Proizvodnja ranog paradajza u plastenicima počinje sjetvom rasada (početak januara), pripremom i dezinfekcijom zemljišta u plasteniku, sadnjom, kao i formiranjem jednog ili dva stabla u zavisnosti od ranostasnosti i bujnosti odabrane sorte.
Poslije berbe zelene salate, mladog luka i rotkvice na istom zemljištu u plasteniku, može da se posadi parajz za ranu proizvodnju. Dobro odnjegovan rasad omogućiti će kasnije ubrzan razvoj biljaka, pa se prvi plodovi za berbu paradjza mogu očekivati već krajem maja.
Sjetva rasada početkom januara
Sjetva rasada za proljetnu proizvodnju paradajza obavlja se u toplim gredicama, plastenicima i staklenicima do sredine januara. Sije se u plasteniku, u tople gredice dimenzije 1,5 metara i potrebne dužine, ili u sandučiće dimenzija 35 x 35 x 5 cm, u redove na rastojanju pet centimetra. Sjeme se pokriva kompostom za pokrivanje debljine 0,5 cm. Za sjetvu jednog kvadrata potrebno je od pet do 10 grama sjemena. Posijani rasad se dodatno prekriva agrilom.
Kada biljke počnu da niču, temperatura se spušta na 16°C, a vlažnost na 60%. Pri pojavi prvog stalnog lista obavlja se pikiranje 8 x 8 cm u zemljište gredica ili u saksije istih dimenzija. Poslije pikiranja biljke treba držati u sjenci bar nekoliko dana dok se ne “prime”. Poslije pikiranja, optimalna temperatura za rast je 20°C do 22°C u toku dana i 18 stepeni u toku noći. U fazi dva lista obavlja se folijarno prihranjivanje.
Dezinfekcija i priprema zemljišta
Priprema zemljišta za paradajz počinje poslije berbe prethodnog usjeva – dezinfekcijom (Basamid). Poželjno je napraviti smjesu zrelog stajnjaka, zemlje i treseta u odnosu 3 : 2 :1 u količini od četiri do osam kilograma po kvadratu. Neposredno prije sadnje unosi se i NPK đubrivo.
“Visoke sorte paradajza sade se u redove na rastojanju 80 x 30, ili dvorede trake na rastojanju 80 x 50. Niske determinantne sorte sade se u redove na razmaku 60 x 40 cm. Poslije rasađivanja, biljke se obilno zalivaju. Vlažnost vazduha održava se redovnim provjetravanjem plastenika”, ističe dr Jasmina Zdravković iz Instituta za povrtarstvo u Smederevskoj Palanci.
Značaj pinciranja i formiranja stabla
Petog dana po rasađivanju, biljke se prvi put okopavaju, a okopavanje obaviti kasnije još nekoliko puta, zavisno od strukture zemljišta, kako bi se održala rastresita površina. Zalivanje je najbolje pomoću brazdi, jer orošavanje povećava relativnu vlažnost vazduha, koja utiče na pojavu infekcija i bolesti. Zaštita od bolesti se obavlja preparatima na bazi bakra.
Za paradajz je veoma bitno pinciranje, odnosno otklanjanje bočnih grana, kako bi se formirali plodovi dobrog kvaliteta. Stablo se može formirati na dva načina:
jedno stablo – najčešće kod ranih sorti;
dva stabla – kod bujnijih sorti kod kojih plodovi ranije dozrijevaju.
“Za proljetnu proizvodnju preporučuje se formiranje jednog stabla, da bi se biljka brže razvijala i plodovi brže dozrijevali. Ako se biljka formira na dva stabla, onda se ostavlja prvi zaperak iznad ili ispod prve cvjetne grane, što je obično najjača cvjetna grana. Pošto su prvi plodovi najskuplji na pijaci, a biljke dobro odnjegovane, ali sorta nije ranostasna, za brže dozrijevanje plodova obavlja se zalamanje poslije druge ili treće cvjetne grane na glavnom stablu. Iznad druge ili treće cvjetne grane ostave se dva lista i otkine se vrh biljke”, objašnjava Zdravkovićeva.
IZVOR : agroklub.ba
PROČITAJTE:
Proizvodnja rasada paradajza – Savjeti za uspješnu proizvodnju!
Najbolji način da sačuvate sjeme paradajza za sljedeću godinu
