Malinu vrebaju mnoge bolesti malina i sušenje korijena je jedna od njih. Malina, naše crveno zlato, je prošle godine ojadila mnoge proizvođače. Niska otkupna cijena, bolesti malina i lošiji kvalitet ploda su natjerale mnoge da iskrče malinjake u Srbiji. Za one koji se nisu razočarali, imaju ideju kako preraditi plod maline i potom plasirati na tržište, će mnogo vredeti savjeti diplomiranog ing. za agroekonomiju, Živka Stefanovića.
Preventivne mjere protiv sušenja korijena maline – Postoje osnovni faktori koji moraju biti razmotreni prilikom izbora mjesta za podizanje zasada. To uključuje:
- ocjenu parcele,
- analizu predkulture,
- tipa zemljišta i njegove plodnosti,
- potrebu obezbjeđenja odvodnjavanja,
- vjetrozaštitnih pojaseva,
- analizu osunčanosti,
- blizinu izvora vode i
- povezanost sa komunikacijama.
Pod ocjenom parcele podrazumjeva se težnja da lokacija za zasnivanje zasada treba da bude dobro osunčana. U tom smislu, dakle potrebno je izbjegavati zasjenjena mjesta. Idealno, uzgajivači bi trebali izabrati zemljišta koja su dobro drenirana, prirodno plodna, bogata organskom materijom (2-4 %), sa Ph 6-7. Za malinu su izrazito povoljne pjeskovite ilovače ili samo ilovače, kao i dobro drenirana glinovita zemljišta.
Odvodnjavanje, odnosno drenaža, je takođe važan faktor prilikom izbora lokacije, iz razloga što korijen maline dostiže dubinu i do 1 m. Parcele koje imaju nepropusan sloj u ovoj zoni treba izbjegavati. Nivo podzemne vode ne bi trebao biti viši od 1 m, s obzirom na to da je korijen maline izuzetno osjetljiv na nedostatak kiseonika u zemljištu. Takođe, mnogi kultivari maline su podložni prema gljivicama koje inficiraju korijen, a koje dominiraju u slabo dreniranim zemljištima. Kada izumre korijen, biljka zakržlja, što je izuzetno izraženo tokom ljetnjih vrućina i nedostatka vlage u zemljištu.
Postoji jednostavan praktični test kojim se može ustanoviti da li je zadovoljavajuća drenaža – vodopropusnost u određenom sadnom mjestu. Iskopa se rupa dubine oko 75 cm i širine 15 cm na mjestu gdje se planira zasnovati zasad, i to u periodu ranog proljeća ili kasne jeseni, kada je zemljište zasićeno vlagom, ali nije smrznuto. Nakon toga, rupa se puni sa oko 20 litara vode, te se vrši provjera nivoa iste nakon jednog sata. Ukoliko se voda zadržala na dnu rupe takvo zemljište može biti suviše vlažno za uzgoj maline.
Sušenje korijena maline
Malina bi trebala biti posađena na blagim padinama, gde ne postoji opasnost od zadržavanja suvišnih količina vode. Takođe, i adekvatna vazdušna drenaža između biljaka veoma je važna za uspješan uzgoj maline. Kretanje vazduha smanjuje vlažnost oko biljke i spriječava stanja koja dovode do pojava bolesti na listu. Vazdušna drenaža, takođe, smanjuje opasnost od proljećnih mrazeva.
Ukoliko se zasad podiže na nagnutim terenima, i na većim nadmorskim visinama treba znati da će se hladan vazduh kretati niz padinu prema najnižoj tački, s obzirom na to da je isti lakši, što u krajnjem smanjuje opasnost od proljetnih mrazeva. S druge strane, u nekim slučajevima, zasadi maline trebali bi biti zaštićeni i od jakih vjetrova, budući da isti mogu uslovljavati značajna mehanička oštećenja na plemenitim kulturama.
Odabir ekspozicije iako ne kritični faktor, takođe je važan, te bi isti trebao biti razmotren pri podizanja zasada maline. Južne ekspozicije mogle bi biti korišćene za zasnivanje zasada, ali tada treba imati u vidu da bi temperatura biljaka mogla biti visoka za vrijeme sunčanih dana tokom zime. Tako na primjer, nekoliko toplijih dana tokom januara – februara mogli bi biti razlog stimulisanja pupoljaka, tako da bi sljedeći hladni talas u ovom periodu uslovio evidentne štete. Takođe, novi zasadi bi trebali biti podizani što udaljenije od divljih populacija maline. Naime, divlji zasadi ovih vrsta voćaka u krugu od 300 m moraju biti eliminisani, jer predstavljaju izvor širenja bolesti u novopodignutim zasadima. Zasade maline NE BI TREBALO SADITI na parcelama gdje su kao predkulture gajene:
- jagoda,
- paradajz,
- krompir,
- patlidžan,
- paprika, ili
- pak stariji zasadi maline
Takvi zasadi, sve vrste, su podložne oboljenju izazvanom gljivicom Verticillium venuti, a ista može preživiti u zemljištu godinama, te negativno uticati na novopodignute zasade maline. Leguminoze su generalno, dobre predkulture za nove zasade maline.
Živko Stefanović, dipl. ing za agroekonomiju
Izvor: agroinfonet.com
PROČITAJTE:
Zaštita maline poslije završene berbe za veći prinos sljedeće godine
Organska proizvodnja sorte maline Vilamet
Kako se boriti protiv pjegavosti izdanaka maline i kupine