Petak, 18 Oktobra, 2024
spot_img
Naslovnica Blog Stranica 971

Afrička kuga svinja ozbiljna prijetnja za Balkan

Agrosavjet
-
0
Afrička kuga svinja ozbiljna prijetnja za Balkan

Iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) poručuju da pojava afričke kuge svinja u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj predstavlja ozbiljnu i neposrednu prijetnju za zemlje Balkana koje nikada nisu bile izložene bolesti.

Pojava afričke kuge svinja u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumuniji predstavlja ozbiljnu i neposrednu prijetnju za balkanske zemlje koje nikada nisu bile izložene bolesti, prenosiB92. Daniela Mangione iz FAO je rekla da Balkan nikada nije bio izložen afričkoj kugi svinja, što znači da vlade, farmeri i lovci imaju malo informacija i tehničkog znanja o toj bolesti.

Bolest se posljednjih godina postepeno proširila

Ta bolest se posljednjih godina postepeno proširila, zbog čega je neophodno smanjenje rizika od upada divljih svinja, ali i bolje pripreme za brzo otkrivanje i kontrolu afričke kuge svinja u balkanskim zemljama, navodi FAO, koja je u Beogradu održala četvorodnevnu radionicu.

“Virus se može brzo širiti zbog relativno guste populacije divljih svinja. Veća svijest, poboljšana biološka sigurnost i spremnost su od ključnog značaja za sprječavanje ulaska ove bolesti u region i minimiziranje njenih negativnih uticaja na život u ruralnim područjima, lanac vrijednosti svinja i trgovinu“, izjavio je Daniel Beltran-Alcrudo iz FAO.

U tom cilju, FAO je pokrenuo vanredni projekat pod nazivom “Hitna priprema zemalja Balkana za afričku kugu svinja“, s ciljem definisanja strategije prevencije i kontrole u regionu, navodi se u saopštenju te organizacije.

Hemoragijska bolest koja ubija i do 100 posto zaraženih svinja

Afrička kuga svinja je virusna hemoragijska bolest koja ubija i do 100 posto zaraženih životinja, kako domaćih, tako i divljih svinja. Ne predstavlja nikakav rizik za ljudsko zdravlje, ali ima potencijal da uništi život u ruralnim područjima i ugrozi bezbjednost hrane i trgovinu u pogođenim regionima.

Radionica je okupila međunarodne stručnjake, kao i više od 25 učesnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Mađarske i Rumunjske.

Učesnici su predstavnici veterinarskih i šumarskih agencija, kao i lovačkih udruženja i nevladinih organizacija koje rade u sektoru uzgoja svinja. Za bolest poput afričke kuge svinja, koordinacija među svim ovim institucijama je, smatraju u FAO, od ključnog značaja. Na radionici su bili prisutni i predstavnici Evropske agencije za bezbjednost hrane i Svjetske organizacije za zdravlje životinja.

Prezentacije o proizvodnji krastavaca kornišona

Agrosavjet
-
0
Prezentacije o proizvodnji krastavaca kornišona

O uslovima i načinu organizovanja proizvodnje krastavaca kornišona, zainteresovani poljoprivrednici moći će da saznaju na prezentacijama koje će biti održane u četiri mjesne zajednice.

Kako je saopšteno iz Centra za razvoj poljoprivrede i sela, prezentacije o temi „Uzgoj krastavaca kornišona“ počinju sljedeće sedmice, i to: 25. februara u Mjesnoj zajednici Bronzani Majdan; 26. februara u MZ Krupa na Vrbasu; 28. februara u MZ Saračica i 1. marta u MZ Karanovac. Početak svih skupova zakazan je za 18 časova.

Ova predavanja su organizovana u okviru „Programa razvoja ruralne konkurentnosti“, koji finansira Međunarodni fonda za razvoj poljoprivrede, a implementira Jedinica za koordinaciju poljoprivrednih projekata pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS u saradnji sa Resorom za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

Prema ovom programu, poljoprivrednici sa područja Banje Luke imaju mogućnost da se, pod povoljnim uslovima, uključe u proizvodnju ljekovitog bilja i krastavaca – kornišona kao kooperanti preduzeća „Carl Kuehne“ iz Kozarske Dubice, čiji će predstavnici i održati predavanja poljoprivrednicima. Ciljna grupa programa su mali poljoprivredni proizvođači i druge socijalne kategorije stanovništva u ruralnim sredinama, koje imaju mjesečna primanja ispod 500 KM po članu domaćinstva.

Iz Centra za razvoj poljoprivrede i sela pozvali su sve zainteresovane proizvođače da dođu na prezentacije, a za više detalja mogu se javiti u Centar, na adresi: Ulica Vojvode Momčila 10,12 i 16 ili na brojeve telefona: 051/433-622, 051/433-623 i 051/ 433-639.

Naučimo 10 zanimljivosti iz svijeta poljoprivrede

Agrosavjet
-
0
Naučimo 10 zanimljivosti iz svijeta poljoprivrede

1. Plugovi su prvi put napravljeni na Bliskom istoku i to od bronze, nedugo nakon prvih poljoprivrednih delatnosti. Najstariji plug se zvao ard i najverovatnije bio izrađen od oštrih grana drveća. Smatra se da je plug jedan od najvažnijih izuma u civilizaciji i razvoju društvene zajednice.

2. Više od 6.000 različitih vrsta jabuka uzgaja se u cijelom svijetu. Najveći proizvođač jabuka je Kina, a zatim slijede SAD, Iran, Turska, Rusija, Italija i Indija.

3. Traktori su izmišljeni 1880. da bi vukli plugove kroz oranice. Do 1920. dizajnirani su moderni traktori raznih oblika i za višestruke namjene. Kad im se dodaju različiti dodaci i oprema, traktori se danas mogu koristiti za sve poslove u obradi zemlje: za oranje, sjetvu, kopanje, kosidbu trave, prenošenje i pomjeranje veće količine zemlje i za brojne druge namjene.

4. Smatra se da je  svinja  (najčešće gajena životinja na farmama) četvrta po redu životinja po stepenu inteligencije. Posle nje na toj listi slijede: šimpanza, delfin i slon. Svinje mogu trčati brzinom od 11 milja na sat.

5. Godine 1954. broj traktora na farmama je po prvi put nadmašio broj konja i mazgi.

6. Istraživanja pokazuju da povećana upotreba herbicida u zemlji (u kombinaciji sa GMO) rezultira u stvaranju „super-korova“ koji je otporan na hemikalije.

7. Banane su na prvom mjestu po broju usjeva u svijetu. Na četvrtom su mjestu po ukupnom rodu, posle pšenice, pirinča i kukuruza. Gaje se i rastu na farmama u više od 100 zemalja. Indija gaji više banana od bilo koje druge zemlje. Posle nje, tri top proizvođača banana su Filipini, Kina i Ekvador.

8. U 2007. trećina radnika u svijetu je bila zaposlena u poljoprivredi. Danas,40% svjetske populacije radi u poljoprivredi, što je najveći, ako tako može da se kaže – „pojedinačni poslodavac“ na svijetu.

9. Od svakog dolara potrošenog na hranu, farmer dobije manje od 12 centi za potrošene sirovine.

10. Na stočarsku proizvodnju odlazi 70% zemljišta koje se obrađuje u poljoprivredi, što čini 30% kopnene površine planete. Upravo je ova proizvodnja odgovorna za 18% emisije gasova sa efektom staklene bašte na svijetu.

 

Sprej od luka i bibera – Najlakši recept za suzbijanje insekata

Agrosavjet
-
0
Sprej od luka i bibera – Najlakši recept za suzbijanje insekata

Postoji veliki broj organskih preparata koji se mogu koristiti za zaštitu biljaka, ali je malo onih koji se lako pripremaju i koji su efikasni kao što je sprej od luka i bibera. Taj sprej je nastao kombinovanjem više recepata, i što je najbolje, sve sastojke možete pronaći u svojoj kuhinji.

Osnovni sastojci koji su vam potrebni za pravljenje spreja su crni i bijeli luk i biber. Taj rastvor možete preventivno koristiti kako biste obezbedili maksimalne prinose u vašoj bašti.

Danas mnogi organski preparati za zaštitu biljaka sadrže ulje bijelog luka i ljutog bibera. Kada koristite ove preparate, trebalo bi zabilježiti koji je od njih imao najviše uspijeha protiv određenih vrsta insekata. Proizvođačima organske hrane se preporučuje da prije korišćenja ovakvih preparata provjere propise.

Taj preparat može da izazove iritacije na koži tako da bi trebalo izbjegavati kontakt sa kožom i očima. Pri spremanju i nanošenju spreja nosite gumene rukavice i vodite računa da sprej ne dođe u kontakt sa očima.

Za pripremu spreja od luka i bibera potrebno vam je:
1 glavica bijelog luka;
1 manji crni luk;
1 kašičica bibera (najbolje je koristiti svježe samljeven ili jače vrste bibera kao što je kajenski);
250 mililitara vode i
1 supena kašika deterdženta za sudove.

To sve sitno isjeckajte ili sameljite bijeli i crni luk. Dodajte biber i vodu, a zatim promješajte. Ostavite da odstoji jedan sat, dodajte deterdžent za sudove i dobro promješajte. Prilikom primjene preparata postarajte se da dobro isprskate lišće sa obe strane.

Mješavinu možete da čuvate do nedelju dana u frižideru.
Upotrebom ovog spreja u organskoj proizvodnji možete da spriječite pojavu insekata kao što su: gusjenice, larve leptira, krompirove zlatice, insekti koji napadaju pasulj i štitaste vaši.

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

Šta je samoodrživ povrtnjak i kako da ga podignete?

Ljubičasta MRKVA – zbog BOJE ima veću ulogu po naše ZDRAVLJE

Ovako zalivajte krastavac i očekujte dobre rezultate

Zašto je ORAH otrovan i zašto se ne smije SADITI u blizini KUĆE?

Robotske pčele budućnost poljoprivrede

Agrosavjet
-
0
Robotske pčele budućnost poljoprivrede

Naučnici vjeruju da su robotske pčele budućnost poljoprivrede. Vještačka inteligencija se primjenjuje u današnjem svijetu na različite načine i u skoro svakom segmentu života. Naučnici vjeruju da su robo-oprašivači budućnost poljoprivrede.

Kompanija “Volmart” podnijela je patent za autonomne, robotske pčele.
Naime, ovaj patent na specifičan način pokriva “oprašivače”. Riječ je o malim robotima koji mogu djelovati baš poput pčela, autonomno oprašujući usjeve.

Funkcionisale bi pomoću senzora i kamera, koje bi im omogućile kretanje po usjevima. Mini-letjelice su autonomne i potencijalno, tokom oprašivanja, mogu da se ponašaju kao pčele.

Kompanija “Volmart” predstavila je nekoliko patenata, čak šest, za poljoprivredne dronove. Prema procjeni stručnjaka, uključivanje autonomnih robota u sferu poljoprivrede može smanjiti troškove i povećati efikasnost poljoprivrede.

Zainteresovanost “Volmarta” za poljoprivredu ukazuje na to da kompanija želi da stekne veću kontrolu nad hranom koju prodaje, poboljšavajući kvalitet i smanjujući troškove.

Sa druge strane, populacija pčela je na kritičnoj tački, odnosno broj pčela se u velikoj mjeri smanjio, pa se tako oprašivanje ne može uzeti zdravo za gotovo.

Naučnici rade na istraživanju razloga i uzroka pada populacije oprašivača.

PROČITAJTE:

Šta je samoodrživ povrtnjak i kako da ga podignete?

Otežan plasman junadi i svinja na domaćem tržištu

Ljubičasta MRKVA – zbog BOJE ima veću ulogu po naše ZDRAVLJE

U Španiji živi više svinja nego ljudi!

Agrosavjet
-
0
U Španiji živi više svinja nego ljudi!

Ministarstvo za zaštitu životne sredine saopštilo je da je broj svinja u Španiji premašio broj ljudi. Svaka svinja pije oko 15 litara vode na dan što predstavlja ekološki problem s obzirom na to da je Španija često pogođena sušom.

U zemlji sada ima 50 miliona svinja, a 46.5 miliona stanovnika, odnosno za 3.5 miliona više je svinja. Od 2013. godine statistika govori da je broj svinja povećan za oko devet miliona i sve su veće bojazni oko ekoloških uticaja te industrije, koja je u 2017. isporučila više od četiri miliona tona proizvoda od svinja i time ostvarila prihod od šest milijardi evra.

Uzgoj svinja postao je ključan doprinos stočarskoj proizvodnji, ali je ujedno postao četvrti po veličini generator gasova sa efektom staklene bašte u Španiji nakon transporta, proizvodnje električne energije i industrije, piše The Guardian.

Uzgoj svinja takođe znači potrošnju ogromne količine vode, u zemlji koja je često pod uticajem suše, s obzirom na to da svaka svinja pije oko 15 litara vode na dan. Nitrati iz otpadnih proizvoda životinja takođe počinju da zagađuju podzemne vode, kažu strušnjaci.
Španci jedu oko 21 kg svinjetine svake godine, a nacionalna ljubav prema svinjama datira hiljadama godina unazad.

Domaći hibrid kukuruza

Agrosavjet
-
0
Domaći hibrid kukuruza

HIBRID KUKURUZA BL 43

• Posjeduje visoki potencijal rodnosti.
• Izbor koji daje sigurnost u proizvodnji i donosi zadovoljstvo.
• Pripada kraju FAO grupe zrenja 400.
• Posjeduje visoku adaptabilnost i stabilnost prinosa.
• Stablo niže od prosjeka, otporno na polijeganje i lom.
• Listovi i stablo dugo u jesen zadržavaju zelenu boju.
• Klip veoma krupan, dobro završen, sa 16-18 zbijenih redova zrna.
• Zrno u tipu zubana, krupno, čvrsto vezano za oklasak, visokokvalitetno i stoka ga rado jede.
• Tolerantan je prema važnijim prouzrokovačima bolesti stabla, lista i klipa.
• Pogodan za berbu u zrnu i klipu, a ubrani klipovi se sigurno čuvaju u koševima.
• Omogućava postizanje vrhunskih prinosa.
• Visoka rodnost se postiže pri sklopu 60.000 biljaka u herbi.
• Zbog široke adaptabilnosti preporučuje se za gajenje ravničarskim i brdskim područjima proizvodnje kukuruza u RS i BiH.

ODLIČNO PODNOSI SUŠU
Posjedujući široku adaptabilnost, hibrid BL43 podiže prag iskorišćavanja genetičkog potencijala rodnosti u stresnim uslovima suše na viši nivo i tako poprima osobinu stabilnosti prinosa, a to je bitna pretpostavka sigurnosti proizvodnje.

Roman Ostojić: Prijedorski gljivar razlikuje 84 vrste jestivih gljiva

Agrosavjet
-
0
Roman Ostojić: Prijedorski gljivar razlikuje 84 vrste jestivih gljiva

Strastveni prijedorski gljivar, Roman Ostojić, godinama “krstari” šumama Kozare i Potkozarja, u potrazi za šumskim plodovima. Razlikuje 84 vrste jestivih gljiva i od marta do decembra one su omiljeni dio njegovog menija. Nerijetko, pronalazi i najskuplje gljive na svijetu, tartufe.

Sezona gljiva sam što nije počela. Sunčani dani i otopljenje polako “bude” i zaljubljenike u prirodu. Za prve pohode u potrazi za gljivama priprema se i strastveni prijedorski gljivar i ribolovac, Roman Ostojić. Ovaj veliki zaljubljenik u prirodu i planinu Kozaru skoro svakodnevno, u pratnji svoje vjerne keruše Lusi, “krstari” šumama. Uskoro bi, kako kaže, trebalo da ubere i prve gljive.

“Početkom marta berem i prve gljive takozvane “martovke” ili “ožujke“, kako vam volja. Narod ih ne poznaje mnogo, pa ih i ne bere često, ali ja ih dobro poznajem i rado konzumiram. Nakon njih, u aprilu se pojavljuje i smrčak, a ima i jablanovača, koje rastu uz jablanove. Međutim, u našim krajevima, sve je teže pronaći drvo jablana, pa tako i jablanovače“, priča Roman Ostojić.

Svaki mjesec ima “svoju” gljivu

Visoko kvalitetne gljive lisičarke, najčešće se beru tokom aprila. Krajem ovog mjeseca, priča ovaj prijedorski gljivar, u šumama Kozare i Potkozarja mogu se pronaći i prve gljive đurđevače. U maju počinje i branje šumskih gljiva judino uvo, za koje se vjeruje da su ljekovite. Najčešće rastu na trulim deblima zove i brijestu, a navodno, između ostalog, pomažu kod liječenja poremećaja rada krvotoka i umanjenja nivoa holesterola.

“Branje vrganja počinje negdje oko 10. ili 15. maja i može da traje, zavisno od vremenskih uslova, sve do decembra. Ovo područje Kozare i Potkozarja, posebno je bogato vrganjima. Rujnice se beru krajem juna, a kišna jesen takođe posebno zna biti bogata gljivama“, kaže Roman.

Pronalazi i tartufe

Svakodnevno boraveći u prirodi, Roman Ostojić, na obroncima Kozare i u njenoj okolini, pronašao je i najskuplje gljive na svijetu, tartufe. Ove gljive rastu 30 centimetara ispod zemlje, a prvu je pronašao prije osam godina. Na ovom području mogu se pronaći i crni i bijeli tartuf.

“Uskoro će se na ovom području, konkretno u prijedorskom selu Zecovi, moći pronaći tzv. proljećni tartuf. U julu se može pronaći i tzv. svinjski tartuf, koji nije posebno konzuman, a onda u jesen mogu se pronaći crni i bijeli tartufi“, priča ovaj gljivar.

Kaže, bijeli tartuf je izuzetno teško pronaći, jer se njegova pojava najčešće poklapa s početkom lovne sezone.

“Zbog toga ga je nemoguće pronaći, jer ga vrlo spretno pronalaze i pojedu divlje svinje. Crnog tartufa ima daleko više, posebno na području Ljubije, Ravske i Marina. Međutim, Manjača je puna tartufa “kao šibica”, a najviše ima zimskih“, kaže Roman.

Razlikuje 84 vrste jestivih gljiva

Roman Ostojić je vrsni poznavalac gljiva, koji je svoje znanje godinama usavršavao. Danas prepoznaje čak 84 vrste jestivih gljiva, koje bere i svakodnevno ih ima na svom meniju.

“Ne postoji jestiva gljiva koju sam ja ubrao, a da je moji prijatelji i ja nismo isprobali. Svašta smo pravili, svakakve čorbe, kvrguše s gljivama i druge specijalitete. Sve smo isprobali i još niko nije umro“, u šali priča Roman.

Prema istraživanjima, na obroncima planine Kozare može se pronaći oko 300 vrsta gljiva. Ipak, u branje se ide s velikim oprezom i predznanjem.

Izvor: Agroklub

Kako prepoznati početak vegetacije biljaka?

Agrosavjet
-
0
Kako prepoznati početak vegetacije biljaka?

Vegetacija podrazumjeva period od početka pucanja cvjetnih i lisnih pupoljaka, odnosno od početka cvjetanja i listanja i traje do početka odpadanja lišća. Ipak po nekim istraživačima početak vegetacije javlja se prije nego što se konstatuje vizuelno. Taj period nastaje početkom rasta korijenovog sistema koji počinje na oko mjesec dana prije početka listanja i razvića mladara, a na oko deset dana prije početka pucanja pupoljaka.

Cijeli tok vegetacije voćaka praćen je sledećim fenofazama:

Bubrenje pupoljaka prevashodno cvjetnih jer se oni aktiviraju prije svih ostalih

– Cvjetanje odnosno otvaranje cvijetnih pupoljaka gdje je to manifestovano nejednakom brzinom

– Listanje gdje se otvaraju lisni pupoljci i gdje se pojavljuju listići

– Zametanje plodova voćaka posle oplođenja

– Majsko prečišćavanje plodova koje nastaje 30 dana po završenom cvjetanju

– Intezivno rašćenje ljetorasta voćaka gde se obrazuje vršni pupoljak

– Zrenje plodova ranih sorti voćaka i to u dvije faze ,početno i potpuno

– Početak diferenciranja začetaka cvjetnih elemenata u pupoljcima

– Zrenje plodova poznih sorti voćaka, diferenciranje začetaka cvjeta u pupoljcima

– Otpadanje lišća voćaka posle završetka vegetacije

– Završetak vegetacije koje se manifestuje kretanjem organske materije.

Početak vegetacije a posebno cvjetanje i listanje voćaka ne počinje u proleće u isto vrijeme već varira za po nekoliko dana a nekad i za čitav mjesec. Vegetacija prvo nastaje u leske pa drena zatim kajsije pa trešnje, šljive, kruške, višnje, jabuke, jagode, i na kraju dunje, mušmule, maline i kupine.

Kada prihraniti ozime žitarice

Agrosavjet
-
0
Kada prihraniti ozime žitarice

Vremenske prilike mogu da prevare, iako su temperature visoke prihranu pšenice treba obaviti u martu mjesecu nakon obavljene analize.

Po vremenskim prilikama, došlo je vrijeme za prihranu ozimih žitarica, ali ako se osvrnemo na datume dolazimo u situaciju da moramo dobro razmisliti o potezima po pitanju vremena prihrane.

Povoljni uslovi za sjetvu podstakli poljoprivrednike da prije, a i posle optimalnih rokova sjetve prionu na posao te je zasijano više površina u odnosu na prethodne godine ili u odnosu na višegodišnje prosjeke.

Naklijala pšenica može da se koristi u ishrani stoke.

U ovoj situaciji potrebno je odraditi analizu n-min metodom iz razloga što je velika vjerovatnoća da u zemljištu imamo poprilične količine azota, čiji povećan sadržaj slabi otpornost biljaka.

Sa druge strane moramo znati da i manjak azota dovodi do snižavanja prinosa i kvaliteta zrna pšenice.

Sve što je neophodno da znate o prihrani pšenice

Ipak, bez obzira na ovakve vremenske prilike, ne treba žuriti sa prihranom osim na parcelama gde jesenas nije unet azot. Datumski gledano prihrana se obavlja u trećoj dekadi mjeseca marta, a ako imamo suviše bujne usjeve onda te rokove moramo još pomeriti, naravno, ako se ne pojave neke zakašnjele loše vremenske prilike sa kojima imamo iskustva iz prethodnih godina.
Korektivna prihrana će zavisiti od cjelokupne situacije i vremenskih prilika koje će nas zadesiti u narednom periodu.

1...970971972...986Stranica 971 of 986

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: info@agrosavjet.com

Telefon: +38765833447

PRATITE NAS

Posao za poljoprivredne inženjere

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia