Naslovnica Blog Stranica 902

Farmeri prijete blokadom granica i uvoza junetine u BiH

SARAJEVO – Ukoliko sljedeće sedmice resorna ministarstva na nivou BiH i entiteta ne riješe problem izvoza junećeg mesa i tovne junadi iz BiH, farmeri iz oba entiteta blokiraće granice BiH i obustaviti uvoz junećeg mesa u BiH.

Ovo su juče „Nezavisnim“ potvrdili predstavnici entitetskih poljoprivrednih udruženja te uzgajivača iz RS.

Sljedeće sedmice zakazan je sastanak predstavnika poljoprivrednih entitetskih udruženja, uzgajivača i resornih ministara u Bijeljini kako bi se iznašle mogućnosti da se riješi problem izvoza, odnosno otkupa tovne junadi i junećeg mesa.

Prema podacima koje imaju udruženja, u RS u ovom momentu ima 8.000-9.000 grla tovne junadi koja su bila uzgajana za izvoz u Tursku, ali zbog nefunkcionisanja sporazuma sa tom zemljom, ta grla su prerasla i to predstavlja ogromne gubitke za farmere.

Iako Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, pozdravlja odluku o interventnom otkupu junadi koju je donijela Vlada RS, on ipak ističe da je to samo djelomično gašenje požara, koje neće riješiti problem i spasiti farmere od gubitaka.

„To je mjera – daj šta daš“, ističe Marinković za „Nezavisne“.

Dodaje da, s obzirom na otvorenost granica u BiH i nekontrolisan uvoz, farmeri već imaju hronični problem sa pojavom tržišnih viškova kada su u pitanju tovna junad i tovne svinje. Sve to, kako ističe, ponavlja se iz godine u godinu, te su poljoprivrednici apelovali na nadležne u BiH da uvedu zaštitne mjere, za šta, podvlači, postoji opravdanje na terenu.

„Situacija je alarmantna. Oko 8.000-9.000 grla junadi za isporuku bilo je spremno prije dva-tri mjeseca, te su sada u fazi da su farmeri svakako na gubitku“, kaže Marinković i dodaje da ukupne procjene govore da trenutno ima oko 20.000 bikova spremnih za isporuku.

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, za „Nezavisne“ kaže da očekuje da se u prvoj polovini novembra riješi problem sa izvozom u Tursku.

„Mi smo sa svoje strane sve uradili. Čekamo tursku stranu, koja treba da riješi neke tehničke detalje. Vjerujem da će to biti okončano ubrzo“, kazao je Šarović.

Sa druge strane, Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, ističe da ministar Šarović zaobilazi istinu.

„Sporazum sa Turskom jeste potpisan, ali samo o interventnom izvozu od 3.000 tona, a prvobitni sporazum s početka godine je bio 15.000 tona. I to se nije realizovalo, jer nema vlasti, parlament ne zasjeda i nema ko da ratifikuje sporazum. Došli smo u situaciju da se mora interventno djelovati, a ni to nije donijelo ništa, jer je veći dio bikova prerastao. To više nisu bikovi, nego volovi“, ističe Bićo i pojašnjava da je u FBiH dosta bolja situacija, jer većina mesa ode na domaće tržište.

„U RS su ljudi uložili ogromna sredstva. Bik koji stoji svaki dan gubi na vrijednosti, a ogromne troškove pravi proizvođaču“, ističe Bićo.

Najavljujući sastanak u Bijeljini kaže: „Ako ovaj problem ne riješi vlast, riješićemo mi, izaći ćemo na granice i zaustaviti uvoz.“

Savo Bakajlić, predsjednik Saveza uzgajivača RS, za „Nezavisne“ objašnjava da na području Semberije ima 6.000-7.000 grla tovne junadi, od kojih je već pola prestarilo, a pola je već stiglo na tržište.

„Što se tiče izvoza u Tursku, ponavljamo isto od maja i Šarović to veoma dobro zna. Samo su nam obećanja ostala. Sve koči i neformiranje Savjeta ministara, oni prebacuju loptu jedni na druge, a mi smo u velikom problemu. Bez obzira na tehnički mandat, Savjet ministara može na tri mjeseca da obustavi uvoz junećeg mesa u BiH iz okruženja, tako da pokušamo učiniti da se potroši ovo što je domaće proizvodnje“, ističe Bakajlić, koji takođe najavljuje mogućnost radikalnih mjera.

„Ukoliko se ovo ne riješi iduće sedmice, mi ćemo najvjerovatnije na ulicu i na granice kako bismo obustavili uvoz“, poručio je Bakajlić.

Izvor: Nezavisne.com

Prirodna bomba za prehladu

Kombinacija ova tri zdrava sastojka( đumbir, limun i med),  je prirodno  oružje u borbi protiv prehlade i gripa. Med kao prirodni antioksidans bogat je antibakterijskim i protivupalnim sastojcima, limun je prirodni antiseptik, poboljšava probavu i izuzetno je bogat izvor vitamina C, i đumbir koji ima protivupalna i antivirusna svojstva i pospešuje rad respiratornih organa čine ovu kombinaciju pravom zdravom bombom.

Kinezi i Indijci su koristili đumbir kao lijek za liječenje mnogih bolesti pre više od 4000 godina, a u doba Rimljana, naročito pred početak nove ere, bio je neprocenjiva i dragocjena trgovačka roba.

Đumbir može da poboljša vaš imunitet, a to je itekako važno, posebno onda kada ste često bolesni i malaksali.

Ukoliko imate stomačne tegobe kao što su nadutost,  grčevi, zatvor,  mučnina ili  povraćanje (naročito u trudnoći), đumbir je rješenje. Ovaj čudotvorni korijen oblaže sluznicu želuca i obnavlja je, djeluje na glatke mišiće u crijevima.

Priprema:

U veću teglu, narendati  đumbirov korijen,  dva limuna isjeći na kriške, oba sastojka preliti medom. Čuvajte u frižideru,  i svakog dana uzimati  po kašiku.

Izvor: Domaćinska kuća

Poskoke izmamilo toplo vrijeme – jedan ujeo lovca za šaku

Poskok je ujeo u šaku čovjeka koji je bio u lovu te je zbrinut u trebinjskoj Bolnici za oporavak.

Zmije nisu uobičajena pojava u ovo doba godine, no, nadprosječno visoke temperature uticale su na to da se one još uvijek nisu povukle u svoja skloništa. Proteklih dana su registrovana čak dva ujeda zmija od kojih je jedan bio ujed poskoka, pišu Nezavisne.

Poskok je ujeo u šaku čovjeka koji je bio u lovu te je zbrinut u trebinjskoj Bolnici za oporavak, potvrdili su u Službi hitne medicinske pomoći koja ga je primila nakon ujeda.

I u susjednoj Hrvatskoj je slična situacija. Kako su pisali tamošnji mediji, poskok skriven među granama masline je ujeo jednu beračicu na otoku Hvaru. Nesretna 66-godišnjakinja je odmah prevezena u bolnicu gdje joj je spašen život.

Pojedini mještani trebinjskih sela kažu kako su vidjeli i mlade poskoke što je rijetkost u ovo doba godine. Stručnjaci kažu da poskoci u jesen često borave na granama stabala, posebno maslina, gdje dočekuje ptice. Zato su posebno berači maslina pozvani na veliki oprez.

Ujed poskoka za ljude može biti smrtonosan. Čak i netom izleženi mladunci dugi od 15 do 18 cm su opremljeni otrovom i otrovnim zubima te mogu zadati vrlo ozbiljan i opasan ugriz.

Izvor: Agroklub

3 načina da isječete luk bez „plakanja“

1. Zagrizite parče hljeba

Iako će vam biti smiješno, iz nekog do sada neobjašnjivog razloga ovo funkcioniše. Sve što treba da uradite jeste da zagrizete parče hljeba i da tako držite sve vrijeme dok sjeckate luk. Vjerujte nam, oči vam uopšte neće zasuziti.

2. Potopite ga u vodu na nekoliko minuta

Skinite koru i potopite luk desetak minuta u činiju s vodom. Garantovano vas potom neće peći oči.

3. Zagrijte ga u mikrotalasnoj na 45 sekundi

Jedina mana je što će luk biti topao, ali rezultat je sjajan! Međutim, postoji caka – morate brzo isjeckati dok je topao jer čim se ohladi oči ponovo počinju da peku.

Izvor: Telegraf

Rezidba trešnje

Rezidba na oblik: Trešnja se odlikuje izraženom dominacijom vrha pa se nakon skraćivanja sadnice razvije nekoliko jakih izbojaka na vrhu sadnice, a oni ispod ostaju kratki.

U drugoj godini iz njihovih vegetacionih pupoljaka izrastu jače mladice. Zbog toga treba izolovati vrh sadnice, a u kasnijim godinama i vrhove osnovnih grana kako bi se voćke dobro razgranale.

Trešnja, kao ni druge koštičave vrste, ne podnosi dobro rezidbu u mirovanju pa se ona odgađa do fenofaze bubrenja pupova ili pred cvjetanje kako bi nastale rane što prije zarasle.

Nakon rezidbe obavezno treba premazati rane voćarskim voskom. Rezidba se većim dijelom obavlja u vegetaciji kada se u početku rasta piniciraju ili potpuno uklanjaju nepoželjne mladice. To se posebno odnosi na one koje rastu okomito duž osnovnih grana i one koje rastu prema unutrašnjosti krošnje jer je jako zasjenjuju.

Za oblikovanje vretenastog grma važno je pravodobno poviti mladice koje će kasnije biti osnovne grane.

Piniciranje je bolje nego odstranjivanje mladica jer se na piniciranim mladicama zameću rodni pupovi čiji će cvjetovi u sljedećoj godini donijeti prve polodove. To je posebno izraženo na nekim slabo bujnim podlogama kao što je Gisela 5 pa će u drugoj godini obavezno trebati odstraniti znatan dio cvjetova kako bi voćka zadržala potreban rast mladica za oblikovanje krošnje.

Rezidba na rod

Kada trešnja postigne punu rodnost, rast mladica se smanjuje pa je potrebna slabija rezidba. Majske kitice traju i do dvanaest godina i same se obnavljaju zbog velike lisne površine. Zato je rezidba u punom rodu relativno jednostavna i obuhvata izolaciju vrhova i odstranjivanje grana koje zasjenjuju krošnju.

Ako se voćke uzgajaju na bujnim podlogama u boliku etažne ili popravljene piramide, redovna rezidba u rodu nije potrebna.

Povremeno treba odstraniti granu koja uzrokuje prejako zasjenjivanje.

Vretenasti grmovi na slabo bujnim podlogama traže redovnu rezidbu kako bi zadržali pravilan oblik krošnje i dobar kvalitet ploda.

prof.dr.sc. Tomislav Jemrić

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

Krečenje drveća u jesen: Kako zaštititi voćke i pravi recept za kreč masu

Kako pripremiti zemljište za sadnju voćaka?

Sušenja korijena kod maline – Korisni savjeti za podizanje zasada maline

 

Proizvedena 1,42 miliona metara kubnih šumskih sortimenata u RS

BANJALUKA – U Republici Srpskoj su za devet mjeseci proizvedena 1,42 miliona metara kubnih raznih šumskih sortimenata, ili manje za šest odsto nego u istom periodu prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Od ukupne mase na sortimente od lišćarskog drveta otpada masa od 766.800 metara kubnih, dok približno 654.000 metara kubnih čine sortimenti od četinarskog drveta.

Najzastupljeniji u proivodnji bili su trupci, kojih je proizvedeno 462.417 metara kubnih od četinarskog i 260.642 metra kubna od lišćarskog drveta.

Među proizvedenim sortimentima nalazi se i 452.800 metara kubnih ogrevnog drveta lišćara, 137.838 prostornog drveta četinara pogodnog za celulozu i hemijsku preradu.

U Srpskoj je u devet mjeseci prodato oko 1,4 miliona metara kubnih raznih šumskih sortimenata ili manje za 7,6 odsto nego u istom periodu prošle godine.

Najzastupljeniji u prodaji bili su trupci.

Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske Lazo Šinik rekao je da je po pitanju proivodnje u šumarstvu septembar ove godine bio neznatno bolji nego u prošloj godini, što je imalo i uticaja da podbačaj za devet mjeseci bude manji od polugodišnjeg.

„Sada je pitanje kako će vremenske prilike u narednom periodu do kraja godine omogućiti rad u šumarstvu da bi se zaostajanje za prošlogodišnjim nivoom proizvodnje moglo smanjiti. I dalje su prisutni problemi u vezi sa kooperantima, koji se, uz vremenske uslove, smatraju jednim od glavih problema u ostvarenju nivoa proizvodnje i prodaje u šumarstvu Srpske“, naveo je Šinik.

Izvor: Nezavisne.com

Novi zakon o podsticajima: I dalje prisutna dilema – po hektaru i grlu ili kombinacija

Problem je što i nemamo pouzdanu informaciju koliko životinja imamo u Srpskoj i BiH, jer se u sistemima podaci ne ažuriraju na najbolji način. Moramo vladati tim informacijama da bismo išli sa novim zakonom, rekao je ministar Boris Pašalić.

Novi zakon o podsticajima proizvođačima mora da obezbijedi izvjesnost u proizvodnji kako bi znali na koji način će biti podržani u narednih pet-deset godina, rekao je Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Pašalić je novinarima u Banjaluci, nakon sastanka sa predstavnicima republičkih udruženja poljoprivrednika o budućoj podsticajnoj politici i zakonskom uređenju ove oblasti, rekao da se u zemljama EU podsticaji uglavnom daju po jedinici površine i po grlu ili proizvodu, odnosno litru i kilogramu, dok je u Srpskoj prisutna kombinacija tih sistema, stoji u saopštenju na internetskim stranicama Vlade RS.

Povećanje će doći postepeno

Pred nama je izazov kako da sredstvima koja imamo na raspolaganju podmirimo sve potrebe. Nema nagovještaja da ćemo ići sa nekim značajnijim povećanjima argarnog budžeta u narednom periodu, ali će se on povećavati postepeno, tako da se moramo uklopiti u okvir koji imamo„, pojasnio je Pašalić.

On je podsjetio da je agrarni budžet za ovu godinu bio 71 milion KM, a plan za narednu godinu je da bude minimalno toliko, ali će Ministarstvo, zbog interventne mjere otkupa junećeg mesa, predložiti da iznosi 73 miliona KM.

Agrarni budžet nisu jedina sredstva koja se upućuju u poljoprivrednu proizvodnju. Imamo i povoljne kredite Investiciono razvojne banke i razne projekte koje realizujemo u Republici Srpskoj, tako da godišnji budžet za poljoprivredu iznosi od 150 do 180 miliona KM„, precizirao je Pašalić.

Nema pouzdanih informacija o broju životinja

Govoreći o zakonu o podsticajima, Pašalić je naveo da već postoje određeni prijedlozi poljoprivrednih proizvođača i da je prisutna dilema da li da podsticaji budu davani po hektaru i grlu kao u EU ili da se ide u kombinaciju sadašnjih podsticaja u Srpskoj i sistema EU.

Problem je što i nemamo pouzdanu informaciju koliko životinja imamo u Srpskoj i BiH, jer se u sistemima podaci ne ažuriraju na najbolji način. Moramo vladati tim informacijama da bismo išli sa novim zakonom„, dodao je Pašalić.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković smatra da ne treba žuriti sa donošenjem novog zakona o podsticajima jer su pred njim brojne prepreke, pa je potrebno prikupiti iskustva zemalja iz okruženja i EU, koje su i glavni konkurenti domaćim proizvođačima.

Ukoliko zakon ne bude u dobroj mjeri usklađen sa zakonima EU, odnosno visinom podsticaja, bojim se da nećemo postići ništa naročito. Svjesni smo da sam zakon ne rješava probleme u poljoprivredi i da će jedino opredjeljivati poljoprivredne proizvođače kojom vrstom proizvodnje će se baviti, a da ćemo podzakonskim aktima i pravilnikom približnije definisati iznose podsticajnih mjera„, rekao je Marinković.

Predsjednik Udruženja povrtlara RS Branko Mastalo smatra da se u slučaju davanja podsticaja po jedinici površine moraju osmisliti modaliteti koji će sve zadovoljiti, jer nije isto proizvoditi kukuruz, pšenicu i povrće.

Izvor: Agroklub

INTERNET PLAČE, ALI OD SMIJEHA Političar uvjerava ljude da krave proizvode ZLATO U MLIJEKU

Indijski političar nasmijao je korisnike interneta uvjeravajući ljude da indijske krave proizvode zlato u mlijeku zahvaljujući jedinstvenoj žlijezdi koja stvara ovaj plemeniti metal kada sunčeva svjetlost padne na njega.

Šef BJP za zapadni Bengal, Dilip Goš, odranije je poznat po kontroverznim izjavama. Nakon što je nedavno ljude koji konzumiraju govedinu nazvao antisocijalcima, sada je mnoge ostavio bez daha tvrdeći da krave proizvode zlato.

– Odlika indijske krave jeste da njeno mlijeko sadrži zlato. Iz tog razloga boja mlijeka je žućkasta. Indijske krave imaju grbe, a strane krave nemaju. Strane krave imaju ravna leđa, poput bivola. Grb indijske krave ustvari ima arteriju koja se naziva ‘swarnanari’ (zlatna arterija). Kada sunčeva svjetlost padne na nju, stvara se zlato – rekao je Goš tokom govora u okrugu na istoku Indije.

On je još jednom ponovio da je ubijanje krava i konzumiranje njihovog mesa grozan zločin.

Njegove izjave izazvale su buru negativnih komentara i ismijavanja putem društvenih mreža.

– On vrijeđa krave. Njegove kolege rekle su da krave proizvode dijamante – našalila se jedna korisnica Tvitera.

Ipak, pojedinci koji podržavaju indijskog političara trude se kroz razna naučna istraživanja dokazati da je Goš u pravu. Neki tvrde da ustvari tragovi zlata u tekućinama koje tijelo stvara nisu ništa posebno.

(Klix)

Kako protiv najčešćih bolesti zelene salate

Bolesti zelene salate – Jedno od gljivičnih oboljenja koje može ugroziti proizvodnju je plamenjača, dok se siva trulež redovno javlja u zatvorenom prostoru, a bijela trulež u vrijeme formiranja glavice.

Zelena salata je povrtarska kultura kratke vegetacije. Povrće koje se koristi u svježem stanju. Gaji se na otvorenom, a na našem području dominira plastenička proizvodnja salate.

Plamenjača se može javiti u svim fazama razvoja salate

Jedno od gljivičnih oboljenja koje može ugroziti proizvodnju je plamenjača, koja se može javiti u svim fazama razvoja salate. Prouzrokovač oboljenja je gljiva Bremia lactuca. Patogen se održava u zaraženim biljkama i u biljnim ostacima. Kotiledoni listovi mladih biljaka mogu biti potpuno zahvaćeni i prekriveni konidioforama i konidijama gljive, uslijed čega napadnute biljke brzo propadaju. Na listovima starijih biljka uočavaju se svjetlo zelene do žute uglaste pjege, oivičene lisnim nervima.Pjege vremenom poprimaju smeđecrvenu boju. Sa naličja listova, u okviru pjega, u uslovima vlažnog vremena, nastaje bjeličasta prevlaka koja predstavlja reproduktivne organe gljive. Uslovi povećane vlage pogoduju razvoju plamenjače. Zbog pojave bolesti smanjen je kvalitet i prinos biljaka.

Siva trulež se redovno javlja u proizvodnji salate u zatvorenom prostoru

Botrytis cinerea prouzrokovač sive truleži izaziva značajne štete na velikom broju gajenih biljaka u voćarskoj, vinogradarskoj i povrtarskoj proizvodnji. Redovno se javlja u proizvodnji salate u zatvorenom prostoru u svim fazama razvoja biljaka, od rasada do krajnjeg proizvoda. Za razvoj bolesti odgovara visoka vlažnost vazduha, te je provjetravanje plastenika od velikog značaja kako bi se smanjila vlažnost. Prvi simptomi manifestuju se u vidu vodenastih pjega u osnovi lista. Pjege postaju hlorotične i prekrivene sivom micelijom gljive. Infekcija se obično ostvaruje na mjestima oštećenja lista. Jako zaražene biljke nastanjuju saprofitne bakterije te se unutrašnji listovi pretvaraju u sluzastu masu. Gljiva se održava u zemljištu i u zaraženim biljnim ostacima.

Bijela trulež najčešća u vrijeme formiranja glavice

Bijela trulež (Sclerotinia sclerotiorum) najčešće se javlja u vrijeme formiranja glavice. U zoni korjenovog vrata na mjestu prodora patogena u biljku uočava se mrka trulež. Kod zaraženih biljaka glavica se lako odvaja od korjena koji ostaje u zemlji. Na dijelu glavice prema zemlji formira se gusta, bijela micelija gljive. I ovaj patogen se održava u zemljištu i u zaraženim biljnim ostacima. Niske temperature i visoka vlažnost pogoduju razvoju patogena. U zaštiti salate od ovih patogena najveći značaj imaju preventivne mjere. Za proizvodnju salate treba birati ocjedito zemljište, osunčane terene. Bržim sušenjem lista smanjuje se mogućnost infekcije. Ishrana mora biti izbalansirana, pravilno đubrenje azotnim đubrivima.

Održavanjem higijene plastenika, uklanjanjem zaraženih biljaka, detaljnim čišćenjem plastenika od biljnih ostataka pri smjeni usjeva smanjuje se infektivni potencijal patogena. U zaštićenom prostoru regulisati vlažnost i temperaturu, umjereno navodnjavati, provjetravati. Gajiti manje osjetljive sorte, rasađivati salatu na malč foliji, primjenjivati plodored. Hemijska zaštita podrazumijeva primjenu registovanih preparata uz poštovanje karence.

Izvor: Agroklub.ba

PROČITAJTE:

Salata tokom cijele sezone

Salata u zaštićenom prostoru: Kako dobti kvalitetne glavice?

 

Kako da tokom zime uvjek imate svjež kupus

Kupus se može sačuvati u svježem stanju tri do pet mjeseci ako se glavice pripreme na odgovarajući način.

Da bi se to postiglo, potrebno je uraditi sljedeće: branje kupusa odraditi krajem oktobra i početkom novembra, i to isključivo tokom suvog vremena. Sa glavice kupusa potrebno je skinuti oštećene listove, a zatim suve glavice umotati u dva sloja novinskog papira i položiti ih u kartonske kutije. Takođe je potrebno da svaku glavicu kupusa umotamo tako da presavijeni dio novinskog papira na krajevima podvijamo na donjem djelu glavice gdje se nalazi korijen.

Na dno kutije staviti nešto piljevine, a zatim umotane glavice naslagati u kutije sa korijenom okrenutim na dolje. Šupljine između glavica ispuniti zgužvanim novinskim papirom, pa kad je ispunjen prvi red, pokriti ga kartonom. Zatim polažemo drugi red glavice na isti način kao i prvi.

Napunjenu kartonsku kutiju zatvoriti preklapanjem stranica poklopaca, ali ne lijepiti trakom. Kutije sa glavicama kupusa odložiti na balkon ili neko drugo mesto gde temperatura ne pada ispod -2 do -3 stepena Celzijusa. Potrebno je povremeno presložiti glavice kupusa u kutiji, jer se može dogoditi da neke od njih nisu bile zdrave prilikom pripreme i mogu izazvati kvarenje. Takve glavice potrebno je ukloniti, a prazno mjesto ispuniti zgužvanim papirom.

Izvor: AgroTv

PROČITAJTE:

Ne bacajte ostatke kupusa, evo šta možete uraditi s njim

Kineski kupus – Zeleno lisnato povrće bogato vitaminima

Koje su razlike između kupusa i kelja?