Naslovnica Blog Stranica 895

5 jednostavnih načina da prirodnim putem uklonite sluz iz sinusa

Ako su vam sinisi začepljeni, primijenite neko efikasnih domaćih rješenja: jabukovo sirće, bosiljak, đumbir, limun i kurkumu.

Bolovi u sinusima su nepodnošljivi, a sekret koji se spušta iz gornjih disajnih puteva, tjera nas na kašalj.
Bolest, prehlada ili grip, ne moraju da budu jedini razlog sluzi u sinusima. Različiti faktori mogu da utiču na proizvodnju sluzi:
Mliječni proizvodi; kafa; soja; začinjena hrana;
Pretjerana upotreba kapi za nos;
Sezonske alergije…

Evo 5 jednostavnih načina da prirodnim putem uklonite sluz:

1. Jabukovo sirće
Nekoliko čajnih kašika jabukovog sirćeta tokom dana, pomoći će vam da spriječite prekomjernu proizvodnju sekreta i da uravnotežite pH ravnotežu u tijelu.

2. Bosiljak
Inhaliranje parom čaja od bosiljka stari je recept na koji smo zaboravili. Sve što treba da uradite je da skuvate jak čaj od bosiljka i da udišete paru.

3. Čaj od đumbira
Đumbir je prirodno antibakterijsko sredstvo. Đumbir pomaže da se ublaži bol u grudima i grlu, omogućava sušenje sluzi u organizmu.
Recept: Narendajte korijen đumbira, pa ga prelijte sa dvije šolje ključale vode. Ostavite da odstoji 10 minuta, procedite. Dodajte malo meda i popijte.

4. Med i limun
Ovo je najbolj i najstariji recept protiv sluzi u sinusima. Limun je bogat vitaminom C, koji podstiče imunitet. Vitamin C je i odlična preventiva protiv prehlade.

5. Kurkuma
Kurkumin, biološki aktivan sastojak kurkume, ima više od 150 potencijalno terapeutskih svojstava, uključujući antiupalne, antimikrobne i antikancerogene elemente.

PROČITAJTE:

 

NAJČEŠĆE GREŠKE NA ORANICAMA koje dovode do manjih prinosa

Iako živimo u dvadeset prvom vijeku i proizvodnja hrane u razvijenim zemljama odvija se po principima visokih tehnologija, na našim oranicama prisutno je konstantno ponavljanje istih grešaka u agrotehnici ratarskih kultura.

Među pogrešnim potezima koji se mogu uočiti na našim njivama su spaljivanje biljnih ostatka nakon žetve/berbe, iznošenje stajnjaka na parcelu i ostavljanje nezaoranog u dužem vremenskom periodu, pogrešna primjena NPK đubriva.

Spaljivanje žetvenih ostataka

I pred brojnih apela, kada se završi žetva strnih žita, sa mnogih njiva zapaža se dim, koji govori o tome da većina poljoprivrednika i dalje uklanjanje žetvenih ostataka sa njive vrši spaljivanjem. Spaljivanje strništa ima niz negativnih posljedica koje dovode do dugotrajnog degradiranja zemljišta, naročito ako se izvodi svake godine. Paljenjem se razvijaju visoke temperature, čime se površinski sloj zemljišta pretvara u pepeo i prašinu, koju odnose vetrovi i spiraju kiše, tako da nestaje sloj najvažniji za donošenje roda u narednim godinama.

Paljenjem se ubijaju svi živi organizmi zemljišta (kišne gliste, mikroorganizmi) koji imaju nezamjenljivu ulogu u ishrani biljaka prevodeći biljna hraniva iz đubriva u oblike pristupačne biljkama, vrše razlaganje organskih materija zemljišta. Paljenje strništa nema ni jednu korisnu svrhu i samo ide na štetu poljoprivrednim proizvođačima. Zato je bolje odmah nakon žetve biljne ostatke zaorati, tj. obaviti ljuštenje strništa. Kod različitih usjeva ostaje dosta velika masa.

Kod pšenice ostaje 5-7 t/ha slame, kukuruza 8-12 t/ha kukuruzovine, suncokreta 4-6 t/ha stabljike, soje 3-5 t/ha. Veoma je korisno njihovo zaoravanje, jer se na taj način se zemljištu vraće jedan dio ono što je iz njega iznjeto prinosom. Zaoravanjem se povećava sadržaj humusa u zemljištu i povećava sadržaj najvažnijih biljnih hraniva.

Žetveni ostaci pored organske materije sadrže i značajnu količinu mineralnih materija. Slama žita sadrži 0,2-0,8% azota, 0,09-0,2% fosfora i 0,4-1,7% kalijuma. Kukuruzovina i ostaci suncokreta jako su bogati kalijumom, dok zrnene leguminoze sadrže velike količine azota (0,5-0,7%), kao i kalijuma i kacijuma. U cilju elimisinisanja azotne depresije prije zaoravanja preporučuje se dodavanje azotnog đubriva, prvenstveno UREE, i to 0,7 kg na svakih 100 kg suve mase. Za ovu svrhu mogu se koristiti i tečni stajnjak i osoka.

Nepravilna primjena stajnjaka

Iznošenje stajnjaka obavlja se pri hladnijem vremenu, oblačnom, bez vjetra. Nakon njegovog rasturanja na parceli potrebno ga je odmah zaorati. Kod nas postoji loša praksa da se stajnjak iznosi na parcelu i ostavlja u manjim gomilama više dana, nedelja, pa i mjeseci, što ima za posljedicu njegovo brzo sušenje i velike gubitke u azotu. Takođe, po kišnom vremenu deo hraniva ispira se u zemljište ispod gomilice, tako da se taj deo dobro nađubri i kasnije tokom vegetacije vide se mjesta gdje su ležale gomilice, jer su ta mesta bujnija, gušća i usjev sporije sazrijeva.

Ako se odmah ne zaore gubici u hranivima su veliki i svaki dan odlaganja njegovog zaoravanja dovodi do smanjenja njegove vrijednosti. Odmah zaoran stajnjak ima vrednost 100 %, zaoran poslije 3 dana vrijednost mu se smanjuje za 20 %, posle 9 dana za 30 %, a ukoliko se ostavi da leži preko zime tako zaoran stajnjak ima za 50 % manju vrijednost.
Svako odlaganje zaoravanja stajnjaka ima za posledicu velike gubitke u hranljivim materijama, i to nakon 24 sata do 30 %, nakon 4 dana 56 %, a nakon 3 meseca i do 60 %, a što za krajnji rezultat ima smanjenje prinosa koje može da iznosi i 50 %.

Nepravilno đubrenje

Upotreba đubriva u biljnoj proizvodnji je važna i nezaobilazna mjera. U odnosu na druge mere 50 % više utiče na prinos gajenih biljaka. U ukupnim troškovima biljne proizvodnje učestvuje sa oko 30 %. Zbog svega toga, đubrenju se mora posvetiti velika pažnja. Međutim, u našoj zemlji većina proizvođača đubrenje obalja napamet, proizvoljno, na osnovu iskustva ili navika.
Da bi ova mera bila korisna, kako sa aspekta ekonomičnosti same proizvodnje, postizanja visokih i kvalitetnih prinosa, tako i sa aspekta zaštite ekosistema, mora se obavljati na pravi način.
Najčešće greške koje prave naši poljoprivrednici vezane su za vreme i način primene đubriva. Vreme primene đubriva najčešće se određuje prema osobinama biljnih hraniva koja se unose đubrenjem.

Od granule đubriva kreću se najviše 5 cm, a na težim zemljištima i manje. Zato je potrebno da se određena količina NPK đubriva (1/3 do 1/2) zajedno sa stajskim đubrivom, zaore na određenu dubinu (25 do 30 cm) kako bi se dovela u zonu korijenovog sistema, odakle ih biljke mogu usvajati.

Đubrenje u osnovnoj pripremi zemljišta za jare usjeve u najvećem broju slučajeva obavlja se jesenjim i zimskim mjesecim. Za jare usjeve (kukruz, soja, suncokret) potrebno je koristiti formulacije đubriva sa nižim sadržajem azota, npr. Eliksir (NPK 5:10:15; 8:15:15; 7:20:30; 8:16:24; 8:24:24; 6:12:24 i dr.), Fertil (NPK 9:15:15; 5:16:24; 5:24:16; 5:15:30; 8:16:24; 8:26:26 i dr.), Yara (NPK 6:12:18; 8:16:24; 5:5:18; i dr.).

Preostala potrebna količina fosfora i kalijuma, kao i dio azota unosi se u zemljište u proljećnim mjesecima sa predsetvenom pripremom zemljišta.

Prilikom osnovne obrade zemljišta za ozime usjeve unosi se 2/3 do celokupne potrebne količine fosfora i kalijuma i 30-40 % potrebne količine azota. Međutim, u nekim uslovima sa istim efektima ove količine NPK hraniiva mogu se primjeniti i u predsetvenoj pripremi zemljišta, doke se preostali azot unosi prihranjivanjem.

Za đubrenje u osnovnoj obradi ili prilikom predsetvene pripreme koriste se formulacije sa višim sadržajem azota npr. Eliksir (NPK 15:15:15 i dr.), Fertil (NPK 10:10:20; 15:15:15 i dr.), Yara (NPK 12:12:17; 14:10:20; 5:5:18; 15:15:15; 16:16:16 i dr.).

Izvor: Domaćinska kuća

PROČITAJTE:

Uzgoj BUKOVAČA između redova KUKURUZA ima višestruke prednosti!

Proso idealna alternativa pšenici – Ulaganja ista kao i u proizvodnju kukuruza

Zrelost kukuruza i vrijeme siliranja

Kunica, hajdučica, stolisnik: Mnoge bi nedaće sebi žene prištedjele, kada bi za kunicom posegnule!

Kunica ( Achillea millefolium ) je biljka koja je, u narodu, literaturi, ali i u stotinama godina dugoj praksi korištenja u svrhe liječenja, poznata i kao hajdučica, hajdučka trava, stolisnik, ranjenik, kostrijet, ravan, roman, romonika… Kako ima bogatu “ličnu kartu”, tako ima i bogato iskustvo u liječenju raznih bolesti, u prvom redu ženskih. U starim zapisima i stoji: “Mnoge bi sebi nedaće žene prištedjele kada bi s vremena na vrijeme za kunicom posegnule.” I svoje botaničko ime, Achillea, dobila je prema grčkom junaku Ahilu. Kunica, prema tome, jednostavno rečeno – daje snagu. Pročitajte zašto je stolisnik jedan od asova među ljekobiljem.

Kunica, hajdučka trava ili stolisnik uspravna je biljka visine do 80 cm. Boja stabljike je svijetlozelena ili crveno-smeđa. Ima mnoštvo perastih listova. Cijela biljka veoma je ugodnog mirisa. Cvjetovi su skupljeni u cvat na vrhu stabljike. Raste svuda uz puteve i polja u kontinentalnoj klimi, kao samonikla biljka. Cvjeta bijelim cvjetovima od juna do augusta. Bere se za vrijeme cvjetanja, a listovi do jeseni.

Za vrijeme cvatnje sabiru se cvjetovi s kratkim peteljkama, i cijela biljka najviše do 30 cm dužine. Zbog visokog sadržaja gorkih materija i eteričnog ulja, hajdučku travu ili stolisnik ubrajaju u “gorke droge”. Odsječeni dijelovi se vezuju u kite i suše na promahi ili sušnici na temperaturi 35-50° C. Pošto stabljika ne sadrži ljekovite sastojke, bolje je upotreblljavati samo list i cvijet.

Nadzemni dio biljke sadrži do jedan posto eteričnog ulja, vlavonoide, vitamin K, gorku materiju ahilein, smole, stereole, tanine i dr. Eterično ulje hajdučke trave dobija se destilacijom pomoću vodene pare, a sadrži pinen, cineol, tujon, kamfor, limonen, borneol.

Ljekovitost

U starim knjigama o bilju kunica je označena je kao spas za sve teškoće, te se može primijeniti i tamo gdje se čini da je svaki trud uzaludan. Svojom snagom u pročišćavanju krvi može iz tijela odagnati mnogu višegodišnju bolest. Samo se treba iskušati.

Koristi se u obliku čaja za poboljšanje apetita, kod želudačnih tegoba, nadimanja i teškog varenja. U narodnoj medicini se koristi za zacjeljivanje rana i ublažavanje bola. Spolja se upotrebljava kao antiflogistik, slično kamilici, za ispiranje, kupke, obloge. Zbog prisustva vitamina C, daje se kod krvarenja i hemoroida.

Kunica je naročito dobra za liječenje raznih oboljenja ženskog reproduktivnog sistema, kao što su rak na maternici, upala jajnika, bijelo pranje, miomi, izostanak menstruacije. Također, kunica je veoma moćno sredstvo za ublažavanje posljedica klimakterija.

Hajdučica liječi i upale živaca na rukama i nogama, bolne navale krvi u glavu, migrene, vrtoglavice, mučninu. Očna oboljenja sa suzenjem, probadajući bolovi u očima, te krvarenje iz nosa, još su neke tegobe koje čajevi, obloge ili kupke od hajdučke trave uspješno mogu otkloniti.

Čaj od stolisnika liječi i ispucane ruke, ranjive bradavice majki koje doje, kao i kod liječenja osipa na koži – psorijaze. Također se upotrebljava kod angine pektoris. Smanjuje teškoće kod gihta i reumatizma. Povoljno djeluje za liječenje šećerne bolesti, naročito u početnom stadijumu.

RECEPTI

Liječenje bijeloga pranja žena

Priprema: Uzeti po 40 g lista i cvijeta kunice i kamilice i po 10 g kadulje i lišća koprive. Potom, 4 velike kašike ove mješavine se popare s 1 l ključale vode. Nakon što sve odstoji 10 minuta, procijedi se kroz čistu lanenu krpu ili gazu. Kad se ohladi na temperaturu tijela, ovim čajem se ispire rodnica.

Istovremeno se pije čaj, koji se priprema tako da se 3 velike kašike mješavine od po 25 g cvijeta i lista kunice, trave ive, dubačca, kamilice, kadulje, divljeg mažurana i bijele koprive popare s 1 l ključale vode. Nakon što odstoji cijelu noć poklopljeno, procijedi se i pije umjesto vode u toku dana.

Čaj od kunice protiv nadimanja

Priprema: 1 velika kašika mješavine od po 25 g cvijeta i lista kunice, kantariona, gorke djeteline, lincure, metvice paprene i komorača, popari se sa 1 dl ključale vode. Čaj se ostavi poklopljen sve dok ne bude mlak, pa se potom procijedi. Kunica Pije se triput dnevno, pola sata prije jela.

Liječenja kamena u žuči

Priprema: Uzeti po 25 g lista i cvijeta kunice rosopasa, smilja, aniša, metvice paprene i ploda sene. 1 velika kašika te mješavine popari se s 2 dl ključale vode, poklopi i nakon 2-3 sahata procijedi. Pije se triput dnevno poslije jela.

Iskašljavanje poslije upale pluća

Priprema: Kod dugotrajnog iskašljavanja poslije upale pluća dobro djeluje mješavina od po 25 g tetrljana, kičice, timijana i izopa. 1 velika kašika te mješavine popari se s 2,5 dl ključale vode i nakon 10 minuta procijedi. Pije se toplo, ujutro i navečer po 1 šolju.

Unutarnja krvarenja

Čaj od kunice djeluje protiv krvarenja iz hemoroida i iskašljavanja krvi. Ako se napravi ekstrakt od 20-30 g kunice, te 10 dana pije ( dnevno po 2-3 čašice ), zacijeljuju sve unutamje rane, ma gdje one bile, a organizam se čisti od usirene i ustajale krvi.

NAPOMENA:

Pri upotrebi hajdučke trave treba znati da kod osjetljivih osoba može izazvati alergiju. Zato ljudi osjetljive kože treba da koriste samo mlade, tek procvjetale biljke, a čaj da piju u manjim količinama, prenosi “Aura“.

Hrvatska povlači sa tržišta „Sinjski sudžuk“

ZAGREB – Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede naredilo je povlačenje sa tržišta vakumiranog pakovanja „Sinjskog sudžuka“ zbog prisustva bakterije salmonela.

Riječ je o pakovanju sa rokom trajanja do 1. januara, piše portal Index.

Iz resornog ministarstva navode da taj proizvod fabrike „Mel“ iz Splita, vlasnika Jakova Lovrića, nije u skladu s uredbom o mikrobiološkim kriterijumima za hranu.

Izvor: Nezavisne.com

Da li će sateliti i aplikacije smanjiti paljenje njiva

Požari na poljoprivrednim parcelama širom Srbije od sljedeće godine biće locirani putem satelita, što će olakšati kažnjavanje odgovornih za paljenje strnjišta, najavio je pre nekoliko dana ministar Branislav Nedimović. Tehnologiju koju je spomenuo razvija Institut BioSens, testirajući je za sada na području Vojvodine. Ideja je da svakom inspektoru uskoro bude dostupna aplikacija uz koju će moći tačno da locira požar i brzo odreaguje.

Slike koje svakodnevno gledamo na njivama pored puta, oni posmatraju iz ptičje perspektive. Snimke dobijaju od Evropske svemirske agencije na svakih pet dana i iz njih izvlače mnoštvo informacija, od stanja useva do požara na njivama.

„Gdje zapravo možemo da vidimo ili promjene u boji, da pocrni zemljište odjednom, čitava parcela u pravilnom obliku, ili možemo čak i da uhvatimo dim, kao što se ovde malo pre vidjelo. Znamo tačnu GPS lokaciju i znamo broj parcele na kojoj se to desilo. Ovo je prikazana cijela Vojvodina, gdje se vidi da su Srem i Južni Banat uglavnom zahvaćeni“, kaže Vladimir Crnojević, direktor Instituta „BioSense“.

Ovo je za sada jedinstvena priča, jer je, kaže, i Srbija jedinstvena po praksi paljenja njiva. U pitanju je zapravo platforma Agrosens, razvijena kako bi poljoprivrednicima pomogla da se bolje informišu. Trenutno je koristi 13 hiljada ljudi u Srbiji. Na ovaj način sada je prvi put počelo da je koristi i nadležno ministarstvo.

„Ono što mi trenutno radimo jeste da ministarstvu dostavljamo spisak, odnosno Upravi za zemljište dostavljamo spisak katastarskih brojeva parcela na kojima je izvršeno paljenje. Oni na osnovu toga mogu da pošalju inspekciju na teren i da postupe po zakonskim procedurama koje su trenutno važeće. To se odnosi na paljenje parcela, to se odnosi i na uzurpaciju zemljišta“, navodi Crnojević.

Plan je, kaže, da te podatke inspektori dobijaju preko aplikacije na mobilnim telefonima kako bi mogli brzo da odreaguju. Ministar poljoprivrede najavio je da će u sistem biti uključeni i poljočuvari, a rezultate zabilježene u deset dana oktobra nazvao poražavajućim. Samo u jednoj lokalnoj samoupravi u srednjem Banatu bilo je 950 zapaljenih parcela. Takvu sliku poljoprivrednici objašnjavaju poteškoćama koje imaju u pripremi zemljišta za sjetvu, sa bolestima na kukuruzu, ali i lošom finansijskom situacijom.

„Zadnjih dva mjeseca nije pala kap kiše. Bilo kakvo oranje ne dolazi u obzir. Ne može se zemljište pripremiti za sjetvu pšenice. Mislim da bi akcenat trebalo da stave više na pomoć u poljoprivrednoj proizvodnji. Sa ovakvim minimalnim cijenama proizvoda koje traju već desetak godina, mi smo bukvalno na rubu opstanka“, napominje Dragan Kleut, Savez udruženja poljoprivrednika Banata.

I dok poljoprivrednici traže veće subvencije, tehnologija koja bi trebalo da kontroliše kako se subvencije troše, već postoji. Kao i kod požara, njena primena krenula je najpre u Vojvodini, dok će se od sledeće godine koristiti u čitavoj zemlji.

Izvor: N1

Svi pogrešno kuvamo pirinač, a može biti opasno po zdravlje: Evo kako je jedino ispravno!

Pravilno kuvanje pirinča podrazumeva nekoliko jednostavnih koraka

Kuvanjem pirinča na pogrešan način možemo da ugrozimo svoje zdravlje, upozoravaju naučnici.

Kako tvrde,  u tlu pirinča se nalaze velike količine arsena, i to zbog industrijskih toksina i pesticida. A upravo na taj način povećava se rizik  od srčanih oboljenja i dijabetesa tipa 2 ili čak raka.

Kako pravilno pripremiti pirinač?

  • Ostavite pirinač da odstoji u vodi preko noći
  • Isperite ga sve dok voda ne postane bistra
  • Dobro ocijedite pirinač
  • Stavitega u posudu u kojoj se nalazi pet puta više vode
  • Ostavite da prokuva i smanjite vatru pa ostavite pirinač 15-ak minuta da se lagano kuva.

Izvor: Stil

Greške u ishrani tovnih svinja

Postoje mnoge greske u ishrani tovnih svinja. Ipak najčesca greska i sa najvećim posledicama je ona, da se svinje i danas, kao i prije stotinak godina, hrane krajnje neracionalno, neizbalansiranim obrocima, najcesce samo sa kukuruzom, uz eventualni mali dodatak mekinja.

Ovo se najcesce radi pod izgovorom da je kukuruz sopstvena, proizvodjaceva hrana, koju ne mora da kupi sa strane i da je tako najjeftinije. Medjutim, to je velika zabluda i osnovna greška koja ogromno košta proizvodjaša svinja. Tako umjesto da hrani svinje izbalansiranim obrocima i ostvari prirast od 620 do 650 grama dnevno, uz utrosak od 3,3 kg hrane za 1 kg prirasta, proizvodjač koji hrani svoje svinje samo kukuruzom (prekrupom u najboljem slučaju), ostvaruje prosječan prirast od oko 500 grama dnevno uz utrošak od preko 4,5 kg hrane za 1 kg prirasta.

Na taj način nepotrebno se troše ogromne količine kukuruza, a takva proizvodnja svinja neopravdano poskupljuje. To svakako donosi nezadovoljstvo i poljoprivrednim proizvodjacima i kupcima.

Izvor: Poljoprivredni savetnik

Svi ljekoviti pripravci od jesenskih biljaka na jednom mjestu /RECEPT/

Ako niste iskoristili proljećnu i ljetnu sezonu rasta i cvatnje bilja, ne propustite priliku ove jeseni. Napravite čajeve, kupke, tinkture i sirupe od ljekovitog bilja koje možete nabrati i sami. Potražite ih u prirodnim riznicama – prošetajte po obližnjem proplanku, livadi ili šumi i pronađite neke od biljaka.

Angelika (lat. Angelica archangelica)

(Takođe poznata kao anđelika, kravujac, anđeoski korijen, anđeosko drvo, siriš, trubaljka, kadlinac, sirišica, zubača, kravačac)

Ovoj lijepoj biljci odgovara vlažno tlo pa najčešće raste na vlažnim livadama te u blizini rijeka i jezera. Njen korijen, listovi i sjeme obiluju snažnim ljekovitim svojstvima. Korijen i sjeme se sakupljaju u oktobru i novembru, a listovi prije i poslije cvatnje. Suši se na sjenovitom prozračnom mjestu. Korijen se upotrebljava kod probavnih smetnji, proljeva, nadutosti, bolova i grčeva u želucu, gastritisa, enteritisa, kolitisa, čireva na želucu i dvanaestercu. Pomaže kod gihta i reumatskih bolesti. Ima snažno antibakterijsko djelovanje, može pomoći prilikom ublažavanja bronhitisa, kašalja, gripa i prehlade. Sjeme ove biljke je poznato kao snažan diuretik. U tom slučaju konzumira se u omjeru jedna čajna kašičica na jednu šoljicu vode.

Listovi se u narodnoj medicini koriste za izradu ljekovite tinkture koja je izvrsna pomoć kod želučanih tegoba.

Kupka protiv reume

Sastojci:

200 g nasjeckane angelike (cijela biljka)

5 l hladne vode

Priprema: Angeliku stavite u hladnu vodu i ostavite da odstoji 10-12 sati. Nakon što je pripravak odstajao, kuvajte ga 15-30 minuta. Zatim ga procijedite, ulijte u kadu i uživajte u zdravoj kupki. Ostanite u kupki desetak minuta. Ponavljajte prema potrebi.

Čaj protiv probavnih smetnji, prehlade i kašlja

Sastojci:

1 kašičica korijena angelike

3/4 šoljice vode

Priprema: Vodu u koju ste stavili korijen angelike zagrijte do vrenja. Maknite s vatre, poklopite, ostavite da odstoji pet minuta i procijedite. Ovu količinu čaja podijelite u dvije doze i popijte tokom dana.

Borovica (lat. Juniperus communis)

(takođe poznata kao borovac, brinje, brin, fenja, kleka, klekinja, smreka, šmrika, venja, smrča)

Ovo je zimzelena biljka koja zavisno od staništa može rasti u obliku niskog, širokog grma, no u odgovarajućim uslovima može izrasti i do sedam metara u visinu. Krase je sitni, igličasti listovi i privlačni plavi, mesnati plodovi koji sa zrenjem poprimaju ljubičastu boju.

Najčešće je nalazimo na pašnjacima, suvim obroncima i šumama. Borovica cvate u aprilu i maju. Plodovi dozrijevaju u jesen, a beru se u drugoj polovini jeseni. Suše se na vazduhu, rašireni u tankom sloju. Borovica jača organizam, čisti krv, pospješuje detoksikaciju.

Koristi se za ublažavanje probavnih i želučanih tegoba. Snažan je diuretik i izvrsno sredstvo za uklanjanje kamenca i pijeska iz žučnog i mokraćnog mjehura te bubrega. Pomaže kod upala i infekcija, reume, gihta, išijasa. Olakšava iskašljavanje i ublažava astmu. Izvrsna je prirodna pomoć kod kožnog osipa, oteklina i ozeblina. Plodovi borovice (bobice), koriste se u obliku sokova, čajeva, tinktura, a bobice možete i konzumirati dok su svježe. Iglice borovice, svježe ili osušene, dodaju se raznim čajevima.

Čaj od bobica borovice

Sastojci:

2 kašike zdrobljenih bobica

½ l vode

Priprema: Bobice prelijte kipućom vodom, poklopite, ostavite oko 30 minuta, a zatim procijedite. Pijte po jednu šoljicu tri puta dnevno, prije jela. Za čišćenje jetre i bubrega pijte po jednu čašicu svaka tri sata, u razdoblju od sedam dana.

Sirup za liječenje disajnih organa

Sastojci:

500 g borovica

3 l vode

med

Priprema: Borovice kratko prokuvajte u vodi te ih potom zgnječite pa ponovo prokuvajte. Prokuvanu masu protisnite kroz sito, a u ohlađeno dodajte meda koliko je potrebno da biste dobili sirupastu smjesu. Djeca: tri puta dnevno po jednu čajnu kašičicu, sat prije obroka. Odrasli: tri puta dnevno po dvije čajne kašičice, sat prije obroka.

Čičak (lat. Arctium lappa)

(takođe poznat kao repuh, lepušina, lapak, čakalj, zeleni čičak, konjski čičak, veliki čičak, gorki lepuh, veliki lepuh, polušina)

Zbog svoje raširenosti čičak je poznat kao „dosadni korov“, no u narodu je vrlo cijenjen zbog izuzetno ljekovitih svojstava. U jesen bere se korijen čička, koji se potom suši na toplom mjestu. Prije sušenja ga je potrebno očistiti, oprati i prerezati po dužini. Korijen čička pomaže kod kožnih i polnih bolesti, čireva, ekcema, akni. Suzbija opadanje kose i potiče njen rast. Prirodni je diuretik – potiče izlučivanje mokraće. Lišće ublažava nadutost i želučane tegobe, pomaže kod raznih kožnih osipa. Sjeme se koristi za sve navedene bolesti, ali je još djelotvornije od lišća i korijena.

Čaj od korijena i lišća za čišćenje jetre i krvi

Sastojci:

1 čajna kašičica korijena i lišća

½ l vode

Priprema: Lišće i korijen prokuvajte oko pet minuta, maknite s vatre, poklopite i ostavite da odstoji 15 minuta, a potom procijedite. Piti po dvije supene kašike dvaput dnevno, ujutro i naveče.

Čičkovo ulje protiv opadanja kose

Sastojci:

45 g očišćenog korijena čička

240 g baznog ulja (suncokretovo, maslinovo, sojino)

Priprema: Korijen čička narežite na vrlo sitne komadiće ili sameljite. Stavite ga u teglu s poklopcem i prelijte uljem. Ostavite teglu na sobnoj temperaturi, a sadržaj povremeno promiješajte. Nakon četiri sedmice procijedite ulje. Umasirajte ga nježnim pokretima kako biste potaknuli prokrvljenost vlasišta.

Lincura (Gentiana lutea)

(takođe poznata kao srčanik, srdačica, trava od srca, gencijana, košutnik, lecijan, licijan, ravan, ravet)

Lincura je višegodišnja zeljasta biljka, neugodnog mirisa i gorkog ukusa, ali snažnih ljekovitih svojstava. Raste na planinskim predjelima – livadama, travnjacima i kamenjarima. Blagotvorna svojstva nalaze se u dugačkom i razgranatom korijenu koji može biti star čak i do pedeset godina. Korijen se može vaditi cijele godine, ali preporučljivo je da to bude u rano proljeće ili u jesen. Nakon vađenja korijen očistite, prerežite po dužini i sušite na prozračnom mjestu. Lincura eliminše nadutost, gasove i zatvor, liječi mučninu i probavne tegobe, potiče apetit. Ublažava infekcije – blagotvorno djeluje na kožne i bubrežne infekcije. Jača imunitet i pomaže kod slabokrvnosti. Suzbija kašalj i bronhitis. Konzumacija korijena ove biljke ne preporučuje se trudnicama, osobama s povišenim krvnim pritiskom, kao ni onima koji boluju od čira i gastritisa.

Čaj protiv nadutosti i želučanih tegoba

Sastojci:

1g korijena lincure

2,5 dcl vode

Priprema: U hladnu vodu stavite korijen i pustite da odstoji oko četiri sata, a zatim procijedite. Popijte čaj prije jela.

Pročitajte: Tri neobične LJEKOVITE BILJKE koje gajite, a da toga niste ni svjesni (FOTO)

Ruzmarin (Rosmarinus officinalis)

(takođe poznat kao rozmarin, rusmarin, lužmarin, žmurod, ruzman, rožmarin, zimorad)

Ruzmarin je zimzelen, gust grm, jakog i ugodnog mirisa i ljutog ukusa. Široko je rasprostranjen, a u ljekovite svrhe koriste se cvjetovi, cvjetni izdanci i listovi. Ruzmarin se suši na prozračnom mjestu u hladovini. Destilacijom grančica i listova ruzmarina dobiva se ulje koje ima mnogobrojne pozitivne učinke na zdravlje. Liječi bolesti jetre, želučane i crijevne tegobe, umiruje grčeve i nadutost. Pomaže kod glavobolje, vrtoglavice, slabosti. Blagotvorno djeluje na raspoloženje, pamćenje i koncentraciju. Prirodno je sredstvo za smirivanje bolova u mišićima.

Dokazano djeluje na prehladu, kašalj i sve infekcije disajnog sistema. Ublažava reumu, giht i artritis. Potiče rast kose i sprečava njeno opadanje.

Kupka s ruzmarinovim uljem za relaksaciju

U kadu s pripremljenom vrućom vodom dodajte desetak kapi ruzmarinovog ulja (link). Ova kupka smanjuje nervozu, napetost i tjeskobu.

Čaj od ruzmarina za bolesnu jetru

Sastojci:

1 kašičica ruzmarina

2 dcl vode

Priprema: Ruzmarin prelijte s 2 dcl vruće vode, poklopite i ostavite 15 minuta da odstoji, a zatim procijedite. Pijte po jednu šoljicu prije ili poslije jela.

Zečji trn (Ononis spinosa)

(takođe poznat kao gladiš, bodljikavi gladiš, gladušac, gladiševina, bodež, bijeli trn, bodljikavi zečji trn, runjavi zečak, iglica, vučji trn, grmotrn)

Ova grmolika, razgranata zeljasta biljka raste u nizinama i brdovitim područjima. Korijen se vadi u jesen i potrebno ga je detaljno očistiti, usitniti na trake, povezati i objesiti na suvo i toplo mjesto kako bi se osušio. Koristi se za liječenje upalnih procesa – kod upale pluća, bubrega, mjehura, jetre i žuči, te reume i artritisa. U narodnoj medicini koristili su ga i za liječenje kamenca. Ova biljka je vrlo poznata i cijenjena zbog diuretičkih i detoksikacijskih svojstava pa se preporučuje svima koji trebaju izbacivanje nakupljene tečnosti i čišćenje organizma. Zečji trn ima pozitivan učinak na metabolizam – ubrzava ga. Pomaže i kod kožnih bolesti, zahvaljujući protivupalnom djelovanju.

Čaj za reumu

Sastojci:

1 supena kašika korijena

1 čajna kašičica listova

1 čajna kašičica cvjetova

2 dl vode

Priprema: Korijen, list i cvijet zečjeg trna prelijte vodom i ostavite da odstoji 12 sati. Nakon toga kuvajte dvadesetak minuta na laganoj vatri, a zatim procijedite. Pijte dvije do tri šoljice na dan.

Žutika (Berberis vulgaris)

(takođe poznata kao divlji šimšir, šimširovo drvo, šimširka, babkovina, brebenika, česmiga, česmigovina, česmina, kiseli trn, mali čevčežac, trpka žutika, žuti šipak, žutika, žutica, žutikovina, žutokora)

Ovo je grmolika biljka koja raste na zapuštenim zemljištima, po šikarama, živicama i rubovima šuma, a najrasprostranjenija je u brdskim predjelima. Ljekoviti dijelovi biljke su bobice i kora s grana i korijena. Bobice se beru tokom maja i juna, a korijen u martu i novembru.

Ljekovita kora koja se oguli s korijena ili s grana najbolje se suši nanizana na konac i obješena u hladovini. Ova biljka pomaže kod oslabljene cirkulacije i hemeroida. Potiče probavu, rad bubrega i jetre te izlučivanje žuči. Jača zubno meso i olakšava bol kod upaljenih i bolnih desni. Ublažava tegobe s prostatom i bolove mokraćnog sistema.

Marmelada od plodova žutike – za jačanje apetita

Sastojci:

1kg zrelih plodova žutike (zeleni i nedovoljno zreli plodovi su otrovni)

6 kašičica meda

po želji krušaka ili drugog slatkog voća

Priprema: Plodove žutike kuvajte u malo vode, da omekšaju. Protisnite ih kroz sito, dodajte med, a zatim kuvajte da se smjesa zgusne. Po želji u marmeladu možete dodati nekoliko krušaka ili drugog slatkog voća kako biste neutralisali kiselost.

Izvor: Atma

Povrtarski radovi u novembru – Kako pripremiti baštu za zimu

U slučaju da ste od onih koji vrt drže „pod špagom“, idealno je vrijeme za uklanjanje ostataka prošlosezonskog povrća, plijevljenje korova i aršovljenje kako bi zemlja preko zime izmrzla. No, vodite li se prirodnim principima, ostatke povćra i korov ostavite na zemlji.

Povrtari u mjesecu novembru još uvijek ne miruju. Posebno ako su temperature iznadprosječne kao ove godine. Novembar nam daje prilike da u njemu obavimo još neke radove koje nismo uspjeli u oktobru, kao što je sadnja crvenog ili bijelog luka, priprema zemljišta za zimu, a orezivanja voćaka tek slijedi.

U slučaju da ste od onih koji vrt drže „pod špagom“, idealno je vrijeme za uklanjanje ostataka prošlosezonskog povrća, plijevljenje korova i aršovljenje kako bi zemlja preko zime izmrzla. No, vodite li se prirodnim principima, ostatke povrća i korov ostavite na zemlji. Oni će dobro poslužiti sitnim insektima, glistama i mikroorganizmima koji će u njima naći zaklon i hranu i obogatiti vaš vrt organskim tvarima. Također, sjemenke bilja će poslužiti kao hrana pticama koje su vrlo korisne pomoćnice u vrtlarstvu. U proljeće ćete ga maknuti ili će vam poslužiti za malčiranje. Ako ništa drugo, uvijek će naći svoje mjesto u komposteru. Pticama u vrtu napravite hranilice i bit ćete im zahvalni čitave godine.

Kao pripremu za zimu, odnosno proljeće, zemlju kompletno možete malčirati.

Pročitajte: Njega voćnjaka nakon berbe – Jesenji radovi u voćnjaku

Ovoga mjeseca još uvijek možete posaditi crveni i bijeli luk koji će za berbu stići u proljeće. Ako niste stigli ranije, možete posijati i mrkvu i peršin, razne salate, špinat, blitvu, kopar, ali i grašak. No, morate biti spremni da će grašak zbog viših temperatura i dovoljno vlage izniknuti prije reda, a ukoliko bude suhomrazice, morat ćete ga na proljeće podsijavati.

Prije sijanja i sadnje, zemlju obogatite organskim đubrivom kao što je glistinac, humus ili peletirano đubrivo.

Povadite mrkvu, peršin, pastrnjak, cveklu i ostalo korjenasto povrće jer će nakon što zemlja zamrzne, to biti jako teško, a cvekla će, osim toga i smrznuti. Peršin i pastrnjak su, s druge strane, slađi nakon prvog mraza. Crnu rotkvu ne morate vaditi jer njoj minusi ne smetaju.

Ukoliko je u vrtu ostalo još bundeva, pustite ih da ih „ofuri“ prvi mraz. Zelene pardajze i nedozrele paprike možete iskoristiti za kiselenje.

Biljke koje ste ranije posijali i posadili i koje ćete brati zimi, kao što su blitva, raštika, praziluk, mrkva, rikola i sl., zagrinte zemljom kako bi im korijen zaštitili od vjetra i mraza.

U slučaju da ćete zemlju očistiti od ostataka bilja i aršoviti, prije obrade ju pođubrite stajnjakom.

Ako je vaš vrt okružen stablima, lišće opalo na zemlju neće smetati, dapače. No, maknite ga sa zasijanih gredica jer bi, ako se ne razgradi, moglo usporiti rast u rano proljeće. Lišće oraha, hrasta i platane uklonite sa gredica zbog njihvog štetnog djelovanja.

Pročitajte: Novembar je vrijeme za povrtare: Ovo su radovi u plasteniku i bašti

Osim radova na zemlji, ne zaboravite i popratne aktivnosti. Spremite kolce koje ste koristili kao potpornje za paradajz i grah jer će navući vlagu. Iz bašče makinte sve plastične posude, posebno ako su pune vode jer bi mogle popucati zbog smrzavanja. Dezinficirajte alat.

Ako ćete već sada orezati grmove začinskog bilja kao što su žalfija, melisa, menta i drugog, višegodišnjeg bilja, zastrite ga suhim lišćem ili slamom kako ne bi izmrzli.

Izvor: Agroklub

Da li je ekonomičnije grijanje na drva ili na ugalj

Glavna prednost grijanja na drva ili ugalj je ekonomska isplativost, s’ obzirom da je to ogrjev koji je najjeftiniji. Međutim, čak i među njima postoji razlika i mogu da se naprave značajne uštede. Na šta treba obratiti pažnju i kako smanjiti troškove grejanja saznajte u narednim redovima.

Nemaju sva drva isti energetski kvalitet. Najvеću toplotnu moć imaju hrast i cer, zatim bukovo drvo, jasen, javor, breza i na kraju bagrem. U odnosu na drvo, velika prednost uglja je što dugo drži žar i time duže zadržava toplotu.

Drva ili ugalj

Drva prilikom sagorijevanja emituju zanemarljivu količinu sumpor i ugljen dioksida. Sa druge strane po pitanju zagađenja vazduha oko nas među najnepovoljnijim je ugalj.

Osim što postoji trošak za nabavku ogrjeva, i kod drva i kod uglja postoje dodatni troškovi, koje dosta ljudi zaboravi da doda u računicu. Međutim, ako se ne sagledaju gotovo je nemoguće napraviti realnu procjenu šta je isplativije. Osim toga, ako se ignorišu, onda ne mogu ni da se smanje.

Na primjer, dodatni trošak su sječenje, cjepanje i slaganje drva. Ovaj trošak je nešto veći u odnosu na novac ili vrijeme koji se potroše da bi se ugalj premjestio tamo gdje treba.

Dodatni trošak pravi pogrešno vrijeme kupovine drva. Dosta domaćinstava koristi mnogo više drva nego što im je realno potrebno, samo zato što kupuju drva u pogrešno vrijeme, a to je pred početak grejne sezone.

Drvo sadrži i do 50% vode u sebi i da bi se količina vode smanjila na optimalnih 20% za to je potrebno oko 6 mjeseci, što znači da bi drva trebalo kupovati u aprilu.

Ukoliko se drva nisu dobro osušila slabije oslobađaju toplotnu energiju, odnosno, troši se više drva. Ako se kupuju u aprilu, ušteda u količini drva koje ćete potrošiti može biti i do 20%.

Dodatni trošak koji, takođe, treba uračunati je čišćenje odžaka od nagomilane čađi, kako se ne bi zapušio ili zapalio, pogotovo ako je korišćen ugalj ili vlažno drvo.

Ukoliko domaćinstvo nema izdvojen kotao u posebnoj prostoriji, već se ugalj koristi u peći ili šporetu koji se nalaze u prostoriji gde se boravi, ona se mnogo brže prlja i garavi te je krečenje kod loženja ugljem obavezan dodatni trošak svake godine, koji takođe treba uračunati.

Zaključak

Dakle, ako ste se do sada grijali samo na drva treba uzeti u razmatranje promjenu perioda kupovine drva i grejanje sa kombinacijom suvih drva i uglja. Na taj način ćete postići bolju efikasnost grijanja i veću ekonomičnost. Ako ste se do sada grijali samo na ugalj, korišćenjem drva ćete smanjiiti stepen zagađenja vazduha koji udišete i uštedeti na čišćenju odžaka i krečenju prostorija.

Ugalj bi najbolje bilo koristiti kao dodatak drvima. Kako ugalj duže drži žar, toplota može mnogo duže da se održava, a većina peći ili šporeta na drva može da se koristi i za ugalj.

Izvor: Agromedia