U okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje u kojem učestvuju Hrvatska-Bosna i Hercegovina i Crna Gora, potpisan je ugovor za plantažni uzgoj kestena. Ugovor su potpisali načelnik općine Bužim Mersudin Nanić i direktor poduzeća „Berry project“ d.o.o. iz Bihaća Mušić Nedžad kao izvođač radova na prvoj plantaži kestena koja će biti podignuta u MZ Radoč, u reonu Križa.

Neophodno je unapređivati sektor svinjarstva uz kontinuiranu zaštitu domaće proizvodnje i uređenje legislative, poručeno je na sastanku pomoćnika ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Zorana Maletića i predstavnika poljoprivrednih udruženja.

Na današnjem sastanku u Banjaluci, na kojem je analizirano postojeće stanje u sektoru svinjarstva, predložen je niz mjera za unapređenje ovog sektora, saopšteno je iz resornog ministarstva.

Sagovornici su zajedničkog mišljenja da postojeće stanje nije zadovoljavajuće, kako u pogledu brojnog stanja, tako i u kontekstu realnih potreba tržišta Republike Srpske i BiH za svinjetinom.

Istaknuto je i da su najveći problemi ovog sektora niska produktivnost, visoke cijene i nedostatak zaštite domaće proizvodnje od visoko subvencionirane proizvodnje iz EU.

Sastanku su prisustvovali predsjednik Udruženja svinjara Republike Srpske Mišo Maljčić, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković, predstavnik Veterinarskog instituta Republike Srpske “Dr Vaso Butozan” Dragan Kasagić, te profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Stoja Jotanović.

PEKING – Kina, koja je najveći kupac soje na svijetu, privremeno je obustavila kupovinu soje iz SAD zbog eskalacije trgovinskog rata između Pekinga i Vašingtona, javio je danas Bloomberg.

Kina za sada ne planira da otkaže već poručene zalihe soje iz SAD, rekli su Bloombergu neimenovani izvori.

Pojedini analitičari smatraju da postoji vjerovatnoća da će se tokom najavljenog susreta američkog i kineskog predsjednika, Donalda Trampa i Si Ðinpinga, tokom samita G20 krajem juna pronaći rešenje trgovinskog sukoba dve zemlje.

Nema roditelja koji svojoj djeci ne želi da priušti prve jagode i ostalo rano voće i povrće koje se uveliko može naći na zelenim pijacama. Da li im kupovinom prvih plodova čine veću štetu nego korist izlažući ih povišenoj količini pesticida i drugim štetnim hemijskim sredstvima i kako se zaštititi?

U danima proljeća kupce na pijacama iznenađuje drastična razlika u cijeni jagoda. Domaće su otprilike duplo skuplje od onih iz uvoza. Takva razlika u cijeni može da ukazuje na to da je domaća proizvodnja skuplja, ali i na to da su domaće jagode bezbjednije.

Fitopatolog Pilja Dakić savjetuje da pri izboru ne treba da gledamo miris i ukus ploda.

„Gledamo da li je (jagoda) vizuelno dobra, gledamo cijenu i ono što je osnovno, gledamo proizvođača ima li neka iskustva od prošle godine“, savjetuje.

Prema njegovim riječima, rano voće je interesantno da se koristi i logično je da je ono što je uvezeno prošlo sve kontrole.

„Proizvođači snose veliku odgovornost jer su koristili pesticide u cilju zaštite od bolesti i štetočina po uputstvu proizvođača i poštovali karencu – to je period koji mora proći od posljednje upotrebe preparata do berbe jagoda“, objasnio je Dakić.

Budući da su se na tržištu pojavili ilegalno uvezeni pesticidi koji nisu na listi dozvoljenih, uvijek je bilo i biće hrane koja je njima tretirana.

„Proizvođači se snalaze u jeku sjetve da proizvodi ne ostanu nezaštićeni i onda pribjegavaju nabavci i takvih preparata. Preporučujemo poljoprivrednim proizvođačima da se ne oslanjaju na takve preparate nego da nabavljaju u poljoprivrednim apotekama i zadrugama čiji su kooperanti“, navodi fitopatolog.

Bez obzira na poštovanje karence, voće na putu do tezge i potrošača može biti uprljano raznim nečistoćama. Zbog toga rano voće i povrće potopite pet do deset minuta u rastvor sode bikarbone, a zatim isperite pod mlazom vode. Na taj način nečistoće i štetne materije sklonićete sa hrane.

Pesticidi nisu štetni već su „lijek“ za biljke kada se pravilno koriste. Ipak, savjet stručnjaka je da, kada god smo u mogućnosti, kupimo voće za koje smo sigurni da nije prskano ili je sertifikovano organsko voće i povrće.

Dok pesticidi vezuju vodu, organski proizvodi sadrže daleko više suhe materije tako da i kad pojedemo manje, zapravo jedemo više.

(rts.rs)

PROČITAJTE:

Kako pogrešna primjena pesticida i đubriva djeluje na biljke?

EU želi prepoloviti upotrebu pesticida do 2030. godine