Poljoprivredna proizvodnja u BiH još uvijek ima odlike ekstenzivne proizvodnje i u velikoj mjeri je zavisna od vremenskih prilika. Karakteristike poljoprivrednog sektora su niska produktivnost, nepovoljna struktura i veličina farmi, nedovoljna i loša tehnološka opremljenost, zavisnost od uvoza uglavnom svih inputa potrebnih za proizvodnju kako sjemenskog materijala, zaštitnih sredstava i mineralnih đubriva, tako opreme i poljoprivredne mehanizacije.

Također, rezultati analiza pokazuju da poljoprivredna proizvodnja u BiH nije, a ni u skoroj budućnosti neće biti cjenovno konkurentna, bar dok se ne poveća njena proizvodnost i produktivnost. Dodatno, poljoprivredni sektor u BiH u izgradnji održivih konkurentskih prednosti mora usmjeriti snage na unapređenje kvalitete i proizvodnju posebnih (tipičnih i tradicionalnih) visoko vrijednih proizvoda, odnosno proizvoda sa dodatom vrijednošću.

Potencijali poljoprivredne proizvodnje u BiH koji se ogledaju u povoljnim agroklimatskim usletima, velikom broju najrazličitijih poljoprivrednih kultura, očuvanom poljoprivrednom zemljištu, proizvodima izvrsne kvalitete i tradicije, velikom broju autohtonih i izvornih proizvoda, tradiciji, znanju i trudu poljoprivrednih proizvođača, ipak nisu iskorišteni u potpunosti.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u poljoprivrednom sektoru obavlja poslove i zadatake iz nadležnosti BiH koji se odnose na definiranje politike, koordinaciju djelatnosti i usklađivanje planova entitetskih tijela vlasti i institucija na međunarodnom planu.

Upravne organizacije u sastavu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH su Kancelarija za veterinarstvo BiH koja je nadležna za zdravlje i njegu životinja; Uprava za zaštitu zdravlja bilja BiH nadležna je za zaštitu zdravlja bilja, a Kancelarija za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju je nadležna za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju.

Kako bi se osigurao efektivni razvoj implementacije politike sigurnosti hrane BiH, Ministarstvo usmjerava i nadziranjem radom Kancelariju za veterinarstvo BiH i Upravu BiH za zaštitu zdravlja bilja, te koordinira aktivnosti s Agencijom za sigurnost hrane BiH.

Nadležnost i upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom u  Bosni i Hercegovini je na nivou entiteta i Brčko distrikta, i to u okviru institucija nadležnih za poljoprivredu; Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Odjela za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko distrikta BiH. U Federaciji BiH nadležnost u oblasti poljoprivrede imaju i uspostavljene uprave u svih 10 kantona koje su nadležne za pitanja poljoprivrede, veterinarstva, šumarstva i vodoprivrede.

Nadležnosti entitetskih ministarstava su: izvršavanje politika i provedba zakona koje su usvojila nadležna tijela entitetskih vlasti, nadzor nad primjenom propisa i donošenje odluka, upravljanje prirodnim resursima za razvoj poljoprivrede, prehrambene industrije i pratećih djelatnosti i to u oblasti biljne proizvodnje, stočarstva, ruralnog razvoja, ribarstva i lova, zaštite i korištenja poljoprivrednog zemljišta, prehrambene industrije, proizvodnje stočne hrane, vodoprivrede, veterinarske i fitosanitarne zaštite, zaštite javnog zdravlja i šumarstva.

Rad Odjela za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu BD BiH vezan je za razvoj i poboljšanje poljoprivredne proizvodnje i uzgoj stoke, zaštitu i korištenje poljoprivrednog zemljišta, veterinarsku i sanitarnu kontrolu zdravlja životinja i javnog zdravlja, primjenu kreditne politike, zaštite i racionalnog korištenja poljoprivrednog zemljišta, pružanje savjetodavnih usluga u poljoprivredi i stočarstvu, obnavljanju šuma, zaštiti od nedozvoljene sječe, održavanju struktura za upravljanje vodama.

U stadu ovaca Naska Lejlića iz Planke kod Brčkog pojavila se bruceloza, a rade se ispitivanja na kju groznicu. Stado je u karantinu, a nadležni tvrde da nema opasnosti po stanovništvo.

– Utvrđuje se prisustvo bolesti. Prijava je bila u februaru i od tada inspekcija radi na utvrđivanju činjenica i uklanjanju životinja koje su bolesne. Uzeto je 260 uzoraka krvi koji su poslane na analizu na kju groznicu, a ranije je utvrđena pojava bruceloze. Postupak je u toku, stado je stavljeno u karantin i inspekcija radi u skladu sa svojim nadležnostima – rekao je Franjo Stjepanović, v.d. glavnog inspektora nakon što je o slučaju bruceloze informisao Vladu Brčko distrikta.

Lejlić kaže da je imao stado od 400 ovaca koje je u januaru počeo da janji kada je primijetio da nešto nije u redu.

– Imao sam velike gubitke, znalo se u danu izjaloviti devet ovaca. Tražio sam savjete od stručnih ljudi i veterinara, ali nisam ih mogao dobiti. Na svoju inicijativu izvadio sam pet uzoraka krvi i poslao na analizu u privatnu laboratoriju u Bijeljinu odakle sam dobio nalaz da su ovce bolesne od bruceloze. Veterinarski inspektorat me upozorio da sam napravio krivično djelo, da to nisam smio da uradim – kaže Lejlić.

Dodaje da su nakon njegove žalbe došli veterinarski inspektori i uzeli uzorke krvi 50 ovaca.

– Radili su nalaze na kju groznicu, a brucelozu niko nije ni spominjao, a i ja sam od nje obolio. Zbog nesporazuma smo došli i do suda jer oni tvrde da je kju groznica, a od čega sam ja brucelozan ako nije bruceloza. Tražio sam da prestanu testiranje nakon što sam plato troškove za testiranje 50 ovaca – kaže Lejlić.

Objašnjava da su nakon toga testirali još 70 ovaca na kju groznicu, brucelozu i ispitivali hranu i da je od 120 testiranih ovaca bruceloza nađena kod 38 ovaca od kojih je 31 eutanazirana.
– Sve troškove su pisali na mene. Uzeli su opet 260 uzoraka. Čekam nalaz i ne sporim da pobiju ovce ako su bolesne – kaže Lejić koji odgovornom smatra Veterinarsku stanicu jer sve ovce nisu vakcinisane zbog nedostatka ušnih markica.

– Nisu sve vakcinisane. Ja sam sve ovce prijavljivao i pitam zašto nemaju markice kada mi trebaju. Za tri godine sam samo 70 komada markirao – kaže Lejlić koji ukupnu štetu procjenjuje na 60.000 KM.

U Veterinarskoj stanici nisu komentarisali ovu tvrdnju ali su poručili da je postupak u toku i da ispituju stado na zonoze, kju groznici i da se rezultati očekuju sljedeće sedmice.

Nadležni tvrde da je kompletan slučaj još uvijek u proceduri i da ne treba prejudicirati.

Zoran Gajić, šef odjeljenja za poljoprivredu šumarstvo i vodoprivredu, u okviru kojeg djeluje Veterinarska služba, kaže da će nakon svih ispitivanja sve činjenice o pojavi bruceloze i kju grozinice biti predočene nadležnim organima i javnosti.

Ko nadoknađuje štetu

Prema podacima Odjeljenja za poljoprivredu u stadima poljoprivrednika Brčko distrikta je oko 10.000 ovaca, a njihov uzgoj se podstiče sa 60 KM po grlu.

Naknada štete koja nastane uslijed bolesti zavisi od toga šta je uzrokovalo njenu pojavu. Ako se utvrdi da je postojala nepravilnost u držanju stoke šteta ide na teret vlasnika stada, a ako je brigu vodila ovlaštena veterinarska stanica onda bi naknadu štete treba snositi nadležno odjeljenje, pojasnio je Franjo Stjepanović, v.d. glavnog inspektora.