Naslovnica Blog Stranica 982

Kako se mogu upotrebiti listovi mrkve

Agrosavjet
-
0
Kako se mogu upotrebiti listovi mrkve

Ovu zdravu namirnicu u proljeće i ljeto trebali biste maksimalno iskoristiti. Osim samoga ploda, listovi mrkve također su u potpunosti iskoristivi. Bogat su izvor vitamina i minerala. Prema nekim ljekovitim svojstvima, listovi su čak ljekovitiji od samoga korijena.

Lišće sadrži više vitamina C od korijena i više vitamina K nego ijedno drugo povrće. Ima detoksikacijsko djelovanje na jetru i cijelo tijelo, a bogato je čitavim nizom drugih minerala koji pozitivno djeluju na čitav metabolizam kao i na sprječavanje razvoja tumora. Ima antiseptičko djelovanje i učinkovito je protiv lošeg zadaha, bolnih desni i kod zubobolje.

Listove mrkve možete koristiti u salatama i omletima. Čaj od listova mrkve je odličan za čišćenje organizma.

S obzirom na ljekovito djelovanje, listovi mrkve koriste se u sokovima. Mlado lišće odlično idu uz jabuke i ostalo voće.

Sastojci za izvrstan sok za detoksikaciju

– nekoliko mladih stabljika listova mrkve
– 2 komada voća (jabuka, kruška…)
– 2 čaše vode

PROČITAJTE:

SAMO GA UBACITE U ČAŠU VODE: TOPI KILOGRAME, ŠTITI SRCE, SPRIJEČAVA DIJABETES /RECEPT/

Kako da napravite domaće kupinovo vino /RECEPT/

Pistaći – Skupa ali zdrava namirnica!

Pčelari srednjeg Podrinja ove godine izvoze med na tržište Zapadne Evrope

Agrosavjet
-
0
Pčelari srednjeg Podrinja ove godine izvoze med na tržište Zapadne Evrope

Pčelari srednjeg Podrinja, od ove godine imaće priliku da izvoze na tržište Zapadne Evrope. Zahvaljujući saradnji Udruženja pčelara “Kesten” i OPZ-a iz Srebrenice, ideja je da se proda sve što se proizvede.

Pero Marković godišnje proizvede pet puta više meda i pčelinjih proizvoda nego što može da proda. Želi dobru otkupnu cijenu s obzirom na, kako kaže, visok kvalitet onoga što proizvede. Kaže da ima 200 košnica, nekad i više, a proizvodi rojeve, matice, matičnu mliječ, pčelinji otrov, polen

Za razliku od njega, Marko Tomić iz Milića, zahvaljujući kontaktima preko društvenih mreža, obezbijedio je plasman matica na inostrano tržište. Godišnje proizvede i proda 4.000 matica.

– Zahvaljujući internetu, plasman mi je zagarantovan. Moj klijent iz Njemačke dolazio je kod mene već četiri puta da bi otkupio svu moju proizvodnju – ističe Tomić.

Većina pčelara srednjeg Podrinja zainteresovana je da svoje proizvode takođe plasira na tržište EU. Posebno zbog činjenice da se radi o vrlo kvalitetnim proizvodima.

– Što se tiče nastupa na ino-tržištu, imamo kapacitete i ono što ugovorimo, to i prodamo – ističe Esad Smajić iz zadurge “Drina plod”.

Marko Živković, predsjednik udruženja pčelara “Kesten”, ističe da je prošla godina bila izuzetno dobra za pčelare, prvenstveno za bagremov i livadski med. Danas su, kako kaže, upravo tražili kupce za ovaj med, pa su pozvali predstavnika zadruge koja će ga otkupiti.

Udruženje “Kesten ” postoji gotovo 50 godina, okuplja oko 90 članova iskusnih pčelara, ali i mlađu generaciju.

Prihranite vaše cvijeće KVASCEM

Agrosavjet
-
0
Prihranite vaše cvijeće KVASCEM

Želite li da vaše biljke izgledaju lijepo, da redovno cvjetaju i da im listovi ne žute. Ako nije tako, možda je jedan od razloga, nedostatak adekvatne prihrane.

Biljke tokom proljeća i ljeta traže malo više pažnje i sastojaka. Da li ste znali da skupa i vještačka đubriva iz apoteke , može da zamjeni prihrana cvijeća kvascem. Jeftinije je, prirodnije, a rezultati se vide.

Promjene na biljkama

Nedostatak hranljivih materija u supstratu se ogleda u promjenama na samim biljkama.Ako biljka sporo raste, neće da cvijeta, ima promjene na listovima, korijen se slabo razvija i sl.to su pokazatelji da joj nešto fali, te da je neophodna bolja njega.

Način da se stvari poprave , je da se sa vremena na vrijeme, daje prihrana. Kada je riječ o cvijeću, obično se daje tečno đubrivo prirodno ili vještačko. Prirodno đubrivo možemo i sami da pravimo. Npr. Tečno đubrivo od koprive. Isprobajte obavezno i đubrivo od kvasca, jer su iskustva veoma pozitivna.

Zašto prihranjivati biljke kvascem?

Svi žele da imaju zdrave i lijepe biljke, a to je upravo ono što se kvascem postiže. Dobijamo brži rast, bolje cvijetanje, ljepše listove i jači korijen. Kvasac sadrži sastojke koji dobro utiču na rast i razvoj biljaka.

Vitamini B kompleksa, fitohormoni i auksin. Zamislite kako raste tijesto kada zamjesimo hljeb, e pa slično tako rastu i biljke, kad im se daje kvasac.

Kako se pravi rastvor od kvasca

Rastvor od kvasca za cvijeće i ostale biljke, pravi se tako što na 10 g kvasca, dodajemo 1 malu kašiku šećera i 1l vode.

U zavisnosti koliko vam je rastvora potrebno za zalivanje biljaka, vi ćete proporcionalno napraviti dovoljnu količinu. Pomješati sastojke i ostaviti da odstoji nekoliko sati, pa ponovo promješati i zaliti biljke. Savjet je da se uvek rastvor pravi svijež, pa da se bljke zalivaju.

Prihrana cvijeća kvascem radi se na 10-15 dana. Tokom ljeta može se zaliva jednom nedeljno. Sastojci iz kvasca popravljaju kvalitet zemljišta, što odgovara biljkama. Biljke postaju snažne. Prihrana kvascem može se koristiti za sobne i baštenske biljke.

PROČITAJTE:

Napravite kvasac kod kuće: Za tjesto koje raste kao ludo! /RECEPT/

Kvasac kao đubrivo za biljke /VIDEO/

Stršljen – najveći neprijatelj pčela

Agrosavjet
-
0
Stršljen – najveći neprijatelj pčela

Stršljen – Aktivnost ovog insekata je tokom dana, kada sa prvim zracima sunca odlaze u potrazi za hranom, i to traje sve do mraka, kada se cjelokupna zajednica okuplja na gnijezdu, gdje provodi noć.

Leglo ima maticu koja poleže jaja koja se u saću razvijaju i nakon par nedelja se izleže novi insekt, i zatim opet isti ciklus.

Ose prave gnijezdo veličine pet ili šest pa do dvadesetak centimetara, dok je kod stršljena to gnijezdo nekada veliko kao fudbalska lopta, a ima primera da bude veliko kao otvoreni kišobran.

Stršljen je veliki insekt koji može da nanese velike štete. Jedan je od najopasnijih pčelinjih ali i ljudskih neprijatelja. Takođe, oštećuje voće nekada do poslednjeg ploda a to su najčešće grožđe ili kruške.

Kako stršljen utiče na pčele

Stršljen lovi pčele obično u pčelinjaku ispred košnica, a ukoliko se pruži prilika ulaze i u samu košnicu. Unutar košnice im je posebno zanimljivo pčelinje leglo do kojeg dolaze boreći se protiv pčela i pritom ih ubijajući.

Samo jedan stršljen kao jedinka rijetko će uspjeti napraviti neku veću štetu u pčelinjaku, ali pojavi li se roj od desetak ili možda i više stršljena u stanju su napraviti pravi pokolj.

Iz ulovljene pčele isisavaju prikupljeni nektar.

Stršljena je moguće namamiti jabukovim sirćetom.

Preventivno uništavanje stršljenova u blizini pčelinjaka odnosi se na spaljivanje mogućih gnjezda u samom pčelinjaku ili preventivnim mamcima.

U plastičnu jedno ili dvolitrenu bocu ulijemo mješavinu jabučnog soka, sirćeta ili pive. Pčele neće zbog odbojnog mirisa ulaziti u bocu, dok će stšljeni namamljeni lakom hranom ući u bocu iz koje ne mogu izaći i utopiti se.

Stršljen za razliku od pčela leti i lovi ne samo po danu već i za vrijeme vedrih noći, ukoliko su toplije. Radijus kretanja stršljena u potrazi za hranom je oko 1,5 – 2 km od gnijezda.

PROČITAJTE:

Smrtonosni stršljen u SAD: Probija odijelo žaokom, naučnici zabrinuti

Šta treba da uradite kada vas ujede stršljen i u kojim situacijama može da dođe do smrtnog ishoda?

Da li ste znali da su mravi veoma korisni insekti u bašti?

Agrosavjet
-
0
Da li ste znali da su mravi veoma korisni insekti u bašti?

Mravi ponekad mogu biti veoma dosadni. Međutim, postavlja se pitanje da li ovi mali i dosadni insekti mogu biti korisni posjetioci u vašoj bašti? Rezultati istraživanja kineskih naučnika otkrivaju nam da su mravi vrijedni insekti od kojih će vaša bašta imati koristi.

Istraživanje koje je sprovedeno u Kini pokazalo je da mravi mogu da utiču na povećanje organskih materija u zemljištu koje poboljšavaju kvalitet zemljišta i pospešuju rast i razvoj biljaka. Naime, kada mravi prokopavaju zemljište, oni na površini formiraju malč koji omogućava duže zadržavanje vode u zemljištu.

Mravi su veoma zauzeti insekti. Oni žive u zemlji, i tamo izgrađuju svoje domove tako što kopaju sićušne rupe, kanale i komore. A gdjee mravi izbacuju zemlju koju su iskopali? Na površinu zemljišta. Male golmile zemlje koje zovemo „mravinjaci“ jeste ono što stručnjaci za zemljište nazivaju mini malčevima.

Pored toga što stvaraju veliki broj malčeva svuda po vašem dvorištu, mravi pomažu i u zaštiti životne sredine tako što „u zemlju uvlače mnoge ostatke hrane i insekata gde se oni raspadaju“, kaže naučnik za zemljišta, Tongčuan Li. U to spadaju tijela insekata, lišće, šećer i voda.

Istraživanje je takođe utvrdilo da procenat vlažnosti zemljišta zavisi od toga koliko dobro mravi naprave malč, kao i da on utiče na strukturu gomile.

Jedina mana mravljih malčeva je to što se gomilice koje prave mogu raspasti čim padne kiša ili snijeg. Međutim, kako su ovi insekti veoma vrijedni, oni imaju tendenciju da uvećavaju svoja gnijezda i da grade nove komore nakon padavina.

Dakle, u teoriji, mravi generalno pospešuju kvalitet malčeva i zemljišta. Zato nemojte da se nervirate ako svuda po dvorištu pronađete mravinjake, već znajte da pored toga što su vrijedni, oni su i veoma korisni insekti u vašoj bašti.

Izvor: Science Daily

PROČITAJTE:

Ako ovo znate o mravima bašta će vam biti sigurna

Cimet u bašti: Prirodni fungicid, tjera štetočine, stimuliše rast biljaka!

Ove zamke će ih sigurno spriječiti – Evo kako da se riješite SKAKAVACA u bašti

Primjer za sve – Institut za ratarstvo i povrtarstvo u NS donirao sjemensku robu u vrijednosti od 4,6 miliona dinara

Agrosavjet
-
0
Primjer za sve – Institut za ratarstvo i povrtarstvo u NS donirao sjemensku robu u vrijednosti od 4,6 miliona dinara

U ponedeljak, 8. aprila realizovana je humanitarna akcija Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u NS, uz podršku Južnobačkog upravnog okruga i Crvenog krsta Novi Sad.

Institut za ratarstvo i povrtarstvo ovom prilikom je donirao sjeme kukuruza, soje i suncokreta pod robnom markom „NS SEME“, u vrijednosti od preko 4,6 miliona dinara.

Ovom velikom humanitarnom akcijom, Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju podsjetio je sve na solidarnost i brigu o svim članovima društva, posebno onima koji su najugroženiji.

Brojni predstavnici medija uvidjeeli su značaj i svojim prisustvom podržali ovu akciju.

Načelnik Južnobačkog upravnog okruga g. Milan Novaković se zahvalio Institutu kao društveno odgovornoj kompaniji na humanom gestu koji čini godinama unazad. Naglasio je da će sjeme preko Crvenog krsta biti distribuirano opštinama, a opštine, mjesne zajednice i grada Novi Sad najbolje znaju koji krajnji korisnici su lošijeg materijalnog stanja i kojim poljoprivrednicima će ova donacija dobro doći.

U izjavi za medije, direktor Instituta dr Svetlana Balešević Tubić naglasila je da Institut, kao institucija od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, kroz donaciju sjemena pokušava da pomogne domaćinstvima koja su ugrožena, istakavši da je proizvodnja hrane najvažnija i da je to naša obaveza i odgovornost.

Sekretar Crvenog krsta g. Dragan Lazić naglasio je da Crveni krst ima izuzetno dobru saradnju sa Južnobačkim upravnim okrugom, kao i da sa Institutom za ratarstvo i povrtarstvo sarađuje dugih 30 godina. Kao društveno odgovorna kompanija, Institut za ratarstvo i povrtarstvo je ove godine dobio visoko priznanje Crvenog krsta Srbije, zlatni znak za svoj doprinos humanitarnim aktivnostima.

Glifosat (TOTAL) – Evropski sud presudio pobjedu u borbi za zdravlje

Agrosavjet
-
0
Glifosat (TOTAL) – Evropski sud presudio pobjedu u borbi za zdravlje

Evropski sud (ECJ) odlučio je da Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) mora objaviti sve studije o rizicima za nastanak raka koje možemo povezati s glifosatom.

Sud se složio s argumentima Kluba zastupnika Zelenih/ESS-a o postojanju javnog interesa za transparentnost koji nadilazi tvrdnje poput Monsantovih i Cheminovih kako se studije o rizicima za rak, koje se koriste u procesu odobravanja glifosata, ne mogu objaviti zbog zaštite komercijalnih interesa kompanija.

U navedenom sudskom slučaju, zastupnici Zelenih/ESS-a u Evropskom parlamentu žalili su se u maju 2017. godine zbog neobjavljenih dokumenata na osnovu kojih se vrši postupak odobravanja pesticida. Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) prethodno je izjavila da je glifosat klasificirala kao nekancerogen na temelju neobjavljenih studija, uključujući i onih Monsantovih.

“Ova odluka je prekretnica i pobjeda za sve one koji zagovaraju veću transparentnost u procesu donošenja odluka na razini EU-a. Sud je jasno dao do znanja da u ovom slučaju tajnost u zaštiti poslovnih interesa nije opravdana. EFSA sada mora objaviti izvješća agrokemijskih divova o toksičnosti svojih proizvoda, kako bi znanstvenici i javnost mogli procijeniti opasnosti koje ti pesticidi predstavljaju za ljudsko zdravlje i okoliš. Od sada će javnost i nezavisni znanstvenici moći vidjeti kako agrokemijska industrija kreira vlastita izvješća o sigurnosti svojih proizvoda koja su potrebna za proces autorizacije istih kao što je to bio slučaj kod glifosata”, prokomentirao je zastupnik Zelenih i član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Evropskog parlamenta Davor Škrlec

Izvor: Agro Eko Magazin

/FOTO/ Zaštita od mraza u francuskim vinogradima

Agrosavjet
-
0
/FOTO/ Zaštita od mraza u francuskim vinogradima

Niske temperature negativno utiču na osnovne fiziološke procese u biljci prvo ih usporavajući, a zatim i sasvim ih prekidajući. Pri temperaturama ispod 0°C dolazi do formiranja leda u biljci.
Kristali leda rastu i izvlače vodu iz ćelije, dolazi do velikog gubitka vode u ćelijama, što dovodi do njihove smrti. Pored toga, kristali leda tokom narastanja vrše veliki pritisak na zidove ćelija i probijaju ih izazivajući na taj način cijepanje tkiva. Stepen oštećenja biljke mrazom zavisi od: vremena pojave mraza, intenziteta i trajanja, zatim vrste i sorte, faze razvića i stanja biljke.

Mraz u rano proljeće može nanijeti ozbiljnu štetu poljoprivrednim kulturama. Međutim, vinogradari u francuskim vinogradima su imali zanimljivo rešenje za ovaj problem.

Mjere za površinu zemljišta

Agrosavjet
-
0
Mjere za površinu zemljišta

Mjere za površinu zemljišta su vrlo bitne u poljoprivrednoj proizvodnji. Bez toga bi bilo nemoguće planiranje i izračunavanje prinosa. Često se postavlja pitanje koliko jedan hektar ima ari ili koliko 1 hektar ima m2. Oni koji imaju veće ili manje parcele uglavnom znaju mjere za površinu zemljišta. Ali vjerovatno postoje i oni koji nisu sigurni, pa da se podsjetimo.

Hektar zemlje

Obično se u biljnoj proizvodnji prinos neke kulture izražava po hektaru zemljišta. Da vidimo prvo koliko hektar ima ari. To je metarski sistem , koji se danas najčešće i koristi. Tako jedan hektar ima 100 ari. Ako pretvaramo hektar u m2 , 1 ha je 10.000 m2.

Ar zemlje

Ar je nešto manja jedinica za površinu , kojom se barata uglavnom za manje parcele, oko vikendica ili kuća. Često ćete vidjeti u oglasima, da se prodaje plac od toliko i toliko ari. Kolika je površina nekog placa ili parcele možemo izračinati ako pomnožimo dužinu sa širinom. Koliko je 1 ar u m2 ? Jedan ar ima 100 m2. To je recimo jedan plac 10×10.

Metar kvadratni

Jedan metar kvadratni ili m2 je osnovna jedinica za površinu u metarskom sistemu mjerenja. Za iskazivanje površine zemljišta se često koriste već pomenuti hektar i ar, a rijetko i kvadratni kilometar ili km2, koji zapravoima 1000000 m2.

Stare mjere za površinu

Druge mjerne jedinice za iskazivanje površine zamljišta, koje su poznate iz prošlosti i danas se još negdje koriste, ali rijetko. Tako recimo u ruralnim predjelima, kod lokalnog stanovništva možemo čuti za jutro zemlje, lanac ili dunum. Jedno jutro ima 0,5755 hektara (57,55 ari ili 5755 m2). Lanac zemlje ima 0,7192 hektara (71,92 ara ili 7192 m2). Jedan dunum ima 0,1 hektar (10 ari ili 1000m2).

SLIČNI ČLANCI:

  1. Umorno zemljište? Savjeti kako da ga odmorimo 
  2. Kako možete provjeriti kvalitet zemljišta?
  3. Posljedice poplava na poljoprivredno zemljište
  4. Uzorkovanje zemljišta za hemijsku analizu

ČAGA – Ljekovita gljiva poznata još i kao „DAR OD BOGA“

Agrosavjet
-
0
ČAGA – Ljekovita gljiva poznata još i kao „DAR OD BOGA“

Čaga/Chaga je gljiva koja raste na brezi, spoljašni dio je skoro crne boje, ka untrašnjosti tamno braon, dok je ka srži breze smeđe boje. Raste u šumama Sjeverne Amerike, Sjeverne i Istočne Evrope u Rusiji, Koreji i Mongoliji, a na našem području može se naći u šumama Vlasine u Srbiji.

Ljekovita svojstva ove gljive koju još nazivaju i “dar od Boga”, u Rusiji su poznate još u dvanaestom vijeku. Na njenu svjetsku popularnost uticao je ruski disident i nobelovac Aleksandar Soljzenjicin svojim romanom “Odeljenje za rak”, za koji je dobio Pulicerovu nagradu. U romanu opisuje bolnicu u kojoj je kao i ostali, u poodmakloj fazi raka poslat na lečenje. Ljekar, koji ga je liječio odlučio je da bolesnicima daje čaj od Chage koji su siromašni mještani pili jer nisu imali para za čaj, nisu oboljevali od kancera. Soljzenjicin je pobijedio bolest i živio još pedeset godina.

Rusi nisu olako podijelili svoja saznanja sa ostatkom svijeta ali su je u vrijeme SSSR-a preporučivali i prosleđivali svojim astronautima, pilotima, visokim zvaničnicima, sportistima.

Danas imamo sreću da ova gljiva raste u našoj neposrednoj blizini, tačnije na Vlasini u Srbiji te je zbog toga lako dostupna i gradjanima Bosne i Hercegovine ali i drugih zemalja u okruženju.

Sve detaljnije informacije možete dobiti na broj telefona 00387 66 989 356, facebook stranici ButikChaga.

čaga

 

1...981982983...1.012Stranica 982 of 1.012

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia