Naslovnica Blog Stranica 98

KOLIKO SOLI IDE NA 10 L VODE ZA KISELI KUPUS – Ovo je idealna količina

Zima se približava, a mnogi od nas razmišljaju o pripremi zimnice. Kiseljenje kupusa je jedan od omiljenih tradicionalnih načina čuvanja ovog povrća, ali često se postavlja pitanje – koliko soli treba dodati na 10 litara vode da bismo dobili savršeni kiseli kupus? U ovom članku, podijelićemo sa vama sve što treba da znate o kiseljenju kupusa, uključujući i pravilnu mjeru soli.

Kiseljenje kupusa – tradicija i savremena praksa

Dok mnogi ljudi danas biraju da kupuju gotov kiseli kupus u prodavnicama, tradicionalno kiseljenje kod kuće je čaroban proces koji vrijedi iskusiti. Ipak, mnogi izbjegavaju ovaj korak jer se plaše da će proces biti komplikovan ili da rezultat neće biti onakav kakav treba da bude.

Pravilna mjera soli za kiseljenje kupusa

Ne brinite, pravilno kiseljenje kupusa ne mora biti komplikovano. Prva stvar koju treba da znate je koliko soli treba dodati na 10 litara vode. Naš savjet je da za ovu količinu vode koristite 400 grama soli. Ako koristite veću posudu, na primjer, bure od 20 litara, jednostavno duplirajte količinu soli.

Pročitajte: Kako da vam kiseli kupus bude žut kao dukat

Važnost izbora prave soli

Izbor soli igra ključnu ulogu u tome kakav će ukus imati vaš kiseli kupus na kraju. Predlažemo da koristite krupnu morsku so, koja se potpuno rastvara u vodi prije nego što se sipa u bure. Ova so daje poseban ukus i garantuje uspješno kiseljenje.

Zaključak

Kiseljenje kupusa je sjajan način da sačuvate ovu ukusnu namirnicu za zimu. Pravilna mjera soli, kao i izbor prave soli, su ključni faktori za uspješno kiseljenje. Ne zaboravite da prilagodite količinu soli u skladu sa veličinom posude koju koristite. Sada kada znate kako da kiselite kupus, spremni ste da se upustite u ovu tradicionalnu i ukusnu avanturu!

Neobični plodovi: Pogled u svijet egzotičnih voćnih vrsta

Do prije nekoliko godina aronija, „nashi“ kruške, goji bobice i kumkvat su bile poprilično nepoznate vrste voćki u našim krajevima.

Karambola

carambola

Karambola (Averrhoa carambola), također poznata i kao „Zvjezdano voće“, je voće popularno u cijeloj jugoistočnoj Aziji, u južnom Pacifiku i dijelovima istočne Azije, a također se uzgaja i u Latinskoj Americi, na Karibima, te na jugu Sjedinjenih Američkih Država. Cijeli plod je jestiv, uključujući i ‘voštanu kožu’. Meso je hrskavo, čvrsto i iznimno sočno. S obzirom da se sastoji od 4% šećera, jako je slatko. Ovo voće je bogato antioksidansima, kalijem i vitaminom C. Ukus karambole se uspoređuje s mješavinom jabuke, kruške i limuna.

Pepino

Pepino

Pepino (Solanum muricatum), poznato i kao Pepino dulce ili slatki pepino je vrsta zimzelenoga grma porijeklom iz Južne Amerike koji se uzgaja zbog svojih slatkih jestivih plodova. Ukus ovoga slatkog voća se uspoređuje s mješavinom kruške i dinje. Korisno je za osobe koje pate od dijabetisa, bolesti srca, moždanog udara, i visokoga krvnog pritiska. Redovina konzumacija navodno općenito poboljšava izdržljivost.

Pitaja

pitaja
Pitaja

Pitaya (pitaja) ili zmajevo voće je vrsta kaktusa koji dolazi iz Meksika, srednje i južne Amerike, a također se uzgaja u istočnoj i jugoistočnoj Aziji, kao i Izraelu, Cipru, Kini, i sjevernoj Australiji. Meso pitaye, koje se jede sirovo, ima blago slatki ukus i malo kalorija (opisano kao kivi ili lubenica). Sjeme se jede zajedno s mesom, a ono ima ‘orašasti’ okus. Od ovog voća se prave i sokovi i vino, dok se od njegova cvijeća prave čajevi.

Pomelo

Pomelo

Pomelo (Citrus maxima ili Citrus grandis) je voće porijeklom iz južne i jugoistočne Azije. Ovo je najveće citrusno voće na svijetu, sa 15 do 25 cm promjerom i težinom od 1 do 2 kilograma po komadu. Ima ukus poput slatkog, blagoga grejpa, te uopšte nije gorak kao grejp. Kora se ponekad koristi za marmeladu, ili dodatak slatkišima, a u nekim krajevima se jede nakon što se umoči u čokoladu. Vjeruje se da je grejpfrut nastao kao hibrid pomela i naranče.

Guava

guava

Guava (Psidium guajava) raste na malom drveću širom Meksika, na Karibima, te srednjoj i južnoj Americi. Ovo voće ima sladak okus, bogato je vitaminom C, a kada se jede poprilično je tvrdo i hrskavo. Guava (poznata i kao guava jabuka) se uglavnom jede sirova, izrezana na kriške i umočena u šećer. Pored prehrane, guava se koristi i u proizvodnji šampona i sapuna zbog svog jakog i ugodnog mirisa

Preparati na bazi bakra za zaštitu voćnjaka u jesen

Nakon branja plodova u zasadima voća od izuzetne je važnosti da se pored jesenjeg hemijskog tretmana zaštite jabuke sprovedu i određene agrotehničke mere u voćnjaku.

Agrotehničke mjere utiču na smanjivanje infektivnog potencijala različitih gljivičnih i bakterioznih patogena koji prezimljavaju u voćnjaku. U ovom periodu potrebno je obaviti radove u voćnjaku koji imaju za cilj da pripreme biljke za predstojeću zimu i smanje infekcioni potencijal prezimljujućih bolesti i štetočina za narednu proizvodnu sezonu.

Jesenji radovi u voćnjaku počinju sa održavanjem higijene što podrazumijeva: sakupljanje opalog lišća, mumificiranih plodova sa grana i sa zemlje ispod voćke, uklanjanje starih, suvih i polomljenih grana. Na stablima se mogu uočiti zaostali plodovi, sasušeni i smežurani koje nazivamo mumificirani plodovi. Njih je potrebno ukloniti sa stabla i iz voćnjaka da ne bi bili izvor zaraze u sledećoj vegetaciji. Ako se na stablu, prilikom pregleda, uoče legla štetočina ili drugi prezimljujući oblici, i njih je potrebno ukloniti i spaliti. Opalo lišće, takođe, može da posluži kao sklonište za mnoge štetočine, naročito insekte, prouzrokovače bolesti i njihove prezimljujuće forme.

Pošto voćnjaci, u jesen, produkuju velike količine lišća, od njega se može napraviti kompost, a za godinu dana dobićemo odličan materijal za malčiranje voćnjaka. Posle sakupljanja plodova proizvođači mogu početi sa orezivanjem i uklanjanjem suvih, polomljenih kao i obolelih grana.

Ukoliko se vizulenim pregledom voćnjaka primijete simptomi bakteriozne plamenjače jabučastog voća (Erwinia amylovora) oboljele orezane grane ne treba spuštati na zemlju, već ih odmah iznositi iz voćnjaka i uništiti ili spaliti. Prilikom orezivanja dijelova grana sa simptomima bakteriozne plamenjače jabučastog voća, rez treba da je barem 30 cm unutar zdravog tkiva, a prilikom svakog novog reza treba dezinfikovati alat. Nastale rane je potrebno dezinfikovati, a u slučaju većih rezova, treba ih premazati kalem-voskom. Nakon sprovođenja agrotehničkih radova u voćnjaku sprovodi se jesenji zaštitni tretman voća tzv. zimsko ili plavo prskanje. Ova mjera je izuzetno značajna zato što utiče na smanjenje infektivnog potencijala patogena za narednu godinu. Jesenji zaštitni tretman se sprovodi kada voće bude u fazi 70% lisne mase opalo, a ovaj tretman se sprovodi primjenom preparata na bazi bakra.

U zasadima koštičavog voća su registrovani sledeći preparati:

  • Bakar oksihlorid 50 (a. m. bakar-oksihlorid) u koncentraciji 0,75% (breskva, šljiva, višnja, kajsija, trešnja) ili
  • Cuproxat (a.m. bakar-sulfat) u koncentraciji 0,25-0,35% (breskva, šljiva, višnja, trešnja) ili
  • Grifon (a.m. bakar-oksihlorid i bakar hidroksid) u količini 4 l/ha (trešnja, šljiva, kajsija, nektarina, breskva) ili
  • Everest (a.m.bakar-hidroksid)u koncentraciji 0,6-0,8% (breskva) ili neki drugi registrovani preparat na bazi bakra.

U zasadima jabučastog voća registrovani su sledeći preparati:

– Everest ili Fungihem SC (a.m. bakar-hidroksid) u koncentraciji 0,3% (jabuka) ili

– Nordox 75 WG  (a.m.    bakar-oksid) u koncentraciji 0,2% (jabuka) ili

  • Bakarni oksihlorid 50 (a.m. bakar-oksihlorid) u koncentraciji 0,75% (jabuka) ili
  • Cuprablau Z 35 WP (a.m. bakar-oksihlorid) u količini 3 kg/ha (jabuka, dunja)  ili
  • Grifon (a.m. bakar-oksihlorid+bakar-hidroksid) u količini 4 l/ha (jabuka, dunja).
  • Kocide (a.m. bakar hidroksid) u količini 2,5 kg/ha (jabuka) ili neki drugi registrovani preparat na bazi bakra.

U zasadima malina su registrovani sledeći preparati:

  • Cuprozin 35 WP (a.m. bakar-oksihlorid) u koncentraciji 0,35% ili

-Everest (a.m. bakar-hidroksid) u koncentraciji 0,4% ili

-Nordox 75 WG (a.m. bakar-oksid) u koncentraciji 0,2%.

Savjetodavac zaštite bilja, mast. inž. polj. Aleksandar Zdravković / izvor: dobrojutro.co.rs

Rodio semberski nar: Reznica iz Podgorice odgajana s ljubavlju

Ekipa „Agro Savjeta“  posjetila je rasadnik AD „Komunalc“ iz Bijeljine kako bi zabilježila nevjerojatan uspjeh u uzgoju nara ili šipka (lat. Punica granatum) u srcu kontinentalnog dijela Bosne i Hercegovine, u Semberiji. Ovo voće, inače tipično za mediteransko područje, uspješno se ukorijenilo u plodnoj semberskoj ravnici.

„Semberski nar, oko 12 godina star. Reznica donijeta iz Podgorice i odgajana u našem rasadniku sa mnogo pažnje i ljubavi“, rekla je Branka Matić diplomirani inženjer pejzažne arhitekture. Ova izjava ukazuje na dugotrajni trud i predanost stručnjaka koji su omogućili da nar, inače mediteranska biljka, raste u ovom kontinentalnom okruženju.

Sadnja nara, poznatog i kao šipak, latinskog naziva Punica granatum, zahtijeva posebne uslove kako bi uspješno rodio. Tokom proizvodnje sadnica ne koristi se kalemljenje, a sadnica se sadi u dobro pripremljeno zemljište na vlastitom korijenu. Ovdje su ključne rahla zemlja, stajsko đubrivo i određene količine NPK đubriva. Nakon sadnje, važno je obilno zalivanje kako bi se osiguralo zdrav rast.

Osim toga, nar je samooplodna biljka, što znači da možete posaditi samo jednu sadnicu, no za veći rod preporučuje se više sadnica.

No, ključ uspjeha uzgoja nara na kontinentu, kao što je slučaj i u Semberiji, leži u odabiru pravog mjesta za sadnju. Niske temperature koje ponekad idu u debeli minus u kontinentalnom dijelu mogu biti štetne za ovu voćku. Temperature od -11°C pa do -15°C mogu ozbiljno naštetiti, dok -20°C može dovesti do smrzavanja biljke. Stoga je važno odabrati zaklonjeno mjesto, poput zida na južnoj strani, koji će štititi biljku od hladnih sjevernih vjetrova.

U prvim godinama uzgoja, preporučuje se zaštita stabala prekrivačem za biljke, kao što su agril folija ili jutene vreće, dok donji dio debla može biti obložen debelim slojem slame ili borovim granama.

Uzgoj nara u kontinentalnom dijelu postaje sve popularniji, a rasadnik AD „Komunalc“ u Bijeljini pokazuje da uz stručnost i pažnju, ovaj mediteranski dragulj može uspjeti čak i u neočekivanim područjima.

Neobičan patlidžan u bijeljinskom marketu izazvao interesovanje kupaca

U jednom od lokalnih marketa u Bijeljini, pažnju kupaca privukao je neobičan patlidžan sa oblikom koji podseća na podignut palac, poznat i kao „lajk“ simbol na društvenim mrežama.

Ovaj interesantan oblik patlidžana izazvao je znatiželju posjetilaca, a mnogi su zastajali kako bi ga bolje pogledali i slikali. Prodavci u marketu bili su iznenađeni ovom prirodnom pojavom, iako su pretpostavljali da je rezultat prirodne varijacije u rastu voća.

Iako nije riječ o čudu svjetskih razmjera, ovakvi neobični oblici voća povremeno privuku pažnju i podstaknu diskusije među ljudima. Ovaj patlidžan je jedan od zanimljivih primjera prirodnih varijacija i raznovrsnosti u biljnom svijetu.

Varijacije u obliku plodova često su posljedica genetskih mutacija ili faktora okoline. Ovaj specifičan oblik patlidžana može biti posljedica genetske varijacije koja je dovela do nenormalnog razvoja. Uzroci ove pojave mogu uključivati genetske promjene, ali i faktore kao što su stres, temperaturne fluktuacije ili drugih prirodnih faktora tokom rasta i razvoja ploda.

Pročitajte: Zašto dolazi do deformacije plodova paradajza?

Ova pojava nije uobičajena i predstavlja rijetku i neobičnu varijaciju u formi patlidžana. Ona nije rezultat ljudske intervencije ili genetskog inženjeringa, već je posljedica prirodnih faktora. Ovakvi neobični oblici voća često privlače pažnju i postaju predmet interesovanja javnosti, što ukazuje na to koliko je raznovrsna i zanimljiva priroda.

Izvor: agrosavjet.com

Gajenje mrkve u vrećama

Urbano baštovanstvo postaje sve popularnije širom svijeta, a gajenje povrća u vrećama je jedan od kreativnih načina da iskoristite malo prostora i uzgojite ukusnu i zdravu hranu. Mrkva, sa svojim korjenastim karakterom, može uspješno da se uzgaja u vrećama, što omogućava veću fleksibilnost i pristup svježim, domaćim namirnicama bez potrebe za velikim vrtom. U ovom članku, otkrićemo korake za uspješno gajenje mrkve u vrećama.

  1. Izbor Vreća: Prvi korak u ovom projektu je izbor odgovarajućih vreća. Vreće treba da budu duboke i široke, kako bi pružile dovoljno prostora za razvoj mrkvi. Najbolje su vreće za krompir ili specijalizovane vreće za uzgoj povrća. Na tržištu postoje vreće specijalizirane za takvu sadnju, no možete iskoristiti i stare vreće ili velike vreće za kupovinu.
  2. Priprema supstrata: Važno je obezbijediti kvalitetan supstrat za vaše mrkve. Supstrat treba da bude dobro dreniran kako bi se izbjegla stagnacija vode, što može negativno uticati na korjenasto povrće.
  3. Izbor sorte mrkve: Različite sorte mrkve se razlikuju u veličini i vremenu dozrijevanja. Izaberite sortu koja odgovara vašim potrebama i uslovima, a početnicima se preporučuje da krenu s klasičnom „Nantes“ sortom.
  4. Sjetva sjemena: Posijte sjeme mrkve ravnomjerno po površini supstrata u vreći. Zadržite razmak između sjemena kako biste omogućili da korijenima ima dovoljno prostora za rast. Pokrijte sjeme tankim slojem supstrata.
  5. Zalivanje i Održavanje: Održavanje pravilnog nivoa vlažnosti je ključno za uspješan uzgoj. Redovno zalivanje održava supstrat vlažnim, ali ne i preplavljenim. Takođe, koristite organski đubrivo kako biste obezbijedili potrebne hranljive materije za rast.
  6. Svjetlost i temperatura: Mrkve vole sunčevu svjetlost, pa je važno postaviti vreće na mjesto gde će biljke imati najmanje 6 sati sunčeve svjetlosti dnevno. Pratite temperaturu, jer mrkve najbolje uspijevaju u temperaturi između 15 i 20°C.
  7. Rješavanje problema: Pratite svoje biljke redovno kako biste uočili i riješili potencijalne probleme, kao što su štetočine ili bolesti. Rano otkrivanje problema može vam pomoći da spriječite ozbiljnije štete.
  8. Berba: Zavisno o sorti, mrkve su obično spremne za berbu nakon 60 do 80 dana. Pazite da ne oštetite korijen dok ih izvlačite iz vreće.
Pročitajte: Sadnja krompira u vrećama

Gajenje mrkve u vrećama može biti zabavno i korisno iskustvo, koje vam omogućava da uživate u svježem povrću bez obzira na veličinu vašeg prostora. Slijedite ove korake, budite strpljivi i brzo ćete uživati u sočnim, ukusnim mrkvama iz sopstvene bašte.

Pogledajte video kako se gaji mrkva u vrćema:

Donose sreću i novac: Najpoželjnije biljke prema feng šui vjerovanju

Zeleni „ljubimci“ su među najpouzdanijima kada je u pitanju podizanje energije u prostoru, a određene vrste mogu unijeti u dom razne blagodeti: prema feng šui praksi (drevna kineska vještina koja korišćenjem energije stvara harmoniju između individue i njenog okruženja, kao i tehniku uređenja životnog prostora, metod osmišljavanja okruženja, kao i pravilnim raspoređivanjem prostora i namještaja), biljke su poznate kao najpouzdaniji iscjelitelji negativne energije, a u naš dom i život mogu prizvati pozitivnu energiju, sreću, bogatstvo i zdravlje.

U nastavku predstavljamo tri biljke za koje se vjeruje da donose sreću i novac…

Srećni bambus (Dracaena braunii)

Jedan od najvećih srećonoša je srećni bambus. On u kuću unosi pozitivnu energiju, a najveći efekat ima ako ga dobijete kao poklon. Ova biljka u svom okruženju dovodi u ravnotežu prirodne elemente, vodu, zemlju, vatru i drvo, ako je vjerovati feng šuiju. Kinezi vjeruju da je broj stabljika vrlo važan. Dva srećna bambusa simbolišu ljubav, a tri sreću, bogatstvo i dugovječnost. U kineskoj tradiciji je razrađeno značenje do 21. stabljike, sa preskočenim brojem četiri, jer se vjeruje da on donosi nesreću. Dvadeset stabljika srećnog bambusa simboliše savršenstvo.

Iako nosi naziv srećni bambus, ova biljka ne pripada porodici bambusa. Ona pripada porodici ljiljana, a porijeklom je iz tropskih šuma Afrike i dijelova jugoistočne Azije. Što se održavanja tiče, ova biljka se najčešće drži u vazi sa vodom koja se mijenja svake sedmice. Ne voli direktnu sunčevu svjetlost i često mu listovi požute ukoliko je izložen. Vjeruje se da donosi sreću čak i ako se osuši zbog lošeg održavanja.

Drvo novca (Pachira aquatica)

Pachira, poznatija kao drvo novca, je vrlo popularan izbor za kućnu biljku. Karakterišu je isprepleteno deblo i bujna krošnja, a prema feng šuiju vjeruje se da donosi porodičnu harmoniju, zdravlje, dobar poslovni početak i školski uspjeh. Takođe, za poslovni uspjeh je potrebno da ima tri ili pet isprepletenih debala, a poželjno je izbjegavati nesrećan broj četiri. Izbjegavati treba i kupatilo kao lokaciju za ovu zelenu divu.

Drvo novca potiče iz tropskih močvara Srednje i Južne Amerike, a u kućnim uslovima može narasti do dva metra. Uspijeva na jakom, ali ne i direktnom svjetlu i poprilično je laka za održavanje. Zaliva se ustajalom vodom, tek kad je zemlja na dodir suva. Treba izbjegavati pretjerano zalivanje, jer je ova biljka sklona truljenju korijena. Potrebno ju je prihraniti u proljećnoj i ljetnoj sezoni, kao i redovno obrezivati žute listove.

Krasula (Crassula ovata)

krasula
Foto: agrosavjet

Ova zanimljiva biljka nosi nazive krasula, pareša i drvo žada. Vjeruje se da donosi obilje bogatstva i pozitivnu energiju. U feng šuiju je prepoznata kao biljka prijateljstva, sreće i novca. Azijati je prepoznaju kao srećonošu koja aktivira energetska polja finansija, ali je takođe nije poželjno držati u kupatilu, kao ni u spavaćoj sobi. Porijeklom je sa juga afričkog kontinenta, a može dostići visinu od dva i po metra. Listovi je svrstavaju u porodicu sukulenata pa je samim tim vrlo jednostavna za uzgoj i održavanje. Može se posaditi iz sjemena, lista i korijena, s tim da je korijenu potrebno malo više vremena. Krasula voli sunčevu svjetlost, ali ako počne pokazivati crvene pjege znači da je izlaganje suncu pretjerano. Smeđa boja na listovima indikator je prevelike vlage. Najbolje ju je presaditi svakih tri do pet godina.

Sadnja krompira u vrećama

Sve više ljudi shvata važnost uzgoja sopstvenih namirnica, a krompir je jedna od omiljenih namirnica koja se lako može gajiti u vrećama za zemlju. Ova praktična metoda omogućava uzgoj krompira čak i onima sa ograničenim prostorom u dvorištu. U nastavku, otkrivamo vam sve što trebate znati o uzgoju krompira u vrećama.

Izbor vreće i priprema zemlje

Povrće u vreći

Prvi korak ka uspješnom uzgoju krompira u vrećama jeste odabir odgovarajuće vreće. Vreća treba da bude dovoljno duboka kako bi omogućila rast krompira.

Nakon što ste odabrali vreću, napunite je do trećine kvalitetnom zemljom za sadnju. Krompiri vole dobro drenirano tlo, stoga se pobrinite da se voda ne zadržava u vreći.

Sadnja i rast krompira

Položite krompire na površinu zemlje u vreći, ostavljajući dovoljno prostora između svakog krompira. Prekrijte ih sa oko 10 centimetara zemlje.

Nakon što krompiri niknu i dostignu visinu od 10 centimetara, prekrijte ih novim slojem zemlje. Ponovite ovaj postupak nekoliko puta kako bi osigurali da krompir ostane pokriven i zaštićen od sunca.

Održavanje i berba

Zemlju u vreći održavajte vlažnom, ali ne dozvoljavajte da postane previše vlažna, jer to može dovesti do truljenja krompira. Zalijevajte prema potrebi kako biste održali optimalnu vlažnost tla.

Nakon što krompiri procvjetaju, možete početi razmišljati o berbi. Deset dana nakon što biljke procvetaju, već možete vaditi prve krtole/gomolje. Idealno bi bilo da vreća ima otvor sa strane, kako biste mogli vaditi krompir po potrebi, a istovremeno omogućiti preostalim krtolama da nastave rasti u oslobođenom prostoru.

Uzgoj krompira u vrećama je izuzetno praktična metoda koja vam omogućava da uzgojite ovu omiljenu namirnicu bez obzira na to koliko prostora imate na raspolaganju. Prateći navedene korake, možete se radovati bogatim i ukusnim gomoljima u vlastitom dvorištu.

Neobična, a tako ukusna – Salata od mrkve

Salata od mrkve – Brza i jeftina salata koju, ako želite, možete spremiti i za zimu

Razne vrste paprika, kupus, paradajz pripremaju se za salatu ili zimnicu na najraznovrsnije načine. Ali – jeste li probali salatu od šargarepe? Ako niste, isprobajte obavezno – slatkasti ukus šargarepe savršeno se slaže sa kisjelom smjesom u kojoj se sprema i bijelim lukom.

Salata od mrkve

Sastojci:

  • 500 g mrkve
  • 4-5 čenova bijelog luka
  • 1 vezica peršuna
  • 1 kašičica soli
  • 100 ml vode
  • 100 ml ulja
  • 100 ml sirćeta

Pročitajte: Jednostavna i jeftina salata za zimu ”LJUTKO” – Šargarepa i ljute papričice su idealni dodatak svakom jelu.

Priprema:

Šargarepu oljuštiti i isjeckati na kolutiće zatim kratko obariti – treba da vri oko 10 minuta.

U šerpu sipati ulje, so i vodu, zatim staviti da provri. Kad provri skinuti sa šporeta. U činiju staviti nasjeckan peršun i beli luk, zatim dodati prohlađenu obarenu mrkvu.

Kada se ulje i voda prohlade dodajte sirće i prelijte preko mrkve. Promiješati i ostaviti da odstoji nekoliko sati u frižideru.

Ukoliko vam se dopadne, možete napraviti veću količinu i sipati u sterilisane tegle jer može stajati dosta dugo. Preukusna, a brza i jeftina salata.

Kako spriječiti da krompir proklija i postane mekan

Poznato je da proklijali krompir nije dobar za jelo, odnosno za zdravlje, pa vam predstavljamo najjednostavniji mogući način da to spriječite.

Naime, krompir je namirnica koja bi trebalo da se čuva na suvom i tamnom mjestu, poput podrum ili garaže, ali nemaju svi mogućnost da pravilno skladište krompir. Ako se krompir nalazi na svijetlom i vlažnom mjestu, on počinje da klija i brzo gubi svoju čvrstu teksturu i prepoznatljiv ukus. Ali postoji jednostavan način kako ćete to spriječiti, a potrebna vam je samo jedna jabuka, prenosi Lifehacker.

Sve što treba da uradite je da u svoju gajbicu ili vreću s krompirom dodate jednu jabuku i to u sredinu. Jabuka proizvodi i ispušta etilen, prirodni gas koji sprečava nastanak korena i proklijavanje krompira. Međutim, jabuke takođe utiču na prebrzo sazrijevanje drugog voća i povrća pa ih treba čuvati dalje od njih.

Krompir koji se čuva s jabukom ostaje čvrst i bez klica čak i nakon osam nedelja, za razliku od krompira koji se čuva bez jabuke; a oni su „uglavnom mekani, naborani i tužnog izgleda.“ Zato dodajte jabuku i krompir će vam mnogo duže trajati.