Petak, 18 Oktobra, 2024
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 976

Da li je proizvodnja genetski nemodifikovane soje prednost naših ratara?

0

Zbog dodatnog usaglašavanja sa posljednjeg zasjedanja Narodne skupštine Republike Srpske, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede povuklo je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetički modifikovanim organizmima koji predviđa upotrebu genetski modifikovane soje.

Nacrt zakona o genetički modifikovanim organizmima predviđao je upotrebu genetski modifikovane soje isključivo za ishranu životinja.

Zbog nedovoljnih količina domaće nemodifikovane soje u resornom ministarstvu kažu da je izmjena zakona neminovna ako se želi sačuvati domaća, prvenstveno proizvodnja brojlera.

“Oko 78 odsto proizvodnje u svijetu jeste genetski modifikovana soja i naši proizvođači su prinuđeni da uvoze takvu soju i proizvode od soje kao jednu od osnovnih proteinskih komponenti za stočnu hranu”, kaže Saša Lalić, načelnik Odjeljenja za biljnu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Predviđeni su mnogobrojni kontrolni mehanizmi kako bi se spriječila proizvodnja genetski modifikovane soje na oranicama Republike Srpske. Posebna odgovornost je na domaćim organizatorima proizvodnje i otkupa.

“Mi stvarno nećemo dozvoliti da ni u jednom momentu otkupimo soju koja je genetski modifikovana niti soju koja je kontaminirana sa genetski modifikovanom sojom”, istakao je Goran Gvozden, firma “Golić trejd” Gradiška.

Većina ratara kao i stručna javnost ukazuju da je proizvodnja genetski nemodifikovane soje naša prednost.

“Genetski modifikovana soja ne može biti prednost u proizvodnji na našim prostorima gdje su male parcele.. Naša prednost je upravo ta genetski nemodifikovana soja koja se sve više traži kako u Evropskoj uniji tako i u cijelom svijetu”, naglašava Vojin Đukić, Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad.

Ministarstvo poljoprivrede će, u cilju sveobuhvatnijeg obavještavanja javnosti o svim aspektima izmjena ovog zakona u narednom periodu organizovati javne rasprave na kojima će se svi zainteresovani moći upoznati o detaljima izmjena zakona.

Izvor : RTRS

Mislili da su divlje: lovci vlasniku ubili crne slavonske svinje!

Hajka na divlje svinje uzela je danak i među domaćim (nevinim) svinjama u vlasništvu 50-godišnjaka.

Hajka na divlje svinje uzela je danak i među domaćim svinjama! Naime, dvojica lovaca, misleći za crne slavonske svinje da su divlje – zapucali su i ubili nerasta i dvije svinje te šest svinja lakše ozlijedili.

Do nevjerojatnog događaja došlo je juče oko 12.20 sati u Smilčiću, u Zadarskoj županiji, u susjednoj Hrvatskoj. Naime, kako navodi tamošnja policija, muškarci u dobi od 61 i 62 godine s područja Benkovca, vraćajući se iz lova, uz prometnicu su uočili više crnih slavonskih svinja. Navodno su mislili da se radi o divljim životinjama, te su iz lovačkog oružja pucali po životinjama u vlasništvu 50-godišnjaka.

Na mjestu događaja policijski službenici izvršili su očevid, a ozlijeđenim životinjama pomoć je pružio dežurni veterinar.

Kako je doznao zadarski list, svinje su u vlasništvu Miodraga Oreškovića koji se u Smilčiću bavi uzgojem crnih slavonskih svinja, a lovci su mu usmrtili jednog nerasta (rasplodnog mužjaka), dvije ženke od po 50-ak kilograma te još njih šest lakše ranili.

Obitelj Orešković, rekli su im, smatra kako priča sa zabunom da su mislili da su divlje “ne drži vodu” jer je 30-ak svinja koje služe za uzgoj, a puštene su u prirodi da pasu travu, ograđeno električnim čuvarom, odnosno električnom žicom.

Zbog ubijenog nerasta (rasplodnog mužjaka) obitelji je sada ugrožena proizvodnja, a materijalna šteta se utvrđuje.

U toku je i kriminalističko istraživanje kako bi se rasvijetlile okolnosti događaja koji se dogodi usred dana, a na štetu uredno ograđenih životinja.

Najavljena najveća plantaža lješnika u BIH

Ova proizvodnja planirana je već par godina.

Ideja je protekla od naših prijatelja iz Italije, Fondacija SIE Onlus Alessandria. Prije nešto više od dvije godine boravili smo u Italiji. Tada smo obišli njihove plantaže lješnika u regiji Pijemont s ciljem upoznavanja tehnologije uzgoja i prerade lješnika.

Prošle jeseni imali smo uzvratnu posjetu stručnjaka iz Italije, Alberto Pansecchi doktora agronomije i stručnog savjetnika za plantaže lješnika.

Višednevnim radom na terenu analizirani su uslovi za uzgoj Lješnika na području opštine Donji Vakuf. Nakon pozitivnih nalaza određena je lokacija i izvršena je priprema zemljista površine 30 dunuma ili 3 hektara za sadnju lješnika, koja je planirana za mjesec april.

Prijateljii iz Italije će obezbjediti sadnice lješnika za ovu našu proizvodnju.

Veliku podršku za ovu ideju pruža i načelnik opštine Donji Vakuf, Huso Sušić.Rekao nam je Nermin Šutković, direktor Zemljoradničke zadruge „AT“ Donji Vakuf.

Pored plantaže uzgoja lješnika u Zemljoradničkoj zadruzi „ AT“ Donji Vakuf planiraju podizanje i rasadnika lješnika. S ciljem pružanja kvalitetnog sadnog materijala svim zainteresovanim proizvođačima.

Banjaluka: 1,7 miliona KM za podsticaje u poljoprivredi

Grad Banja Luka podržaće ove godine poljoprivrednu proizvodnju u ruralnim područjima sa oko 1,7 miliona KM. Tako je za podsticaje poljoprivrednicima planirano 900.000 KM, za subvencije za poboljšanje kvaliteta poljoprivrednog zemljišta 200.000 i 628.500 KM za aktivnosti Razvojno-edukativnog centra „Manjača“.

Podsticaji za razvoj poljoprivredne proizvodnje i ove godine biće usmjereni za sufinansiranje voćarske i proizvodnje u zaštićenim prostorima, izgradnje hladnjača i sušara i objekata za uzgoj stoke, nabavku opreme i poljoprivredne mehanizacije.

Za privođenje zemljišta kulturi, ovogodišnji program je koncipiran na drugačiji način u odnosu na one iz prethodnih godina, u smislu da su za kategorije korisnika koji mogu ostvariti pravo na dodjelu ovih sredstava utvrđeni procentualni iznosi od ukupnih sredstava predviđenih za ove namjene.

– Cilj je da se prioritetno podrže veća gazdinstva s cjelovitijim projektima koji će rezultirati značajnijim efektima – pojasnili su iz Centra za razvoj poljoprivrede i sela, putem kojeg se i plasiraju podsticaji, te naveli da će za razliku od dosadašnje prakse da aplikanti dostavljaju projekte prije utvrđivanja faktičkog stanja, biti obavezni da dostave samo zahtjev za izradu projekta za predmetnu parcelu.

Ovaj program, koji će se naći pred odbornicima na zasjedanju 6. februara, sadrži još dvije bitne novine, kojima je definisano da je korisnik sredstava dužan da na predmetnoj parceli zadrži proizvodnju najmanje tri godine, kao i da nakon realizacije dostavi izvještaj o utrošku dodijeljenih sredstava s pripadajućom dokumentacijom.

Kako su kazali iz Centra, čije su primarne aktivnosti usmjerene ka razvoju ruralnog područja, sredstva za subvencije će biti dodijeljena putem javnih poziva, a u skladu s pravilnicima.

Novi vid podrške

U okviru podsticajnih sredstava za razvoj poljoprivrede predviđena su i dva nova vida podrške za poljoprivredne proizvođače, i to premije za otkupljenu proizvodnju krastavaca i podsticaji kooperantima za proizvodnju kornišona, aromatičnog, začinskog i ljekovitog bilja.

Poziv za ove podsticaje je u toku, i zainteresovani poljoprivrednici sve informacije mogu dobiti u Centru za razvoj poljoprivrede i sela. Projekat finansira Međunarodni fond za ruralni razvoj, a realizuje Jedinica za koordinaciju poljoprivrednih projekata pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, u saradnji sa Resorom za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

Turistički sadržaji oko jezera na Manjači

U Centru za selo ističu da će ove godine biti nastavljene aktivnosti na izradi Resursne karte na ruralnom području Banje Luke, kao dokumenta u kojem će se, kroz analizu postojećeg stanja i identifikaciju svih raspoloživih resursa, formulisati prioriteti i pravci budućeg djelovanja s ciljem stavljanja u funkciju razvojnih potencijala na ruralnom području, a koja bi ujedno predstavljala polazni dokument za izradu strategije ruralnog razvoja.

Nastaviće se i aktivnosti na stavljanju u funkciju tržnice domaćih proizvoda na mjestu devastirane tržnice u naselju Lazarevo, uspostavljanje brenda Krajiška kuća, te otvaranje Hercegovačke kuće, u okviru saradnje gradova Trebinje i Banja Luka.

U cilju stavljanja turističkih potencijala u funkciju razvoja, u okviru aktivnosti na unapređenju turističko-rekreativne ponude na Manjači, planirana je izrada studija, projektnih zadataka i drugih dokumenata neophodnih za realizaciju projekta „Turističko-rekreativni centar Manjača“, a u saradnji sa Arhitektonskim fakultetom izrada idejnog rješenja uređenja prostora oko jezera Šljivno kao privlačnog izletišta.

Takođe nastaviće se aktivnosti na uspostavljanju prihvatilišta i karantina za životinje, kao i na izgradnji stočnog groblja.

Registrovana bolest “ludih krava” na granici sa Češkom

U Poljskoj je registrovan slučaj atipične goveđe spongiformne encefalopatije /BSE/, poznatije kao bolest “ludih krava”, na farmi u blizini granice sa Češkom, saopštila je Svjetska organizacija za zdravlje životinja, čije je sjedište u Parizu.

Bolest je registrovana na farmi krava u jugozapadnom gradu Mirsku, navodi se u saopštenju Organizacije, koje se poziva na Ministarstvo poljoprivrede Poljske.

U saopštenju se navodi da je zaražena životinja ubijena.

Atipična BSE može da se javi spontano kod stoke i da ima malu stopu širenja, navodi se u saopštenju.

Prethodni poznati slučaj “ludih krava” u Poljskoj registrovan je u martu 2013. godine.

Podsticaj malinarima u Srpskoj 0,30 KM za kilogram

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je danas u Bratuncu da je ovo ministarstvo obezbijedilo četiri miliona KM za premije poljoprivrednicima, a da će trećina tog iznosa biti isplaćena uzgajivačima maline koji će, zbog loše prošlogodišnje cijene, dobiti podsticaj od 0,30 KM za kilogram ovog voća.

Govoreći o ovom podsticaju, Pašalić je pojasnio da će narednih dana uzgajivači maline dobiti rješenja, a zatim će početi isplata podsticaja koji ukupno iznosi 1,5 miliona KM.

Pašalić kaže da je, zbog krize u sektoru malinarstva u posljednjih nekoliko godina, bilo zamišljeno da se isplati podsticaj od 0,40 KM za kilogram maline, ali da zbog velikih količina nije bilo toliko sredstava, pa će biti isplaćeno 0,30 KM za kilogram.

“Za malinu izdvajamo najveći podsticaj – trećinu sredstava iz agrarnog budžeta, dok je premija za jabuku 0,07 KM, a za krušku 0,09 KM za kilogram”, rekao je Pašalić novinarima.

Pašalić je ocijenio da je današnji sastanak u Bratuncu sa delegacijom ruskog grada Rošalja važan posebno sa stanovišta plasmana jagodičastog voća na veliko rusko tržište, što je posebno značajno za Bratunac i okolinu koji su poznati po uzgoju maline i drugog voća.

“Iznijeli smo i potencijale naših drvoprerađivačkih kapaciteta i nadamo se da će doći do saradnje, ne samo ovih opština, nego i regija Birač i Podmoskovlje”, ocijenio je Pašalić i najavio je podršku resornog ministarstva ovim aktivnostima.

On je istakao da je Republika Srpska do sada imala dobru saradnju sa ruskim partnerima i izvozila jabuke na rusko tržište.

“Izvoz jabuke i kruške u Rusiju je u porastu i ovo je prilika da se taj izv

I ovo je BiH: Uzgaja lubenice na trotoaru

U kotorvaroškom naselju Čepak sedamdesetosmogodišnja Milica Milić uzgaja lubenice na stazi ispred kuće jer je uvidjela da lubenicama odgovaraju betonske ploče.

Prije pet godina prilikom pripreme za proljećnu sjetvu iz sjemenki između betonskih ploča razvilo se tridesetak vriježa lubenica, pa je Milica nakon što je uvidjela da im to odgovara, počela redovno tu da stavlja sjemenke.

Prošle godine na stazi se razvilo desetak lubenica, od kojih je jedna bila teška čak 12 kilograma.

“Iako ih nisam redovno zalivala i đubrila, lubenice su  rodile, a uzgoj na trotoaru izaziva veliko interesovanje”, istakla je Milica Milić.

Milica, koja je doselila u Čepak iz Banjaluke prije 11 godina, osim lubenica uzgaja i maline, kupine, aroniju, ribizle, lješnike, a bavi se i pčelarstvom.

“Prirodu sam zavoljela u rodnom Kruševu Brdu od oca Uroša, koji je cijeli radni vijek radio kao šumar. Uzgoj povrća i voća za svoje potrebe mi predstavlja veliko zadovoljstvo”, kaže Milićeva i dodaje da i u ovim godinama stigne sve obaviti na vrijeme.

Izvor: Fokus

Lijepe mirisne ali i smrtonosne biljke

Veliki broj biljaka koje su izuzetno toksične mnogi ljudi uzgajaju u svojim baštama. Takođe, bitno je znati da su kod nekih biljaka otrovni samo plodovi, dok je kod drugih smrtonosan svaki dio.Otkrijte biljne vrste koje se ubrajaju u najopasnije i najotrovnije biljke na čitavoj planeti.

Ljutić (Aconitum napellus)

Baštovan iz Velike Britanije je 2014. godine umro pod misterioznim okolnostima, nakon što su mu gotovo svi organi otkazali. Iako uzrok smrti nije otkriven, sumnja se da je nesrećni baštovan najverovatnije preminuo nakon kontakta sa biljkom po imenu jedić ili ljutić (lat. Aconitum napellus), koja pripada rodu skrivenosjemenica iz familije ljutića. Najotrovniji dio biljke je korijen, ali su i listovi poprilično otrovni. Neurotoksini iz biljke se mogu apsorbovati kroz kožu, a neki od simptoma trovanja su peckanje, povraćanje, ukočenost i dijareja.

Prema nekim teorijama, biljke su razvile određene toksine radi samoodbrane. Određene vrste biljaka sadrže kombinaciju hemijskih jedinjenja koja su efikasna u borbi protiv insekata, štetočina i drugih mikroorganizama, ali koja isto tako štete i ljudima.

Ricinus  (Ricinus communis)

Uprkos svojim raskošnim crvenim plodovima koji mogu da uljepšaju mnoge bašte, ricinus je veoma otrovna biljka. U našem narodu je zovu skočac i crveni čičak (lat. Ricinus communis). Otrovni su svi delovi biljke, ali je koncentracija otrova najveća u sjemenkama. Simptomi trovanja su povraćanje i dijareja koji mogu trajati i do nedelju dana prije nego što nastupi smrt usled otkazivanja funkcija organa.

Oleander (Nerium oleander)

Oleander je svrstan među najotrovnije biljke na planeti, a opet velike su šanse da je i sami imate u svojoj bašti ili domu pošto je to jedna od popularnijih kućnih biljaka.

Ova biljka, koja raste u obliku malog grma, vizuelno izgleda više nego lijepo. Međutim, žvakanje lišća, stabla ili cvijeća može dovesti do smrti. Zapravo, svaki dio oleandra je otrovan, a u jako malim dozama se koristi i kao lijk u narodnim medicinama. Čisti oleander oštećuje oči, crijeva, a može da zaustavi rad srca.

PROČITAJTE:

Čuvarkuća – Biljka koja štiti kuću i porodicu od požara, bolesti, zlih sila

Prema  vjerovanju, čuvarkuća štiti kuću i porodicu od požara, bolesti, zlih sila… Zato je i prozvana čuvarkućom. Čuvarkuću je lako uzgajati iz pelcera. To je vrlo otporna biljka koja se može uzgajati u saksijama ili na otvorenom.

Dostupna je u različitim bojama, a naraste do dvadesetak centimetara. Zanimljivo je da čuvarkuća djeluje i nakon zamrzavanja. To je logična posledica njene visoke tolerancije na hladnoću i sposobnosti preživljavanja u zimskim uslovima. Bere se od marta do oktobra, a ako raste u saksiji, onda tokom čitave godine.

U narodnoj medicini koristi se zbog svojih antiupalnih i diuretičkih svojstava. Primenjuje se u obliku soka, obloga, masti, tinkture ili čaja.

Čuvarkuća je biljka koja se od davnina koristi kao prirodni lijek. Karakterišu je debeli mesnati listovi puni vode i cvjetovi zvjezdastog oblika.

Ona sadrži tanin, biljnu sluz, ulje, smolu, kalcijumov malat, mravlju i jabučnu kiselinu. Istraživanja su potvrdila da poseduje flavonoide i ugljenehidrate. Čuvarkuća je stari narodni lijek za bolesti uha, oštećenja bubne opne i gubitak sluha. Njen sok rastvara višak cerumena u uhu i smanjuje bol. Dovoljno je 2 do 3 ml soka iz lista ukapati u uho, malo odležati i nakon nekoliko minuta pustiti da sok iscuri iz uha.

Čuvarkuća ima slično djelovanje kao i aloe vera, koja je poznata u liječenju različitih kožnih tegoba. Zbog antiupalnih i antiseptičkih svojstava služi i kao odlična prva pomoć kod opekotina, uboda i ugriza, jer pruža brzo olakšanje i smirenje.

Čuvarkućom možete tretirati: kurje oči, pjegice, rane i čireve, herpes zoster, tvrdu kožu na tabanima. Problematično mjesto jednostavno premažite sokom čuvarkuće ili stavite oblog od prerezanog lista.

Sok čuvarkuće može se piti ili grgljati u slučaju bronhitisa, gnojne upale zuba, uha i grla. Čuvarkuća u medu liječi miome i ciste na materici. Deluje detoksikacijski i preporučuje se nakon neumerenosti u jelu i piću. Pomješana s vrućom vodom, čuvarkuća i med, snižava temperaturu. Sameljite 750 g listova čuvarkuće i pomešajte ih s kilogramom meda. Uzimajte jednu kašiku ujutru na prazan stomak, a tokom dana jednu do dvije kašike.

Čaj od čuvarkuće koristi se kod obilnih menstruacija, menstrualnih grčeva, dijareje i čireva. Kuvajte 10 g sveže ili 12 g osušene čuvarkuće 15 minuta u 250 ml vode. Procedite i pustite da se ohladi. Ujutru na prazan stomak, popijte šoljicu čaja, a nakon toga svaki sat po jednu kašiku čaja.

PROČITAJTE:

ČUVARKUĆA SAČUVALA DOMAĆINA

Deset prirodnih rješenja za uklanjanje virusnih bradavica

Ribarstvo i akvakultura u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina ima veoma dugu tradiciju u uzgoju slatkovodne ribe, pastrmke i šarana, s obzirom na značajno vodno bogatstvo koje čini sedam vodnih slivova, veliki broj riječnih i planinskih jezera, te podzemnih voda. Mrijestilišta i ribogojilišta u BiH su brojna i raličitih su kapaciteta, površine i godišnje proizvodnje.

Prema lokalitetu i vrsti uzgoja ribe ribnjaci i ribogojilišta se dijele na salmonidna, ciprinidna i marinska. U sektoru akvakulture BiH, najznačajnije riblje vrste su: pastrmka (kalifornijska pastrmka, potočna pastrmka i potočna zlatovčica), šarani (šaran, amur, bijeli glavaš tolstobik), te morske (lubin, orada i zubatac) kao i mekušci (dagnje i ostrige).

2015. godine urađena je analiza sektora ribarstva i akvakulture u Bosni i Hercegovini čiju je izradu finansirala Evropska komisija, a implementirao FAO. Izrađena sektorska analiza je rezultat zajedničkog rada domaćih i FAO eksperata, te predstavnika nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini.

Dokument pod nazivom “Sektor ribarstva i akvakulture u Bosni i Hercegovini” može se naći na LINKU

U ovoj sektorskoj analizi su prikazani potencijali u oblasti ribarstva kako bi se ubuduće mogli koristiti fondovi, prije svega predpristupni fondovi Evropske unije namijenjeni za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Riba i proizvodi od ribe su jedan od strateških proizvoda animalnog porijekla koji Bosna i Hercegovina može izvoziti na zahtjevno tržište EU. Kada govorimo o ispunjavanju uslova, onda prije svega mislimo na primjenu međunarodnih standarda i standarda Evropske unije vezanih za oblast sigurnosti hrane, kako u zakonskoj regulativi tako i u procedurama, a naravno i proizvođači (izvoznici) sa svoje strane ispunjavaju sve potrebne veterinarsko-higijenske i sanitarne uslove (kao što je za ovu granu privrede standard HACCP), ali druge potrebne standarde.

Kapaciteti za proizvodnju i eksploataciju ribe u BiH, vodno bogatstvo, hidrološki kao i ekološki uslovi, te fizikalno-hemijska svojstva vodotoka, izuzetno razvijena tehnologija kako uzgoja tako i prerade ribe, tradicija u uzgoju i proizvodnji ribe kao i konstantan rast izvoza ribe, predstavljaju izuzetne preduslove za povećanje proizvodnje ribe.

Prema gruboj procjeni 65% proizvodnje pastrmke u BiH se odvija na području Federacije, a 35% u Republici Srpskoj. Gotovo cijela proizvodnja šarana realizuje se u Republici Srpskoj. Proizvodnja morskih vrsta koncentrisana je u Neumu gdje postoje dva kavezna uzgajališta ukupne površine 0,36 ha. Ukupna korisna površina instaliranih kapaciteta akvakulture u BiH iznosi oko 3.113 ha.

Veličina objekata u eksploataciji ribe u Bosni i Hercegovini za pastrmske ribnjake iznose 91.026 m2 i šaranske ribnjake 2.278 ha. Prosječna proizvodnja konzumne ribe u Bosni i iznosi oko 5.000 tona.

Izvor: mvteo.gov.ba

PROČITAJTE:

Ribari iz Save izvadili lobanju nepoznatog stvorenja

Kako da razlikujete svježu od ribe nepoželjne za ishranu