žune kod Prijedora, Žabica kod Ljubinja, Miši kod Livna, Obadi kod Srebrenice i Kalinovika, Crvica kod Goražda, Kokošari i Krpeljići kod Travnika…

Od Ljutave do Nepravdića Plač, tuga i čemer “kumovali” su imenima sela: Suzina kod Stoca, Plačikus kod Kalinovika, Kukavice kod Rogatice, Tugovići kod Tešnja, Mrkodol kod Tomislavgrada, Paklarevo kod Travnika, Paklenica kod Olova i Maglaja, Čemerno kod Gacka, Crnoglav kod Neuma, Mrkalji kod Han Pijeska, Mrakovi kod Kiseljaka, Mračanj kod Prnjavora, Mrakovi kod Kiseljaka, Crljeni kod Ključa, Pocrnje kod Ljubinja, Crnopod kod Ljubuškog, Crnaja kod Srpca, Ništavci kod Prijedora, Rat kod Novog Travnika, Ljutava kod Rudog, Nepravdići kod Sokoca, Mrkosovice i Pokojišta kod Konjica, Bezmilje kod Goražda, Pocrnje kod Ljubinja, Grdovo i Krezluk kod Jajca, Žulj kod Sokoca.

Ma kako zvučalo, ali neka sela nose i ovakve nazive: Gnojnica kod Lukavca i Odžaka, Gnojnice kod Mostara, Gnionica kod Odžaka, Zlosela kod Kupresa, Zlokuće kod Bugojna i Kaknja, Zvjerina kod Bileće, Svinjarevo kod Kiseljaka.

“Čudni” nazivi sela, ma kako zvučali, ne umanjuju njihovu ljepotu i tradicionalno gostoprimstvo i dobrotu svojih žitelja, piše „Aura“, a prenosi „Vecernji.ba“.

PROČITAJTE:

Pojavio se GMO krompir – Evo kako ga prepoznati!

Majski radovi u bašti i dvorištu

Robot-pastir uskoro na pašnjacima

Berba južnog voća u Lijevču: Narandže i limun najbolje rodili

U plastenicima Mile Popovića u Lijevče polju u toku je berba južnog voća. Najbolje su rodila stabla limuna i narandže, a ne zaostaju ni grejpfrut, godži, mandarine…

Popović u plastenicima ima nekoliko hiljada sadnica južnog voća a po ovoj proizvodnji na daleko se pročuo.

Veliki broj ljudi se interesuje za južno voće koje proizvodim bez upotrebe hemije, na našem podneblju, i ono je zaista domaće. U ovo zimsko vrijeme velika je potražnja za plodovima ali i cijelim sadnicama jer se mnogi liječe od gripa i prehlade upravo ljekovitim voćem iz lijevčanskih plastenika – kaže Mile Popović koji je prije nekoliko godina prestao proizvodnju paprika i pardajza opredijelivši se za južno voće.

Blaga zima pogodovala je južnom voću, kaže Popović koji dodatno zagrijava plastenike. Osim južnog voća i ukrasnog bilja, u punom jeku je sadnja cvijeća koje će dopsjeti na tržište već početkom marta.

Izvor: Srpskinfo

ISTINA O KIKIRIKIJU: Jedete ga često, a ne znate šta radi vašem organizmu

Nećete vjerovati kada pročitate koje se sve blagodeti kriju u kikirikiju i to u samo 50 grama kikirikija dnevno.

Kikiriki je porijeklom iz Južne Amerike i pripada porodici mahunarki, isto kao grah, grašak ili soja.

On je odličnog ukusa, a i bogat mastima, proteinima i drugim zdravim hranljivim sastojcima. Kikiriki je dobar izvor proteina i u sebi ima visok sadržaj esencijalnih vitamina, minerala i biljnih jedinjenja, piše “Alo!“

Prednosti kikirikija su različite, pa ih svakako treba dodati na listu svakodnevne ishrane. Međutim, zbog visokog sadržaja masti i kalorija koje ima kikiriki, ne bi trebalo da se pretjerujete.

Ovih 12 svojstava kikirikija čine nam mnogo koristi od zdravlja do ljepote.

Dobar je za zdravlje srca

Među koristima za zdravlje čovjeka, čini se da je ova najpoznatija. Zahvaljujući visokom nivou mononezasićenih i polinezasićenih masti, kikiriki može da održava ljudsko srce zdravim.

Konkretno, oleinska kiselina kod kikirikija može u krvi da smanji loš holesterol (LDL) i poveća dobar holesterol (HDL).

Stoga je kikiriki u stanju da spriječi moždani udar i koronarna oboljenja povećanjem zdravih lipida u krvi.

Jača energiju

Jedna od najprimjetnijih prednosti kikirikija po zdravlje čovjeka je unapređenje energije. Ovo je sasvim razumljivo, jer kikiriki sadrži dosta vitamina i minerala, antioksidanata i hranljivih materija, koji su sami po sebi veliki izvori energije.

Pomaže kod mršavljenja

Kikiriki je proučavan u pogledu održavanja težine. Zbog toga što ima puno kalorija i masti, kikiriki ne utiče na rast kilograma, pa će vam zbog toga konzumiranje ove mahunarke pomoći u održavanju vitalnosti i spriječiće gojaznost.

Bori se protiv raka

Polifenolni antioksidanti prisutni u kikirikiju korisni su za prevenciju raka želuca, jer pomažu u smanjenju produkcije kancerogenih nitrozamina.

S druge strane, mahunarke poput kikirikija imaju visok sadržaj betasitosterola, koji predstavlja zaštitu protiv raka uz prirodno sprečavanje rasta tumora. Na ovaj način, svi oni koji jedu kikiriki najmanje dva puta sedmično mogu da smanje rizik od raka debelog crijeva za 2.7­58 posto.

Sprečava kamenje u žuči

Procjenjuje se da kamen u žuči pogađa između 10 i 25 posto odraslih u svijetu. Česta konzumacija kikirikija može značajno da smanji rizik od kamena u žuči. Prema studijama, samo 30 grama kikirikija dnevno može pomoći da se umanji rizik od ove pojave čak i do 25 posto.

PROČITAJTE:

NAJBOLJI LIJEK ZA BAKTERIJU U ŽELUCU ALI I ZA HEMOROIDE I CRIJEVNA OBOLJENJA!

Zamrznute, svježe ili konzervirane namirnice: Koje su najhranjivije

Nekuvani voćni sokovi od malina, kupina ili jagoda

Mlijeko iz Srpske sve dostupnije u zemljama EU

89 odsto proizvedenog mlijeka u Srpskoj prošle godine bilo je ekstra klase, što je otvorilo vrata ovoj namirnici i prema zemljama EU, gdje je nastavljen uspješan izvoz. Tokom decembra 2018. godine, mljekare su od poljoprivrednih gazdinstava prikupile 7.342,1 tonu kravljeg mlijeka, što je za 7,3 odsto veća količina u odnosu na isti mjesec 2017.

Uz pomoć savjeta stručnjaka porodica Čobić dostigla je propisane standarde. Vode računa o higijeni štale i stoke, kao i kvalitetnoj ishrani krava, pa proizvode isključivo mlijeko ekstra klase koje je najbolje plaćeno, ali i nagrađeno premijom.

Stručne službe resornog ministarstva kontrolišu mlijeko dva puta mjesečno, a otkupljivači svakodnevno. Mlijeko je ekstra kvaliteta ako u jednom mililitru ima manje od 100.000 mirkoorganizama i manje od 400.000 somatskih ćelija.

– Somatske ćelije odražavaju zdravstveno stanje grla, mikroorganizmi u mlijeku označavaju i ukazuju na higijensko stanje – ističe Mile Novaković iz resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede Srpske.

U Srpskoj je u prošloj godini 4.500 farmera proizvelo oko 120 miliona litara mlijeka. Iako se broj proizvođača smanjuje, raste nivo mliječnosti, a samim tim i izvozni potencijal.

– Ono na šta apelujemo jeste da se pokuša mlijeko pretvoriti u određenu prerađevinu, što će svakako doprinijeti akumulaciji sredstava, a ne samo da ga izvozimo kao sirovinu, a zauzvrat uvozimo sireve i prerađevine od mlijeka – rekao je Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.

Nivo mliječnosti grla kod nas je 60 odsto manji nego u zemljama EU. Vodeći računa o genetskom potencijalu, uslovima u staji i kvalitetnoj ishrani, taj nivo se postepeno može dostići. Potrebno je da su udobna ležišta, da nema promaje, da ima dovoljno svjetlosti i čistog vazduha.

Stručnjaci savjetuju da poljoprivrednici ne svaštare, već da uvežu govedarsku i biljnu proizvodnju i da sve što proizvedu na svom imanju plasiraju kroz stoku i preko mlijeka, ali i mesa ostvare zaradu.

EU nedostaje oko 700.000 tona junećeg mesa, a u Srpskoj se, kažu, proizvede samo 2.500 tona godišnje, što je veoma malo u odnosu na potencijal koji imamo.

Na kontrolisanim uzorcima pronađeno 40 pesticida koji nemaju dozvolu EU

Agencija za bezbjednost hrane BiH završila je godišnji monitoring hrane na ostatke pesticida. Spornim su se pokazala samo četiri od gotovo 200 uzoraka. Glavobolju je ove godine donio podatak da je na kontrolisanim uzorcima pronađeno 40 pesticida, koji nemaju dozvolu za korišćenje u Evropskoj uniji.

Kontrolisano je 195 uzoraka – od toga 56 odsto domaćih i 44 odsto uzoraka hrane iz uvoza. Na 20-ak vrsta hrane traženi su ostaci pesticida. Dragan Brenjo, zamjenik direktora Agencije za bezbjednost hrane BiH, kaže da su rezultati u višegodišnjem prosjeku.

Četiri uzorka su bila preko MRL, a od ta četiri, tri su bila u granicama mjerne nesigurnosti, tako da su zadovoljavali. Јedan uzorak, kruška domaćeg porijekla, nije zadovoljavala i ona je povučena sa tržišta.

To znači da ovogodišnji rezultati nisu odstupali od prosjeka ranijih testiranja. Problem je, međutim, što je uočeno mnogo aktivnih materija koje se ne bi smjele koristiti.

Našli smo 40 aktivnih materija koje su zabranjene, nisu dozvoljene na listi i sada sa nadležnim organima procjenjujemo zbog čega je to došlo.

Bosna i Hercegovina od 2004. godine prati listu dozvoljenih pesticida koju formira Evropska unija. Sredstva koja nisu na listi ne bi se smjela koristiti.

Ta lista se planira tri godine unaprijed. Trenutno je aktuelna za 1919, 1920. i 1921. godinu. Ona je usvojena u decembru u EU i za 1921. se podrazumijeva proširenje liste pesticida – rekao je Milenko Savić, direktor Instituta za vode, Bijeljina.

Siniša Mitrić, profesor je na banjalučkom Poljoprivrednom fakultetu i predsjednik republičke Komisije za zaštitu bilja. Nevolja je, kaže, što evropski propisi ovu oblast tretiraju strože nego ostatak svijeta.

I u EU je prisutan dio proizvoda u kojima su prisutni ostaci pesticida koji se u EU ne mogu koristiti, ali tu zabranu nemaju azijske zemlje, Brazil, Argentina, SAD. Najveći poljoprivredni proizvođači u svijetu rade po drugim zakonima i ne pridržavaju se liste EU.

Kod domaćih proizvođača problem je usitnjenost nasada. Manji nemaju saradnju sa stručnim službama, a pesticidi su im dostupni. Da zaštitna sredstva ne bi bila dostupna svakome kome to padne na pamet, Uprava za zaštitu zdravlja bilja postaviće ograničenja.

Obuka odgovornih lica za promet fitofarmaceutskim sredstvima u Federaciji BiH je počela sa sprovođenjem prošle godine. Ista obuka treba da počne i u Republici Srpskoj u toku ove godine. Obuka korisnika fitofarmaceutskih sredstava još nije počela. Plan je da obuka počne u toku 2019. godine – ističu u ovoj upravi.

Plan je da pesticide ne može da kupi niko ko nije prošao adekvatnu obuku i o tome nema uvjerenje. Tako će se, smatraju stručnjaci, upotreba zaštitnih sredstava svesti na razumnu mjeru, pa će rizik biti manji i za proizvođače i za potrošače.

Izvor: RTRS

Proljećnom sjetvom biće zasijano oko 33.000 hektara u Semberiji

Prema planu proljećne sjetve, u Semberiji će biti zasijano 32.585 hektara različitim poljoprivrednim kulturama, što je za 16 odsto više nego prošle godine, rekla je Srni stručni savjetnik za poljoprivredu grada Bijeljina Јelica Radičić.

Ona je istakla da su razlog ovog povećanja smanjene površine u jesenjoj sjetvi. Na semberskim oranicama najzastupljenija kultura je kukuruz i biće zasijan na 26.365 hektara, soja na 530, suncokret na 100, duvan na 400, krmno bilje – nova sjetva na 1.300, a povrće na 3.890 hektara. Prema njenim riječima, na tržištu ima dovoljno repromaterijala za predstojeću sjetvu.

– Sjemena će biti dovoljno, računajući da je prošla proizvodna godina bila dobra, a cijena neće biti značajno promijenjena – rekla je Radičićeva. Ona je napomenula da đubriva uvijek ima u širokom asortimanu i da je na individualnom proizvođaču za koje će se opredijeliti. – Prema gruboj procjeni, za ovogodišnju sjetvu, samo za repromaterijale, neophodno je nešto više od 40 miliona KM – navela je Radičićeva. On je podsjetila da pravilnik o podsticajima još nije izašao, ali se očekuje da bi do početka marta trebalo da bude poznato koje su to olakšice za poljoprivredne proizvođače.

Izvor: Srna

U SIBIRU procvjetalo drvo BORA: Ljepota koju vidimo samo JEDNOM u 100 godina! /FOTO/

Prirodni fenomen zabilježen je ovih dana u Jakutiji u Sibiru.

Drvo bora je procvjetalo, i tu možda ništa čudno ne bi bilo da ovi jarkocrveni cvjetovi svjetlo dana ne ugledaju samo jednom u sto godina.

Uživajte u ljepoti ove prirodne rijetkosti.

Zašto bi policija trebala imati traktore?

John Deere 6630, ukrašen policijskim livrejama, prepoznatljivom plavom i žutom boju 2010. godine bio je glavna atrakcija među poljoprivrednicima, iako, kako su tada isticali u policiji, nosi ozbiljnu poruku. Akcija je svih ovih godina zaživjela u britanskoj policiji.

Kada je prije devet godina u Lincolnshireu, na istoku Engleske predstavljen policijski traktor, mnogi su se zapitali, čemu će služiti vozilo koje i nije toliko brzo i okretno prilikom, recimo, hvatanja kriminalaca. No, cilj britanske policije nije bio lovljenje alkoholiziranih poljoprivrednika ili bjegunaca, kao što je to bio slučaj početkom februara u Teksasu, nego podizanje svijesti o tehnikama prevencije poljoprivrednog kriminala, a tu se posebno misli na krađu vozila.

John Deere 6630, ukrašen policijskim livrejama, prepoznatljivom plavom i žutom bojom tada je bio glavna atrakcija među poljoprivrednicima, iako, kako su tada isticali u policiji, nosi ozbiljnu poruku.

Naime, ovom se akcijom željelo potaknuti poljoprivrednike da „označe“ vlastite traktore sa Smartwaterom (pametnom tekućinom, op.a.) proizvedenom u jedinstvenim serijama koja se može vidjeti pod UV svjetlom tako da se traktor, u slučaju krađe, može lakše identificirati.

Izgled traktora je zabavn, ali iza njega stoji ozbiljna poruka – shvatiti ruralni kriminal, ali i blisko surađivati sa lokalnom zajednicom. Poljoprivredni kriminal može imati velik utjecaj na poljoprivrednika jer ako je traktor ukraden, čovjek može izgubiti posao i sredstava za život„, izjavio je tada glavni inspektor Phil Vickers koji je došao na ovu ideju.

Naime, tih su godina u Velikoj Britaniji mnogi traktori ukradeni i vjerojatno preusmjereni u istočnu Evropu i Rusiju. Samo u 2009. godini ukradeno je 2.000 traktora vrijednih 42 miliona funti (preko 93 miliona KM). Tada su traktori i poljoprivredni strojevi bili na vrhu popisa lopova u Velikoj Britaniji, pisao je tada Daily Mail.

Ova je praksa prihvaćena i u drugim dijelovima Velike Britanije, pa su i druge firme donirale vozila, a jedan od traktora je u 2017. godini dobio i ime – Bobby, a ime mu je dala tada osmogodišnja Emily Woodyatt. Treba napomenuti i da jedna od britanskih policijskih postaja ima Facebook stranicu posvećenu ruralnom kriminalu – North Yorkshire Police Rural Taskforce.

Nisam pronašla podatak je li stopa poljoprivrednog kriminala, odnosno ukradenih traktora smanjena pomoću Bobbyja i njegovih prijatelja, no čini se kako šest ukradenih vintage traktora u januaru, nije bilo obojano pametnom tekućinom.

Bilo bi zanimljivo vidjeti slične traktore i na našim cestama. Što mislite, koliko bi posla oko poljoprivrednog kriminala mogli imati?

Izvor: Agroklub

Kako znati da je sjeme kvalitetno

Pod kvalitetnim sjemenom podrazumjeva se sjeme koje po svom obliku, veličini, boji, mirisu, čistoći i klijavosti odgovara određenoj vrsti povrća. Iskusni povrtari prepoznaju kvalitetno sjeme (da li je dozrelo ili nije), smežurano sjeme pokazuje znake rano ubranog ili prezrelog.

Ukoliko je sjeme izgubilo svoj specifičan miris, manjeg je kvaliteta i ima manju energiju klijanja. Čistoća sjemena je važno svojstvo, jer sadržaj raznih nečistoća i primesa korovskih i drugih gajenih biljaka neće dati očekivane rezultate (ne smije da se stavi u promet).

Prilikom kupovine sjemena obratiti pažnju na deklaraciji piše: čistoća sjemena i klijavost. Klijavost sjemena je najbitnije svojstvo, ako je klijavost 90%, to znači da će od 100 sjemenki niknuti 90.
Svaki proizvođač može i sam da utvrdi klijavost sjemena potrebno je da odredi broj semenki, tri uzoraka po 50 sjemenki ili 3 uzoraka od po 100 sjemenki, stavi na vlažnu vatu ili upijajući papir u plitkoj posudi i prekrije vlažnom vatom ili papirom. Takvo sjeme stoji 5-10 dana na  od 20 °C  obično u prostoriji gde je konstantna temperatura.

Primjer kako računati upotrebnu vrijednost sjemena:

Na deklaraciji piše da sjeme ima klijavost 85% i čistoću 90% upotrebna vrijednost sjemena je: UV(upotrebna vrednost) = klijavost h čistoća :100= 85H90:100 =76%
Ako je 76% upotrebna vrijednost, onda nam treba više sjemena i to se računa na sledeći način: Ako je apsolutna upotrebna vrijednost sjemena 100%, a za 1 ha tog sjemena treba nam 10 kg (UV 76%) tada računamo na sledeći način:

Količina/ha = 100 h 10 : 76= 13,16 kg sjemena.
Znači zbog klijavosti i čistoće umjesto 10 kg/ha potrebno nam je 13,16 kg/ha sjemena. Prilikom izbora i kupovine sjemena prednost dati kalibriranom semenu, koje će imati ujednačeno nicanje, veći procenat kvalitetnog rasada, ujednačenije biljke, veći prinos i kvalitet plodova – veću zaradu.

PROČITAJTE:

Kako uzgojiti nar iz sjemena /VIDEO/

Kako uzgojiti hrast iz sjemena /VIDEO/

Količina sjemena potrebna za direktnu sjetvu povrća /TABELA/