Naslovnica Blog Stranica 976

Hladno vrijeme se vratilo – zaštita povrća od mraza

Ovih dana su svi iznenađeni naglim zahlađenjem i padom temperatura. Prema najavama meteorologa niske temperature zadržaće se i narednih dana. Prema riječima stručnjaka iz oblasti poljoprivrede, poremećaj temperatura negativno će uticati na voće i povrće koje je trenutno u razvoju i procesu cvjetanja odnosno formiranja plodova. Niske temperature negativno utiču na osnovne fiziološke procese u biljci.

Kristali leda rastu i izvlače vodu iz ćelije, dolazi do velikog gubitka vode u ćelijama, što dovodi do njihove smrti. Pored toga, kristali leda tokom narastanja vrše veliki pritisak na zidove ćelija i probijaju ih izazivajući na taj način cepanje tkiva. Stepen oštećenja biljke mrazom zavisi od: vremena pojave mraza, intenziteta i trajanja, zatim vrste i sorte, faze razvića i stanja biljke. Mraz u rano proleće može naneti ozbiljnu štetu poljoprivrednim kulturama. Međutim, znatan deo ove štete može biti sprečen primenjivanjem  oblika zaštite od mraza.

 Zaštita pokrivanjem

Male površine i gredice je lakše zaštititi od velikih površina. Preko gredica se mogu postaviti lukovi od savitljivih grana, okviri od cijevi, drvene gajbice. Sve se može pokriti najlonom, folijama, agrotekstilom posebno proizvedenim za tu namjenu.

Pojedinačne biljke se mogu zaštititi drvenim gajbicama, vrećama, plastičnim bocama kojima smo odstranili dno i stavili ih preko biljke.

Najlon se često koristi za pokrivanje, ali ispod njega dolazi do stvaranja kondenzovanja vlage. Ne smije da se stavlja direktno na biljke , jer na mijestu dodira dolazi do propadanja biljke.

Agrotekstil ima mnogo pora kroz koje struji vazduh i vlaga. To omogućava biljci da diše, nema nakupljanja vlage. Debljina agrotekstila je različita i to utiče na težinu po površini, kao i na zaštitu od vremenskih uslova. Dobra strana je i to što ispod agrotekstila nema truljenja. Može da se koristi kao dvostruki sloj. Lak je za postavljanje.

Zaštita polivanjem

Zaštita biljaka polivanjem daće efekte kod malih vrednosti mraza.Pri hlađenju, vodena para se kondenzuje i pada kao rosa na biljke. Ovaj sloj se ledi i štiti biljke. Zalivanje treba ponavljati svakih 15 do 20 minuta.

Zaštita dimljenjem

U zaštiti od mraza može pomoći paljenje vatri na strani odakle duva vjetar i na taj način dim će biti nošen preko biljaka koje želimo da zaštitimo. Dim od vatre na koju smo polozili vlažnu slamu, sjeno, drvo, lišće ili bilo šta što sporo gori i stvara gust dim.

Zaštita malčiranjem

Biljke se mogu zaštititi ukoliko se malčiraju slamom, sjenom, lišćem, papirom.

Povrće kao što su: bob, grašak, kelj, šargarepa, luk, peršun mogu da podnesu niske temperature od -4°C  do -5°C. Međutim, ove temperature mogu da podnesu u kraćem vremenskom periodu . Cvekla i repa mogu biti oštećene na -3°C.

Uticaj padavina na pšenicu

0

Kišne padavine pogodovale su pšenici koja se u zavisnosti od lokaliteta i vremena sjetve nalazi u različitoj kondiciji. Sa strane rasta i razvoja ovaj podatak svakako je dobar, ali sa stanovišta bolesti koje su prateći dio povećane vlažnosti u donjm slojevima usjeva to nije ohrabrujući podatak. Ukoliko dođe do promjena i značajno većih temperatura vazduha obično se stvaraju idealni uslovi za pojavu bolesti tako da je za naredni period preporuka da se obilaze usjevi i ukoliko bude potrebe da se pristupi tretmanima protiv bolesti uz konsultacije sa stručnjacima.

Ječam: Vrijeme je da se zaštite usjevi

Ječam je osjetljiviji na pojavu bolesti, od pšenice na primjer. Najčešće se bolesti prenose sjemenom, tako da ova žitarica može biti zaražena nekim bolestima već u jesen ili rano proljeće.

Ječam je žitarica koja je veoma osjetljiva na niske temperature, ostatke pesticida, višak vlage, nedostatak hranjivih elemenata. Veoma često simptomi koji su posljedica spoljnih faktora, pripisuju se simptomima bolesti.

Načini zaštite ječma od bolesti razlikuju se od pristupa zaštite pšenice iz par značajnih razloga. Pre svega, ječam je osetljiviji na pojavu bolesti, Najčešće se bolesti prenose sjemenom, tako da ova žitarica može biti zaražena nekim bolestima već u jesen ili rano proljeće. Na primjer, ove godine, u proljetnom periodu već neko vrijeme vidljivi su simptomi mrežaste pjegavosi ječma u polju.

Kada se javi žućenje, ono može da bude i posljedica zaraze virusima još u jesen, tako da uvijek treba konsultovati stručnjake kada se donosi odluka o primjeni određenih fungicida.

Ne postoje otporne sorte na neke značajnije bolesti jer se prenose biljnim ostacima pa veoma često i redukovana obrada zemljišta koja se primjenjuje kod uzgoja ječma, može doprinjeti pojavi bolesti. Kod ječma svi listovi važni su za prinos, tako da kod zaštite preparatima, treba voditi računa da se sačuvaju svi listovi, uključujući i donje.

Usjevi su u fazi početka klasanja, pravo je vrijeme da se djeluje

Usjevi ozimog ječma sada se nalaze u fazi početka klasanja. U ovoj fazi vrh cvijeta pojavljuje se iz rukavca, vidljive su prve cvjetne pljevice, sve do početka cvjetanja, kada postaju vidljive i prve polenove kesice.

Nestabilni vremenski uslovi koji su aktuelni u fazi cvjetanja ječma, kao i visoka relativna vlažnost, mogu dovesti do infekcije klasa prouzrokovačem fuzarioze klasa (Fusarium graminearum). U pitanju je jedno od najrazornijih oboljenja strnih žita. Prema riječima Bojane Karapandžić, diplomiranog inženjera poljoprivrede, infekcija ovim patogenom ostvaruje se preko prašnika. Prvi simptomi bolesti manifestuju se promjenom boje klasova, koji počinju da blijede. Vreteno izumire, a zrna iznad vretena su štura. Ružičasta prevlaka na zaraženim klasovima uočava se u uslovima povećane vlažnosti zraka. Pored toga što ovakvi uslovi utiču na prinos i kvalitet zrna, patogen takođe može da luči i mikotoksine koji predstavljaju veliku opasnost po zdravlje ljudi i životinja.

Poljoprivrednim proizvođačima preporučuje se da obilaze njive pod ječmom i vide u kakvom je zdravstvenom stanju usjev, kako bi utvrdili u kojoj fazi razvoja se nalazi ječam, kako bi mogli pravovremeno da djeluju.

Preporuka za hemijsko tretiranje

Hemijske mjere zaštite preporučuju se na početku cvjetanja, kada su kod 5% klasova vidljive polenove kesice. Preproučuje se primjena nekog od sljedećih fungicida:

Antre plus, aktivna materija u ovom slučaju je tebukonazol+ tiofanat metil. Preparat se primjenjuje u količini od 1,5 litara po hektaru.
Prosaro 250 EC, aktivna materija u ovom preparatu je tebukonazol+protiokonazol. Primjenjuje se u količini od 0,75 do 1 litra po hektaru.
Osiris, aktivne materije epoksikonazol+metkonazol. Preporučuje se količina od 1,5 do 2,5 litara po hektaru.
Bumper P, ovaj fungicid sadrži aktivnu materiju  prohloraz+propiokonazol i primjenjuje se u količini od 0,75 do1 litar po hektaru.
Cello, koji sadrži aktivnu materiju spiroksamin+protiokonazol+tebukonazol. Za njega se prepručuje količina od 1,25 litara po hektaru.

Postoji veliki broj fungicida, koji su efikasni kod zaštite ječma od sive i mrežaste pjegavosti, a koji su na bazi aktivnih materija strobilurin i triazol. Efikasne su još i formulacije na bazi tiofanatmetila, tebukonazola. Ipak, kada je u pitanju ramularija na ječmu, važno je pridržavati se vremena primjene fungicida, kao i primjena fungicida na bazi aktivne materije hlortalonil.

Izvor: AgroKlub

 

Novi Sad: Bik Mališa težak 1,7 tona jedan od najvećih atrakcija sajma

Jedna od najvećih atrakcija 86. Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu je bik Mališa težak 1.710 kilograma, uzgojen u poljoprivrednom gazdinstvu “Braća Jeremić” iz Salaša Crnobarskog u opštini Bogatić.

Radenko Jeremić, njegov vlasnik, tvrdi da je Mališa, koji je prije mjesec dana napunio pet godina, najteži bik u Srbiji.

– Izložba stoke na Međunarodnom sajmu je svakako mesto, gde se predstavlja sve naj, naj u našoj zemlji, a moj bik sa svojih 1.710 kilograma sigurno je najteži u Srbiji. Na Sajam se ne dolazi sa bilo kakvom robom, nego onom najboljom – rekao je Jeremić za Srnu.

On je dodao da je Mališa na prodaju i da mu je cijena 8.000 evra.

– Garantujem da će novi vlasnik dobiti grlo izvanrednih kvaliteta u svakom pogledu – rekao je Jeremić i dodao da bik dnevno pojede od 12 do 14 kilograma koncentrovane hrane i određenu količinu sijena.

Odgajivačnica “Braća Jeremić” iz Salaša Crnobarskog, godišnje uhrani 250 bikova.

Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu u današnjem obliku nastao je prije 86 godina i to upravo izložbom stoke.

U Novom Sadu u toku je Međunarodni poljoprivredni sajam na kom je prisutno više od 1.500 izlagača iz Srbije, kao i 30 zemalja regiona, Evrope i svijeta.

Međunarodni poljoprivredni sajam traje do petka, 17. maja, a održava se na svom raspoloživom otvorenom i zatvorenom prostoru Novosadskog sajma.

Razmislite dvaput prije kupovine jagoda: Omiljena voćka je prepuna pesticida

Stigla je sezona jagoda, no prije nego ih kupite u supermarketu, razmislite dvaput. Jagode spadaju među voće koje je najviše kontaminirano pesticidima koji negativno utiču na ljudsko zdravlje.

Pesticidi su proizvodi hemijskog ili biološkog porijekla koji su namijenjeni zaštiti biljaka i životinja od korova, bolesti, štetnih insekata, grinja i drugih štetnih organizama.

Imajući u vidu da su pesticidi sredstva čijom nepravilnom primjenom lako dolazi do štetnih posljedica po čovjeka, postoje posebna pravila kad je u pitanju rukovanje s ovim proizvodima.

U radu s pesticidima potrebno je biti pravilno zaštićen, nositi zaštitno odijelo, zaštitne rukavice i zaštitne naočale, sredstva pripremati u za to posebno namijenjenoj prostoriji, te upotrebljavati posude koje se koriste samo za pesticide.

No šta je sa povrćem i voćem koje jedemo i koje upija ove štetne hemikalije?

Sudeći prema nevladinoj organizaciji Environmental Working Group iz Washingtona koja se bavi istraživanjima na polju zaštite životne sredine, jagode su voće koje je najproblematičnije po pitanju pesticida budući da su najviše kontaminirane otrovima, čak i unatoč pranju prije konzumiranja.

Environmental Working Group navodi kako jagode sadrže opasne hemikalije koje se povezuju sa rakom i štetnim uticajem na reproduktivni sistem.

U cilju izbjegavanja ovih hemikalija, ova organizacija preporučuje konzumiranje organski uzgojenih jagoda i drugog voća, koje nije prskano i ne sadrži štetne pesticide.

Među voće najzatrovanije pesticidima spadaju: jagode, jabuke, nektarine, breskve, celer, grožđe, trešnje/višnje, paradajz, paprike, cherry paradajz, krastavac.

Najsigurnije povrće i voće kad su pesticidi u pitanju: avokado, slatki kukuruz, ananas, kupus, zamrznuti grašak, luk, šparoge, mango, papaja, kivi, patlidžan, grejpfrut, karfiol.

Izvor: Klix

Loše vrijeme primoralo ratare da presijavaju kukuruz – PREPORUKE

0

Zbog karakteristika i džine vegetacijske sezone u našim klimatskim uslovima, pri presijavanju kukuruza koriste se hibridi kraće vegetacije u usporedbi s hibridima koji se mogu uzgajati unutar prvih (optimalnih) rokova sjetve. Stoga posebnu pažnju treba posvetiti pravilnom izboru hibrida.  U svakom slučaju uzgajani hibrid mora dostići stadijum fiziološke odnosno tehnološke zrelosti prije 15. oktobra kada se mogu najranije očekivati prvi jesenski mrazevi. Tako na primjer u Semberiji pri presijavanju do 1. juna mogu sigurno dozoriti hibridi vegetacijske skupine FAO 300, a pri kasnijem ovabljenom presijavanju, hibridi FAO skupine 200 i 100.

Predsjetvena priprema tla prije presijavanja može imati značajan uticaj na nicanje usjeva, ali i pojavu korovne zajednice. U slučaju da je pri sjetvi u prvim (optimalnim) rokovima prije sjetve ili nicanja bio primijenjen zemljišni herbicid na površinu tla, tada predsjetvenu pripremu tla treba obaviti što je pliće moguće ili čak u potpunosti izostaviti i obaviti izravnu sjetvu kukuruza. To je važno jer se ponovnom predsjetvenom pripremom tla za presijavanje usjeva na površinu iznose slojevi tla iz veće dubine u kojem nema primijenjenog herbicida. Iz tih dubljih slojeva tla koji su tom ponovnom predsjetvenom pripremom sada dospjeli bliže površini mogu slobodno klijati i nicati korovi, što znači da primijenjeni herbicid praktički neće imati nikakav učinak.

Rezultati domaćih istraživanja ukazuju da se sjetvom hibrida kraće vegetacijske grupe dozrijevanja do druge dekade maja ostvaruju značajno veći prinosi zrna, klipa i cijele biljke od onih pri osjetno smanjenim (50 i više %) sklopovima hibrida kukuruza pune vegetacije posijanih unutar optimalnih rokova sjetve. Međutim, sjetvom iza prvog juna postižu se niži prinosi zrna od onih u odnosu na jako redukovane sklopove hibrida posijanih unutar optimalnih rokova sjetve.

Počeo najveći poljoprivredni sajam u regionu

NOVI SAD – Na Novosadskom sajmu danas je počeo 85. Međunarodni poljoprivredni sajam, najveća manifestacija agrobiznisa u centralnoj i jugoistočnoj Evropi.

Na ovogodišnjoj sajamskoj priredbi iz oblasti agrara u regionu predstavljeno je više od 1.500 izlagača iz 30 zemalja, a predstavljeni su proizvodi i usluge iz još toliko država, a broj izlagača veći je za 10 odsto nego prošle godine, izjavio je na ceremoniji otvaranja generalni direktor Novosadskog sajma Slobodan Cvetković.

„Međunarodni poljoprivredni sajam je već 85 godina vrhunski reprezent Novog Sada, Vojvodine i Srbije. Mnogo je više od pripredbe, jer podstiče međudržavnu i privrednu saradnju, integriše unapređenje znanja, proizvodnje i razvoja nauke. Uz to predstavlja sintezu iskustva i dostignuća u poljoprivredi i snažna je podrška privredi Srbije“, rekao je Cvetković.

Zemlja prijatelj ovogodišnjeg poljoprivrednog sajma je Francuska. Izlagači iz ove zemlje predstavili su se na kolektivnoj izložbi, a na takav način predstavljanja svoje privrede odlučili su se i izlagači iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Holandije, Italije, Izraela, Kine, Mađarske,  Španije i Tunisa.

Ovodišnju sajamsku priredbu je otvorio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije Branislav Nedimović, zahvaljujući se Vladi Francuske na podršci ovogodišnjem poljoprivrednom sajmu, navodeći da je ta zemlja „najveća poljoprivredna sila na prostoru Evrope“.

„Želim da ovaj simbol srpske poljoprivrede i srpske ekonomije, ovaj poljoprivredni sajam još više raste. On je najveći, najjači i najbolji što imamo u ovom trenutku. Želim da raste iz godine u godinu kako bi srpska poljoprivreda rasla“, kazao je Nedimović.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i ove godine je podržalo organizovanje Nacionalne izložbe stoke, na kojoj je izloženo 1.600 živih eksponata.

Izložba poljoprivredne mehanizacije izaziva posebnu pažnju posetilaca. Uz nastup Poslovnog udruženja uvoznika i izvoznika poljoprivredne mehanizacije, predstavili su se i drugi distributeri i zastupnici koji posluju u našoj zemlji, ali i kompanije iz Austrije, Češke, Indije, Italije, Nemačke, Turske, Rumunije, Slovenije i Ukrajine, a među izlagačima će biti i Unija proizvođača poljoprivredne mehanizacije Italije. Na ovoj priredbi će moći da se vidi i jedina samohodna multifunkcijska mašina na svetu, a biće izložen i  Holmerov kombajn koji košta oko 600.000 evra i traktor „John Deere“ od 300.000 evra.

Tursku privredu i pojoprivredu ove godine na Novosadskom sajmu predstavlja 14 kompanija.

Izvor: NN

Pronađena prva košnica izrađena od keramike, ima sve odlike današnjih

Poljska arheološka ekipa je na istom lokalitetu našla i glavu pčelara izrađenu od keramike, a na kojoj su se mogli videti ujedi pčela.

Među najnovijim otkrićima, koja donosi majski broj esnafskog dvomesečnika „Arheolodži“, nalazi se prva košnica izrađena od keramike, pronađena u Gvatemali, a koja ima sve odlike košnice kakve se i danas koriste u tom regionu.

Pčelari naroda Maja su u drevnom gradu Nakumu na sjeveroistoku Gvatemale našli košnicu izrađenu između prvog vijeka pre naše ere do 300 godine naše ere, u vrijeme dok je taj grad bio nastanjen.

Košnica ima oblik široke cijevi koja ima poklopce na oba otvora, a na samim stranama te košnice su okrugli otvori da pčele taklo da one mogu da uleću i izlijeću.

Identičan oblik imaju savremene košnice u tom regionu, ali ih sada izrađuju od drveta.

„Sajber pastir“ Milorad živi u Austriji, a u selu Dobrnje uzgaja posebnu vrstu ovaca

Dok živi i radi u Salcburgu, preko video kamera prati svoje stado ovaca kod Petrovca na Mlavi.

Od kako pamti za sebe, Milorad Milić – Mile iz Petrovca na Mlavi okružen je ovcama i jagnjadima. Prije četiri godine je otkrio jedinstven i inovativan način da bude sa njima čak i kada je hiljadu kilometara daleko.

Ovaj pedesetsedmogodišnjak radi kao građevinski limar u Salcburgu, a nedavno je postao poznat kao prvi „sajber pastir“ koji iz doma u Austriji preko kamera nadgleda svoje stado u selu Dobrnje.

Novu pastirsku misiju Milorad je započeo 2008. godine kada je na imanje donio tri jagnjeta istočno frizijske ovce iz Austrije. Danas, njegovo stado broji 23 ovaca, a jagnjadi ni sam ne zna koliko ima.

„Vi ne možete da zamislite koliko ova ovca daje mlijeka“, kaže Milorad dok za BBC na srpskom preko video poziva direktno sa zelenog pašnjaka pokazuje na ovčicu koja spokojno brsti travu.

U prosjeku, na svake tri nedelje provedene u radu u Austriji, Milorad provede oko nedelju dana sa svojim ovcama u Srbiji. Kada nije tu, pobrinuo se da ih neko svakodnevno obilazi i hrani hranom koju je on prethodno pripremio.

Na ideju o „sajber pastirstvu“ došao je sasvim spontano 2015. godine, razgovarajući sa prijateljem o video nadzoru koje je moguće kontrolisati na daljinu preko običnog kompjutera ili tableta.

Shvativši da je to savršen način da nadgleda kako mu napreduju ovce dok je u Salcburgu, angažovao je lokalnu firmu u Petrovcu da mu na imanju instalira kamere.

Kamere mnogo pomažu, ali ništa ne bi bilo moguće bez negovog kumića, mladog veterinarskog tehničara, koji dotrči u štalu čim mu Mile javi da neka od ovaca ima problem.

„Kada počnu da se jagnje, a ja nisam tamo, ne spavam i gledam ih po cijelu noć, a on nekad maltretira čak i svog oca u pola tri ujutru da mu pomogne“, priča Milorad.

Posebna ovca

Istražujući različite vrste ovaca u Austriji, Milorad je naišao na farmu istočno frizijskih ovaca i shvatio da je to jedna od najbolja vrsta za uzgoj i da želi da je popularizuje u Srbiji.

Ta vrsta ovaca daje duplo jače mlijeko od kravljeg i mlijeko koje ima veći procenat bjelančevina, što je glavni razlog da se od ovog mlijeka dobija mnogo više sira u odnosu na kravlje, objašnjava naš sagovornik.

Istočno frizijske ovce su poznate i po tome što su veoma plodne. Jagnje minimum dva do tri jagnjadi, a u nekim slučajevima i po pet odjednom.

One su takođe pogodne i za ukrštanje sa drugim vrstama kako bi se povećala produkcija mlijeka kod manje mliječnih vrsta ovaca.

Tako je i Milorad neke od svojih istočno frizijskih ovaca ukrštao sa „još tri krvi“.

Kako bi došao do one ovce kojoj lokalna klima zaista odgovara, sa frizijskom je ukrštao sufolk i teksel, inače poznate kao mesne vrste, kao i dorper ovce, poznate po izdržljivosti na visokim temperaturama.

Ove ovce imaju visoku produktivnost i za mlijeko i za meso.

„Sada one daju dva do tri litara mlijeka dnevno“, objašnjava Milorad.

Kaže da bi voleo da se više ljudi vrati ovčarstvu i zato i poklanja jagnjad onima za koje vjeruje da će ih čuvati i uzgajati sa pažnjim i ljubavlju.

Pet jagnjadi sa Milićeve farme nedavno završilo je kod monahinja u manastiru Jazak na Fruškoj gori, kojima je prethodno poklonio i ovna i dva ovčarska psa.

Imao je i negativnih iskustava, kao kada je u par navrata davao na poklon mušku jagnjad pa bi oni „obično baš u vrijeme vjerskih praznika lipsali“, odnosno bili zaklani i pojedeni za krsnu slavu ili praznik.

Ili, kada je na privremeno čuvanje dao nekoliko ovaca, koje su se na farmu u Dobrnju prije koji dan vratile u lošem fizičkom stanju.

Izvor: B92

TREBINJE: VIII međunarodni naučni simpozijum poljoprivrednih nauka „AgroReS 2019“

U Trebinju se od 16. do 18. maja 2019. godine održava VIII međunarodni naučni simpozijum poljoprivrednih nauka „AgroReS 2019“ i 24. savjetovanje inženjera poljoprivrede Republike Srpske.

Imamo zadovoljstvo da Vas pozovemo da uzmete učešće na ovom događaju.

U prilogu ispod teksta šaljemo Vam Program rada 24. savjetovanja inženjera poljoprivrede Republike Srpske i Kontinuirane edukacije inženjera poljoprivrede Republike Srpske kao i Treće saopštenje, odnosno Program rada međunarodnog simpozijuma poljoprivrednih nauka „AgroReS 2019.“

24_Strucno savjetovanje inzenjera poljoprivrde_RS_2019_Program_FINAL

Program rada_Trece saopstenje_AgroReS_Trebinje_2019

SAJT KOMORE INZENJERA POLJOPRIVREDE