Naslovnica Blog Stranica 939

Paradajz iz njenog vrta raste poput gljiva ludara: Sada je otkrila neotkrivenu tajnu kako imati ogroman paradajz

Bliži se vrijeme zrenja voća i povrća, a jedno od najukusnijih zasigurno je paradajz koji ide kao lud, i koji se može koristiti na više načina. Ako volite saditi razno povrće u vrtu, vjerujemo da ćete biti oduševljeni kad čujete ovaj trik i vrlo dobar savjet koji će vam omogućiti da u ovoj sezoni imate pregršt paradjza, koje će rasti i do 300 grama po komadu. Poznato je da mnogi faktori utiču na razvoj, rast i sazrijevanje samog paradajza. Danas vam donosimo dobitnu kombinaciju.

Sada je jedna domišljata žena iz Engleske odlučila podijeliti svoj savjet, jer, kako kaže u svojoj blizini, svi joj zavide jer joj je vrt uvijek pun plodova paradjza, a ne bilo kakav, nego pravo volovsko srce koje je itekako ukusno, a koji je prije svega zdrav i prirodno uzgojen.

Najvažnije kada kupujete paradajz je pitati stručnjaka koja je vrsta sadnje najbolja za sortu koju namjeravate posaditi i koju ste kupili, ili trebate li je saditi na balkonu ili nekom drugom mjestu.

Paradajz zahtijevaja dobru cirkulaciju zraka, ovo je možda najvažnija stavka u cijeloj priči. Kad odaberete mjesto, odaberite svijetlo i prozračno mjesto da ga posadite. Tako bi paradajz trebao dobiti najmanje 10 sati izravnog sunca tokekom dana, što je neki minimum. Kad sadite sadnice paradjz, ostavite dovoljno prostora između biljaka kako bi imali što bolju cirkulaciju zraka.

Gledajte i na grane kada kupujute rasadu, što više grana ima, kvalitetniji će paradajz da bude.

Izvor: balkanlifetoday.info

UNDP: Javni poziv potencijalnim korisnicima bespovratnih sredstava

Projekat “Konkurentnost i inovacije: Lokalne razvojne strategije – EU4Business” je četverogodišnja inicijativa (2018-2022) koja je finansirana primarno od strane Evropske Unije (EU) u okviru Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA) II. Projekat sprovode Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i Međunarodna organizacija rada (ILO). UNDP je odgovoran za  provedbu aktivnosti iz oblasti poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja.

Projekat EU4Business je 29. jula 2019. godine objavio javni poziv potencijalnim korisnicima bespovratnih sredstava za mjeru podrške investicijama u prerađivačke kapacitete i marketing poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (prerada i marketing).

Sve informacije kao i potrebni dokumenti za ovaj javni poziv se mogu pronaći na web stranici UNDP i na stranici projekta https://eu4business.ba/.

Ovim putem Vas obavještavamo da će se informativni sastanci na kojima možete dobiti odgovore na pitanja u vezi sa javnim pozivom i procesom podnošenja prijava održati na sljedećim lokacijama.

Datum održavanja Grad Mjesto održavanja Vrijeme održavanja
03. 09. 2019 Bugojno Kristalna sala, Ul. 307. motorizovane brigade 92 9:30
03. 09. 2019 Mrkonjić Grad Skupštinska sala opštine, Mrkonjić Grad 14:30
04. 09. 2019 Rogatica Sala opštine, Ul. Srpske sloge 81 11:00
04. 09. 2019 Trebinje Agrarni fond Trebinje, Ul. Vuka Karadžića 2 13:30
05. 09. 2019 Mostar Agro-mediteranski zavod, Ul. Biskupa Čule 10 9:00
05. 09. 2019 Zenica Privredna komora ZE-DO Kanton, Ul. Mehmedalije  Tarabara 15, Velika sala IV sprat 10:00
05. 09. 2019 Doboj Privredna komora Doboj, Ul. Srpskih Sokolova 1 14:30
06. 09. 2019 Orašje Omladinski dom – vjećnica Orašje, Ul. III 85 9:30
06. 09. 2019 Bijeljina Velika sala gradske uprave, Trg Kralja Petra I, Karađorđeva 1 14:00

Molimo Vas da proslijedite ovaj poziv svim zainteresovanim prerađivačima i poljoprivrednim proizvođačima koji imaju namjeru pokrenuti prerađivačke aktivnosti, institucijama, udruženjima, zadrugama, itd. Nadamo se da ćete se odazvati ovom pozivu.

U selu Borac kod Laktaša počela berba prvoklasne jabuke

Berba ranih sorti jabuke krenula je u voćnjacima Lijevče polja i Potkozarja. U voćnjaku u laktaškom selu Borac  berači su angažovani na berbi jabuke sorte ‘gala’. Prve procjene su ohrabrujuće, prinosi  i kvalitet su znatno bolji u odnosu na ranije godine.

Zdravko Grujičić, radnik na voćnjaku površine 3,5 hektara kaže da su se ove godine složile sve kockice i da je prezadovoljan.

-Jabuka, ne samo ova sorta, već i preostale tri su izuzetno rodile, plodovi su zdravi i lijepi za oko. Sezona je protekla bez grada i bez kasnih mrazeva, odrađene su sve agrotehničke operacije baš onako kako treba. Ubrano voće za sada vozimo u skladište ,a  manju količinu ćemo vjerovatno otpremiti u hladnjaču, rekao je Grujičić.

Zdravko Grujićić

Uvoz u jeku berbe sputava domaće voćare

Miodrag i Vladislav  Vulić, vlasnici ovog prelijepog voćnjaka, koji svojom urednošću podsjeća na park, kažu da ove sezone računaju na urod težak između 150 i 170 tona. I njima je kvalitet na prvom mjestu.

-Mnogo truda, znanja i novca je uloženo u ovaj voćnjak i u svakoj sezoni posebno. Kompletan zasad je pod protivgradnom mrežom i sistemom za navodnjavanje. Zemljište je prvoklasno, plodno i apsolutno ispravno i  nezagađeno. Rezultati se vide. Ali da li će se valorizovati, pitanje je. Jer mi za razliku od voćara u Italiji ili  Njemačkoj nemamo adekvatno udruženje. Pravi posao bi bio kada bismo se udružili i jedinstveni nastupili na tržišti, kategoričan je Miodrag Vulić, mladi preduzetnik koji je zajedno  sa bratom Vladislavom voćnjak prije nekoliko godina podigao na plodnoj oranici – djedovini.

Vulić smatra da se sav posao oko plasmana još uvijek svodi na lične spodsobnosti i na riječ, te da nisu rijetke ucjene od velikih kupaca zbog činjenice da nema dovoljno skladišnog i rashladnog prostora.

-Apsurdno je da se voće uvozi u jeku domaće berbe. To je i žalosno i sramota je. Sav naš trud se anulira jednim potezom tog lobija.Mi smo mali proizvođači, ali muka nam je velika. Umjesto da ubiremo rezultate svoga truda i rada i razmišljamo o novim investicijama, mi berbu završavamo sa dozom gorčine. Ipak , optimisti smo jer se tome problemu može stati u kraj. Potrebno je samo malo volje, a mi vjerujemo da je ima, rekao je Miodrag Vulić.

Posebna briga vodi se oko urednosti i izgleda voćnjaka

Milenko Gajić,  Miodragov i Vladislavov ujak , inače domaćin na voćnjaku , logističar , traktorista, drugim riječima ‘djevojka za sve’, takođe je zadovoljan početkom berbe.

-Koliko je važan dobar i zdrav urod, važna je i sama higijena na voćnjaku, da nema korova, bolesnih stabala i da sve izgleda lijepo za oko. To nam vrlo često potvrđuju i sami kupci, koji ovdje na licu mjesta tovare voće, rekao je Gajić.

Milenko Gajić

Malobrojna ekipa berača, koju predvode neumorni Zdravko Grujičić i njegov sin Saša, te vrijedni berači iz Mašića, Slavica, Ljeposava, Dragiša i Daliborka , sa velikom pažnjom bere ‘galu’, nadajući se skorom zahlađenju. Očekuju da će odmah i učinci biti veći.

-Zadovoljni smo početkom, nadamo se uspješnoj i rodnoj berbi. Dokazali smo i da se u srcu ravice, u Lijevče polju osim paprika, paradajza i žitarica, mogu proizvodi i ekstra  kvalitetne, zdrave i sočne jabuke, kazao je Zdravko Grujičić.

Nakon ‘gale’, na redu je berba ‘zlatnog delišesa’ i ‘jonagolda’, a berba će biti okončana u oktobru pristizanjem kasne sorte ‘greni smit’.S obzirom da su jabuke dospele krajem avgusta, ovogodišnja berba se smatra jednom od najranijih u ovom delu Lijevče polja.

Boško Grgić

Izvor: AgroSavjet

Isplaćeno 1.259.374 KM za podsticaje

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske isplatilo je podsticaje za poljoprivrednu proizvodnju iz 2019. godine.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske posredstvom Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske jučer je isplatilo 1.259.374 KM po osnovu podsticaja za poljoprivrednu proizvodnju iz 2019. godine.

Isplaćena je premija za pšenicu 200 KM po hektaru za pravna lica (ranije je u avgustu isplaćena premija za fizička lica), premija za sjemenski materijal, podsticaji za podršku projektima ruralnog razvioja, podrška prenosu znanja, za opremanje laboratorija, te vanredne potrebe i pomoći.

Sa ovom uplatom, samo u avgustu ove godine, je za podsticaje ukupno isplaćeno oko 7,5 miliona KM, čime je dinamika isplate podsticaja dobila značajno ubrzanje, objavilo je ministarstvo.

Izvor: Agroklub

Svinjska kuga prijeti: Na graničnim prelazima BiH izdat plakat upozorenja

Iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) poručuju da pojava afričke kuge svinja u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumuniji predstavlja ozbiljnu i neposrednu prijetnju za zemlje Balkana koje nikada nisu bile izložene bolesti.

Kancelarija za veterinarstvo BiH usvojila je Uputstvo o privremenoj zabrani uvoza određenih pošiljki mesa iz Srbije u BiH zbog sumnje na prisustvo afričke svinjske kuge u ovoj državi.

Ovim se zabranjuje uvoz domaćih i divljih svinja, mesa domaćih i divljih svinja, kao i proizvoda porijeklom od domaćih i divljih svinja koji nisu bili obrađeni na način da je sa sigurnošću uništen virus afričke svinjske kuge.

Kako je saopšteno iz Kancelarije za veterinarstvo BiH, zabrana je određena kako bi se spriječio unos afričke svinjske kuge iz Srbije u BiH.

Na graničnim prelazima Bosne i Hercegovine izdat je plakat upozorenja na kome se mogu pročitati tri opšte mjere opreza prilikom ulaska u državu:

  1. Ne nosite sa sobom svinje ili proizvode od svinja. Ukoliko ih nosite, prijavite ih nadležnim službama.
  2. Ne posjećujte farme ukoliko nije neophodno.
  3. Ako ste u redovnom kontaktu sa domaćim svinjama, ne lovite divlje svinje

 

Izvor: AgroSavjet

Savjeti za uspješnu kasnu proizvodnju krastavaca u plasteniku

Kasna proizvodnja krastavca u plasteniku se može raditi kao proizvodnja kornišona ili proizvodnja salatara u zavisnosti od potreba tržišta ili ličnog odabira proizvođača.

Kasni krastavac je druga ili treća kultura u plodoredu, tako da bi prije sadnje trebalo izvršiti dezinfekciju plastenika. Može se uraditi varikinom u količini od jedne litre varikine u 30 litara vode. Dezinfikuje se zemljište, najloni, konstrukcija itd. Poslije presađivanja obavezno je navodnjavanje sa dužim intervalima. Norme i intervali navodnjavanja zavise od faze razvoja biljke i vanjskih temperatura. Sa porastom biljke povećavaju se norme i intervali navodnjavanja. Najveća norma navodnjavanja je u fazi intezivnog branja, a intervali su svaka dva do tri dana u zavisnosti kada se obavlja branje. Što se tiče prihrane, ona se obavlja zajedno sa navodnjavanjem i razlikuje se po fazama razvoja biljke, savjetuje Živko Šašić iz PSSRS.

U fazi ukorijenjavanja prihrana se vrši NPK đubrivima formulacije 1:3:1 ili 1:4:1 u količini do 1,5 grama po biljci sedmično.

U drugoj fazi, faza porasta do prvog branje, prihrana se vrši NPK đubrivima formulacije 1:1:1 u količini od 2 grama po biljci sedmično.

Treća faza je faza od početka branja pa do kraja branja, u ovoj fazi prihrana se vrši NPK đubrivima formulacija 2:1:2 ili 2:1:3 u količini do 3 grama po biljci sedmično. Ako na biljci imamo veći broj zametnutih plodova, prihrana u trećoj fazi se može promijeniti u đubrivo sa naglašenim sadržajem kalijuma formulacije 2:1:4 ili 1:1:4 u navedenoj količini za ovu fazu.

Akcenat na plamenjači i pjegavosti lista kastavaca

Najveći akcenat što se tiče zaštite treba staviti na plemenjaču i pjegavost lista. Zaštitna sredstva koja se koriste su na bazi: metalaksil, mankozeb, azoksistrobin, propineb, piraklostrobin i dr. Preporčuje se korištenje fungicida sa jednom ili dvije aktivne materije. Isto tako, aktivne materije prilikom svakog tretiranja treba mijenjati da patogeni ne bi razvili otpornost. Količina i koncentracija zaštitnog sredstva treba da je prilagođena fazi razvoja biljke. Tretiranje se uvijek vrši od vrha prema korijenu. Prilikom pojave prvih cvjetova treba voditi računa o pojavi tripsa i vršiti preventivna tretiranja. Ovaj period može biti i kraći u zavisnosti od količine insekata. Tako da se praćenje brojnosti insekata vrši postavljanjem plavih ljepljivih ploča/traka.

Za praćenje brojnosti insekata na 100 metara kvadratnih plastenika potrebno je 5 traka. Drugi štetni insekti su lisne vaši, pa njihovu pojavu i brojnost treba pratiti jer su vaši jedni od prenosnika virusa. Praćenje njihove brojnosti se vrši pomoći žutih ljepljivih ploča, a tretiranje se vrši kada broj insekata prelazi ekonomski prag štetnosti. Isto tako, površine oko plastenika treba održavati, najbolja je stalna dodatna obrada (tanjiranje ili frezanje) ili postavljanje mreže protiv insekata na ostvorima plastenika, savjetuju iz PSSRS.

PROČITAJTE:

Ljetna sjetva krastavaca – Savjeti i zaštita!

Zbog čega se krastavci krive?

Krastavci i tikvice vam cvjetaju, a ne daju puno plodova? Evo u čemu je problem

Kako da pomoću samoniklih biljaka i korova procijenite tip zemljišta

Među biljkama, koje pružaju veliku pomoć pri određivanju vrste i stanja tla su samonikle biljke i korovi.

Naime, prisutnost određene vrste biljke okvirno može dati informaciju o stanju tla, npr. kiselo – bazno tlo, zbijeno – propusno tlo, vlažno – suho tlo i sl.

Takođe, ako se na nekom kultiviranom tlu iznenada pojavi određena vrsta korova, tj. ako ta vrsta dominira, nepogrešivo ukazuje na greške u tehnologiji i stanju tla. Tako npr. poljska preslica, poljska metvica i puzavi žabnjak ukazuju na tešku zbijenost tla i višak vlage, dok kopriva i mišjakinja ukazuju da je tlo bogato humusom.

Ako je zemljište kiselo i siromašno kalcijem tu će rasti sledeće biljke

Bridasta rotkva, Raphanus raphanistrum

Paprat (bujad), Pteridium aguilinium

Heljda, Fagopyrum eskulentum

Kostrva (običan koštan), Echinochloa crus-galii

Maćuhica, Viola tricolor

Mala kiselica, Rumex acetosella

Poljski jarmen, Anthemis arvensis

Meka medunika, Holcus mollis

Podbjel,Tussilago farfara

Vrijes, Caluna vulgaris

Poljska preslica, Equisetum arvense

Tlo bogato kalcijem

Divlja vodopija (cikorija), Cichorium intybus

Kraljevski kokotić, Consolida regalis

Livadna kadulja, Salvia pratensis

Ljetni gorocvijet, Adonis aestivalis

Mala krvara (zmijska trava), Sanguisorba minor

Obični dubačac, Teucrium chamaedrys

Humusno tlo (bogato hranivima):

Bijela loboda, Chenopodium album

Sitna konica, Galinsoga parviflora

Široka pepeljuga, Atriplex patula

Crna pomoćnica, Solanum nigrum

Kamilica, Chamomilla recutita

Ljekovita dimnjača (pelin morski), Fumaria officinalis

Mišjakinja (crijevac), Stellaria media

Obična i mala kopriva, Urtica dioica i Urtica urens

Poljska čestika (kravlja trava), Thlaspi arvense

Poljska gorušica, Sinapis arvensis

Rusomača, Capsella bursa-pastoris

Široka pepeljuga, Atriplex patula

Pjeskovito tlo:

Jednogodišnja treskavica, Scleranthus annuus

Ljepljiva rumenika, Lychnys viscaria

Pješčarski mak, Papaver argemone

Poljski pelin, Arthemisia campestris

Sjetveni ravan, Chrysanthemum segetum

Ilovasto tlo:

Čekinjasta bročika, Galium aparine

Divlja vodopija (cikorija), Cichorium intybus

Sitni vjenčić, Sherardia arvensis

Esparzeta (divlji vučjak), Onobrychis viciifolia

Kamilica, Chamomilla recutita

Maslačak, Taraxacum officinale

Podbjel, Tusssilago farfara

Poljski osjak, Cirsium arvense

Poljski žabnjak, Ranunculus arvensis

Suho, lako tlo:

Pješčarski mak, Papaver argemone

Deltoidni klinčić, Dianthus deltoides

Gladuš, Euphorbia verna

Poljska djetelina, Trifolium arvense

Vlažno, teško tlo:

Petolist, Potentilla anserina

Ljubičasti gavez, Symphytum officinale

Maslačak, Taraxacum officinale

Poljska metvica, Mentha arvensis

Puzavi žabnjak, Ranunculus repens

Veliki trputac, Plantago major

Zlatica, Ranunculus ficaria

Izvor: AgroEkoMagazin

PROČITAJTE:

Moć SUNCOKRETA da pročišćava ZAGAĐENO zemljište!

Uticaj POPLAVA na biljke i zemljište!

LUPINA – Stanovnik bašte koji prirodno poboljšava zemljište

Medvjed svaki dan bere jabuke kod starice u podgrmečkom selu

SANSKI MOST- Milka Milinković (70), koja živi u podgrmečkom selu Grdanovci, dvadesetak kilometara od Sanskog Mosta, u posljednje vrijeme živi u strahu od medvjeda koji se spušta iz obližnjih šuma i svakodnevno je posjećuje.

„Jednog dana čujem psa kako laje i ne prestaje. Izađem iz kuće i spustim se blizu bašte, kad imam šta vidjeti. Medvjed krši grane i bere jabuke. Od straha mi se noge odsjekle. Vratim se u kuću i zaključam, provirim kroz prozor, kad on se izvalio u bujad ispod jabuke. Pas laje na njega, a on ne benda“, prepričava Milka za „Nezavisne“ ovaj nesvakidašnji događaj.

Kaže kako se nikad do sada nije dogodilo, niti je ona čula, da se medvjed spustio u selo, u blizinu kuća. Dodaje kako je posljednjih nekoliko dana ova zvjerka svakodnevno posjećuje i da se, čim začuje njegovo brundanje, zatvara u kuću.

Inače, prvi Milkin komšija stanuje na nekoliko kilometara udaljenosti, a ona već 12 godina, od kada joj je preminuo suprug, živi samotnjačkim životom, te dodaje kako ima sina koji živi u Srbiji.

„Čula sam od drugih da medvjede viđaju blizu, ali nisam vjerovala. Sigurno je gladan, pa se gosti mojom jabukom“, kaže starica.

U selu Grdanovci danas je naseljeno svega desetak kuća i to mahom osobama u starijoj životnoj dobi. Milka kaže kako nema nikakvih primanja, te da preživljava od pomoći koju dobije od rodbine te poljoprivrede.

Nju je juče obišao lovočuvar Izet Alagić, te joj donio petarde za plašenje medvjeda. Alagić kaže kako se oni sve češće viđaju i susreću u blizini podgrmečkih sela zbog toga što su gladni i tragaju za hranom.

„Ova godina je bila nerodna, podbacili su voće i drugi šumski plodovi, pa su životinje gladne. Spuštaju se u blizinu naselja u potrazi za hranom i može se očekivati da ovakvih slučajeva bude još više“, kazao je Alagić.

Prema njegovim riječima, u proteklom periode evidentirano je više slučajeva da su medvjedi pčelarima uništili košnice, a na meti su im i zasadi voća.

U Lovačkom društvu „Sana“ kažu kako se brojno stanje medvjeda u posljednjih desetak godina znatno povećalo, ali da je lov na njih praktično onemogućen zbog komplikovanih pravnih propisa koji to regulišu. Procjenjuje se da samo na području sanskog lovišta danas živi pedesetak medvjeda iako je procijenjeni optimalan broj tih životinja dvadesetak.

U narednom periodu, kako se procjenjuje, ovakvih događaja moglo bi biti sve više, s obzirom na to da su sela napuštena i medvjedi se bez straha spuštaju do naseljenih mjesta u nižim područjima. Očevici govore da su nedavno primijećeni na svega nekoliko kilometara od Sanskog Mosta, u blizini vikend naselja na području Sanskih brda.

Izvor: N.N.

Pokrenuta procedura za proglašenje epidemije: 71 osoba otrovala se hranom

TUZLA, SREBRENIK – Zavod za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona pokrenuo je danas proceduru za proglašenje epidemije trovanja hranom, nakon što je 71 osoba prijavila slučaj trovanja poslije konzumiranja hrane iz jednog objekta brze prehrane u Srebreniku.

Od tog broja osam osoba je hospitalizirano u UKC Tuzla i van su životne opasnosti.

Najviše pacijenata dolazi s područja opštine Srebrenik, zatim iz Gradačac, Gračanica i dvoje s područja grada Tuzle. Svim osobama je pružena medicinska pomoć u nadležnim hitnim službama u domovima zdravlja, a na osnovu izvještaja Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Srebrenik pokreće se procedura za proglašenje epidemije.

„Najviše je iz Srebrenika, dakle 63 osobe“, kazao je Blaško Topalović iz Zavoda za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona.

Kako su nam kazali iz UKC-a Tuzla, sinoć je primljeno 17 pacijenata. Njih devet je obrađeno u međuvremenu i pušteno na kućno liječenje, dok je osam zadržano na liječenju.

„Svi pacijenti su jeli u jednom ugostiteljskom objektu u Srebreniku. U pitanju je raznovrsna hrana. Ono što smo mogli zaključiti je da je svaka hrana bila sa dodatkom raznih soseva, a po priči pacijenata sva ta hrana bila je i s majonezom. Da li je zaista majoneza uzrok, ne znamo dok ne dobijemo mikrobiološku analizu. Mi ovdje možemo dobiti analizu stolice, ali vidjet ćemo šta će reći Epidemiloška služba, koja je obaviještena“, rekla je doktorica Jasminka Petrović iz Klinike za zarazne bolesti UKC-a Tuzla.

Ona je naglasila da su svi pacijenti imali bolove u trbuhu, proljev, mučninu, povraćanje, povišenu temperaturu, odnosno ono sve što je karakteristično za trovanje hranom.

Jedan otrovani mladić iz Gračanice, koji je želio ostati anoniman, kazao nam je da je jeo doner u objektu brze prehrane u Srebreniku.

Izvor: Nezavisne

Med od pamuka glavna atrakcija

Paralija — Grupa pčelara Pomoravlja posjetila je pčelinjak Apostolija Papageorgija u mestu Korinos, u kome se proizvodi i med od pamuka.

Med od pamuka, koga nema u našoj i zemljama Zapadnog Balkana i koji ni mnogi pčelari iz kontinentalnog dijela Evrope nisu vidjeli i ne znaju kako izgleda, kod Papageorgija je među prvima, a proizvodi i med od kestena, cvijeta crnogorice i mediteranskih trava.

U Korinosu, oko 17 kilometra od Paralije, ovaj mladi pčelar, kako je rekao pčelarima iz Jagodine i novinarima, ima 178 košnica, u prosjeku po košnici ostvaruje 17 kilograma meda kome je cena sedam do osam evra.

On je dodao da je ova godina, po prinosu meda u Grčkoj, jako loša. Papageorgiju se upravo sprema za selidbu dijela pčelinjaka na Halkidiki gde je sada, kako kaže, aktuelna borova pčelinja paša. On ističe da pčelari u Grčkoj imaju subvencije države ali i Evropske unije, u zavisnosti od broja košnica, ali i kod selidbe za benzin.

On je pčelarima Jagodine pokazao stanje u svojim košnicama, kako se bori protiv bolesti pčela, a veliki problem na ovom dijelu ima i sa pticama koje love pčele. Pčelari iz Srbije, posle posjete ovom pčelinjaku, izjavili su novinarima da su mnogi problemi pčelara Grčke i Srbije, gotovo isti, kao i načini borbe protiv bolesti pčela prije svega parazita varoe.

Pčelari Jagodine su svom domaćinu uručili poklone, svoje proizvode od meda i jednu bocu rakije šumadinke i pozvali ga na 5. međunarodni sajam pčelarstva koji se održava u avgustu u Jagodini.

Izvor: B92