Naslovnica Blog Stranica 895

Planinari iz Maoče organizovali akciju pošumljavanja

Agrosavjet
-
0
Planinari iz Maoče organizovali akciju pošumljavanja

Planinarsko društvo Team work iz Maoče u toku proteklog vikenda organizovalo je akciju pošumljavanja s ciljem očuvanja zdrave životne sredine.

U toku života svakom čovjeku je potrebno kiseonika onoliko koliko proizvedu tri drveta. Članovi Work team-a odlučili su uzvratiti uslugu prirodi i zasaditi određen broj sadnica u svojoj mjesnoj zajednici kako bi bili korisni svom društvu i okolini.

Akciji pošumljavanja priključilo se 60 učenika mektebske nastave oba džemata iz Maoče.

U narednom periodu Team work planira izgradnju zip lajna na lokalitetu Maoče a članovi će realizovati i svoje redovne aktivnosti kao što su biciklizam, planinarenje i šetnje u prirodi.

(brcko.tv)

Savjeti za jesenju sadnju voća

Agrosavjet
-
0
Savjeti za jesenju sadnju voća

Voćari znaju da je jesen sa temperaturama od 10 do 18 stepeni Celzijusa i dovoljno padavina, pravi period da se krene sa radovima na podizanju voćnjaka. Prije svega, neophodno je uraditi analizu zemljišta da bismo znali šta zemljištu nedostaje kako bi voćnjak napredovao.

U saradnji sa agronomima treba odabrati što povoljniju parcelu, pripremiti zemljište, nabaviti repromaterijal i kvalitetne sadnice.

Priprema zemljišta se obavlja na čitavoj površini u slučaju kad je neravna parcela ili dugo vremena nije obrađivana. U suprotnom se priprema zemljišta može obavljati u trakama  (redovi)širine 1 do 1,5 m sa međurednim razmakom između traka od 3 do 4 metra. Na osnovu analize zemljišta polovina utvrđene količine stajnjaka, mineralnog đubriva i krečnog materijala se razbacuje po širini trake prije oranja. Druga polovina hranjiva se razbacuje  po uzoranom zemljištu u pravcu redova prije fine pripreme zemljišta sa motokopačicama . Na ovaj način imamo pripremljenu traku (red) sa svim neophodnim hranjivima raspoređenim  podjednako unutar zemljišta.

Za sadnju je najbolji dvogodišnji sadni materijal  koji je nakon prve godine skraćen na 70 do 80 centimetara iznad zemlje, a iz ostavljenog pupoljka se razvila sadnica sa razgranjenjima i rodnim pupoljcima  tako da ćemo imati cvjetanje odmah na proljeće. Sadnice treba da su kalemljene na 30 do 40 centimetara od zemlje da se dodatno smanji bujnost podloge.

U zasadima gustog sklopa sa 2.000 i više sadnica po hektaru (obično jabuka), prije sadnje se postavlja naslon od kolja i žice, a zatim se markiraju sadna mjesta i vrši sadnja u već pripremljenu zemlju.

Zasadi manje gustine

U zasadima manje gustine sklopa sa 500 do 1.000 sadnica, bez naslona  i sa većim razmakom između sadnica u redu, sadnja se može vršiti kopanjem rupa  dimenzija 40h40h40 centimetara. Kod ovakve sadnje, polovina hranjiva može da se ne razbacuje kod fine pripreme zemljišta nego se ista dodaje u rupe prilikom sadnje.

Nakon sadnje, sadnice treba zaliti ako zeljište nije dovoljno vlažno i dodatno nagaziti radi što boljeg kontakta između korjena i zemljišta. Radi zaštite od divljači zasad je najbolje ograditi pletenom žicom  ili na sadnice staviti zaštitne mrežice .

Radi sprečavanja lomljenja sadnica usljed težine snijega ili udara vjetra potrebno je iste povezati na dva mjesta uz naslon ili za kolac.

Jesenjom sadnjom se daje dovoljno vremena sadnici da u toku zime uspostavi vodno vazdušni režim i da ranije krene u proljeće čime se postiže stopostotan prijem sadnice. Ovakvim pristupom imamo ranije  formiranje uzgojnog oblika i brže stupanje samog voćnjaka u plodonošenje.

Autor: Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi RS

Izvor: Agroportal

PROČITAJTE:

Isplati li se gajiti dunju i kako?

Od starih voćki ponovo mlade? Moguće je to uraditi, ali samo oprezno

Šta raditi u voćnjaku u ovom periodu?

 

Traktorom uletio u market

Agrosavjet
-
0
Traktorom uletio u market

Vozač traktora probio je u ponedjeljak naveče staklena vrata i traktorom završio u marketu kod Zaboka u Hrvatskoj.

U bizarnoj nesreći, prema prvim informacijama, nije bilo povrijeđenih.

Nezvanično, uzrok nesreće je nepažljiva vožnja. Vozač traktora prvo je nešto iza 18.30 časova udario u žardinjeru ispred prodavnice, a potom je probio stakleni izlog i završio u trgovini.

Uviđaj je u toku, a prema informacijama sa terena saznaje se i da nije bio pod uticajem alkohola.

(24sata.hr)

Ovi gradovi su vodeći po broju traktora u Srpskoj

Agrosavjet
-
0
Ovi gradovi su vodeći po broju traktora u Srpskoj

Bijeljina i Prijedor imaju najveći broj traktora u odnosu na ostale gradove i opštine u Republici Srpskoj, potvrđeno je portalu InfoBijeljina.

Prema podacima Agencije za statistiku Republike Srpske, u Bijeljini ih je prošle godine bilo registrovano tačno 300, a u Prijedoru 305.

Banjalučani su, istovremeno, imali 256 ovih poljoprivrednih mašina, a Dobojlije 230, dok ih je u Zvorniku bilo 288.

Izvor: InfoBijeljina

Kakvo nas vrijeme očekuje po narodnim vjerovanjima?

Agrosavjet
-
0
Kakvo nas vrijeme očekuje po narodnim vjerovanjima?
Česte su narodne teorije i predanja o vremenskim prilikama. Svi znamo za izraz „Miholjsko ljeto“ i teorije o tome da ako je „vaskrs bijel, božić će biti zelen i obratno“.

O ovome smo razgovarali smo sa starijim mještanima Gornjih Vijačana i Stare Dubrave, ali i sa Irenom Medar-Tanjga, etnologom.

Vremenske prilike u vrijeme kada nije bilo skupe tehnologije, interneta, stručnjaka i meteorologije određivane su uz pomoć narodnih vjerovanja i predanja koja su prenošena s koljena na koljeno.

Sve te izreke i teorije kroz koju se određuju vremenske prilike su izraz narodnih vjerovanja a postale su i dio narodnog folklora i tradicije.

Korijen svega potiče iz ruralnih sredina u kojima su se narodna vjerovanja za određivanje vremenskih prilaka i nastala.

Ova vjerovanja, ostala su i dan danas i u našim krajevima narod često više vjeruje njima nego zvaničnim meteorološkim informacijama.

Jedan stariji seljanin nam objašnjava kako je bilo neophodno služiti se vjerovanjima jer se na taj način moglo predvidjeti kada je najpovoljnije raditi neke poslove na njivi, pa su tako „ganjali“ vrijeme za najbolji rod.

„Kažu da ako list rano opadne biće jaka zima, a ako se zadrži čeka nas blaža zima. Ako duva vjetar sjevernjak, ili što kažu vremenjak, onda će biti lijepo vrijem, a ako je vjetar južni onda dolaze kiše“, kaže nam jedan od mještana.

Za određivanje vremenskih prilika korišten je i bunar

„Nekada se vrijeme određivalo na osnovu bunara tako da ako vazduh struji u dubinama, očekuje se dolazak kiše ili nekog nevremena. Kada se noću na visokim mjestima osjeti nalet toplog vazduha može se očekivati i toplo vrijeme. Ako je nakon kiše gluv odjek, nastaviće se loše vrijeme ili ako se u planine i brda diže magla, biće padavina. Kada u zimu grmi hladnoća će biti jaka.  Kažu i ako sunce kada zalazi a horizont je crvenkaste boje onda će sljedeći dan biti vedar.“ dodaje on.

Vjerski praznici važni za određivanje vremena

Jedan od važnih faktora u našem folkloru je svakako i primjenivanje religije, odnosno praznika koji su nekada igrali važnu ulogu, ne samo u posvećenosti Bogu, nego i o predviđanju određenih vremenskih prilika.

Stari seljani to potvrđuju kroz narodne izreke poput onih „Od Svetoga Ilije sunce sve milije“ ili „Sveti Luka – snijeg do kuka, Sveti Mrata – snijeg do vrata“.

Ovo su predanja koja su nam rekli mještani Gornjih Vijačana i Stare Dubrave:

  • Ako je Božić bijel – Vaskrs će biti zelen ili ako je Vaskr bijel – Božić je zelen.
  • Ako za katolički Božić bude snijega ili kiše biće rodna godina.
  • Ako je Đurđevdan sunčan biće ploda i roda, a ako drugi dan bude kiše čeka nas sušna godina.
  • Ako na Bogojavljenjebude mraza i snijega onda će godina biti rodna, dok vedro vrijeme znači sušnu godinu.
  • Za Svetog Savu kažu ,,sredozimac“ sredina zime.
  • Ako na Krstovdan bude blage kiše ili ako laste ne odu neće biti jake zime.
  • Ako poslije Miholjdana nastupi ,,Miholjsko ljeto“ onda će jesen biti blaga.
  • Ako poslije Mratindana nastupi  ,,Mratinje ljeto“ onda će zima biti blaga.
  • Kažu i koliko mrazeva bude prije Miholjdana, toliko će ih biti i poslije njega.

Dani od katoličkog do pravoslavnog Božića određuju vrijeme za čitavu narednu godinu

Postoji i pričao o tome da su periodi između katoličkog božića (25.12.) do pravoslavnog božića (07.01.) koriste za određivanje dugoročne vremenske prognoze tako da (ne računajući praznike) dvanaest dana određuje kakvo će vrijeme preovladavati tokom tokom narednih dvanaest mjeseci.

Vjerovanja postoje od davnina, ali su aktuelna i danas

Etonolog Irena Medar – Tanjga navodi da su narodna vjerovanja dio tradicije i da je praktikovan najviše kod ljudi koji su se primarno bavili zemljoradnjom, jer je od vremenskih uslova zavisio prinos kao i da se pribjegavalo raznim obrednim radnjama da bi se postigao što bolji rezultat. Navodi i da su prevashodno meteorološka znanja, nastala zbog nevolja koje su ljudima činile atmosferalije, te je nastojao raznim obrednim radnjama da se zaštiti od loših uticaja i da zasluži dobre uticaje.

,,Obredne radnje su praćene vjerovanjima i praznovjericama nastalim u periodu nastanka prvobitnih ljudskih zajednica i ona su se često zadržala do današnjih dana, ali bez znanja o pravom značenju i često u nešto izmijenjenom obliku. Nije tako čudno da su tada takva vjerovanja nastala, ako uzmemo u obzir činjenicu da prvobitni čovjek nije imao objašnjenja za pojave koje ga okružuju i sve to je pripisivao uticaju nekih viših sila koje su bile dobre ili zle i svakako su mogle uticati na njegov život. Da bi se zaštitio od uticaja zlih sila, i da bi umilostivio dobre sile da mu svojim nadljudskim moćima pomognu pribjegavao raznim magijskim i ritualnim radnjama i iskreno je vjerovao da će na taj način bolje i lakše proći u svakodnevnom životu.“ Objašnjava Tanjga.

Ona objašnjava i da su narodna znanja i umijenja, od kojih su mnoga stara koliko i sam ljudski rod te da svaki narod ima svoj sistem predviđanja vremena što samo ukazuje koliko je prognoziranje bilo neophodno za postojanje zajednice.

“Može se uočiti i podudarnosti kod različitih naroda koji nisu imali međusobni kontakt što nas dovodi do zaključka da je velik dio tih narodnih mudrosti nastao iz velikog iskustva i da mu se moglo vjerovati. Metod prognoziranja koji se ne bi pokazao pouzdanim morao je biti odbačen, jer su poslovi oko poljoprivrede i stočarstva u velikoj mjeri zavisili od vremenskih prilika i njihovog preciznog predviđanja.“,objašnjava Tanjga.

Tanjga navodi i primjere gdje su domaće životinje, let ptica, nebeska tijela, insekti i ptice samo su dio asortimana kojim se koristio narod kako bi određivao vremenske pojave npr:

  • Ako su komarci napadni i kriju se u sijenkama, dolazi kiša.
  • Ako muve ujedaju, sprema se loše vrijeme (kiša).
  • Ako životinja sa paše bježi kući ranije nego obično, biće ubrzo zlo vrijeme.
  • Kada vrane na drveću udaraju krilima, pašće kiša.
  • Kada ovce bleje i vraćaju se sa torove, očekuje se snijeg.
  • Ako se goveda mnogo obadaju, isti dan će pasti kiša.
  • Kada naiđu oblaci, ako se pčele ne vrate u košnice kiše neće biti. Ako pčele ujutru lete samo oko svojih košnica, vrijeme će se pogoršati

Priče nisu toliko isprazne

Tanjga navodi i to da  narodna vjerovanja za vrijeme, kada se gleda  sa današnjeg aspekta života, nisu toliko isprazna i da iza svega toga stoji veliko iskustvo, koje će se održati i u narednom periodu.

“I danas, po narodnom iskustvu starom stotinama godina, ljudi se koriste tradicionalnim predviđanjem vremena. Mogli bi u nedogled nabrajati primjere koji iz današnje perspektive izgledaju kao sujevjerje, a koji su u životu naših ne tako dalekih predaka imali veliko značenje i logično objašnjenje u njihovoj sasvim jednostavnoj želji da svoj život, pun nepoznanica, provedu u što boljoj atmosferi. Gotovo da ne postoji kraj možemo reći u cijelom svijetu, ma koliko da je bogat, razvijen ili civilizovan u kojem nećemo naći neka vjerovanja koja se i danas praktikuju.“, objašnjava Tanjga.

Tekst priredio: Đorđe Čereković

Izvor: Alternativna tv

Otvorena “Hercegovačka radionica”: Kozmetika i ljekoviti preparati dar hercegovačkog bilja

Agrosavjet
-
0
Otvorena “Hercegovačka radionica”: Kozmetika i ljekoviti preparati dar hercegovačkog bilja

U Trebinju je danas otvorena “Hercegovačka radionica” sa proizvodima ručno rađene prirodne komzmetike i ljekovitim preparatima.

Vlasnica Aleksandra Delić počela je proizvoditi prirodnu kozmetike prije šest godina upotrebom hladno cijeđenih biljnih ulja iz hercegovačkog bilja.

Ona navodi da je metode nastanka preparata za njegu stare hiljadu godina koristila na novi način i tako napravila eliksire zdrave kože bez nus pojava.

Izlagala je na mnogim sajmojvima u zemlji i regionu, a njeni proizvodi nagrađeni su zlatnim medaljama Novosadskog sajma za kvalitet proizvoda, 2017. krema od smilja, prošle godine pasta za zube, antiriid i serum od smilja, dok je ove godine dobila zlatnu medalju za kvalitet proizvoda od ljekovitog bilja.

– Imamo proizvode na bazi smilja, lavande, divljeg nara, ruzmarina, ruže, pelina, kantariona, nevena, pčelinjeg voska, propolisa,ružine vodice, kestena, gloga, maslinovog i kokosovog ulja, ali i kozijeg mlijeka, mljevene zobi, kafe, piva. Svi preparati posjeduju sertifikat o zdravstvenoj ispravnosti Zavoda za javno zdravstvo Banjaluka – ističe ona.

Izvor: Srpska info

Zbog čega su pamučne kese najgora zamjena za plastične?

Agrosavjet
-
0
Zbog čega su pamučne kese najgora zamjena za plastične?

Ako pokušavate da živite ekološki i spriječite globalne katastrofe poput uništenja okeana ili klimatskih promjena, formula je jednostavna – koristite stvari više puta i ređe kupujte nove.

Plastične kese se ne razgrađuju i zagađuju okeane, život u morima i okolinu uopšteno. Međutim za izradu organske pamučne kese troši se više vode, energije i drugih resursa zato nisu dobra zamjena.

Najviše se priča o plastičnim kesama. Ali jesu li one bolje ili gore od papirnatih? Šta je s pamučnim kesama? Stručnjaci kažu da nema jednostavnog odgovora.

Jasno je da se plastične kese ne razgrađuju i zagađuju okeane, život u morima i okolinu uopšte. Međutim, neki tvrde kako ni pamučna i papirnata kesa nisu dobro rješenje, piše Quartz. Tačnije, oni tvrde da su ekološki prihvatljivije plastične polietilenske kese niske gustoće. Možete ih prepoznati po tome što su ‘prozirnije’ od klasičnih.

Danski ekolozi tvrde kako se njihovim spaljivanjem radi manje štete nego s pamučnim kesama.

Pamučne kese trebalo ponovo da se upotrebljuju hiljadu puta da bi bile ekološki prihvatljivije od navedenih, polietilenskih kesa niske gustoće. Osim toga, smatraju da je organski pamuk gori od klasičnog kada je u pitanju ukupni uticaj na okolinu. Njegova proizvodnja zagađuje okolinu više nego proizvodnja običnog pamuka – troši se mnogo energije i vode, iako se upotrebljava manje đubriva i pesticida.

Trebalo bi da se upotrebljuju oko 20 hiljada puta više od običnih pamučnih kesa da bi bile korisnije od njih. Osim toga, pamuk ne može uspješno da se reciklira jer za to postoji mala infrastruktura, prenosi 24sata.

Izrada papirnatih kesa takođe ima loš uticaj na okolinu. Gore su od polietilenskih kesa jer se zbog njih krče šume. Najbolje rešenje, prema danskim ekolozima je – kakve god kese trenutno imate kod kuće – nemojte ih bacati. Iskoristite ih dok se ne raspadnu i nemojte kupovati nove.

Izvor: Nacionalna geografija

 

Unosan biznis: Evo kako da gajite limun i lijepo zaradite

Agrosavjet
-
0
Unosan biznis: Evo kako da gajite limun i lijepo zaradite

Banane, kivi, kivano.. ređaju se tropske biljke u našim baštama.

Pored ovih pojedinih egzotičnih u srcu Šumadije cvjeta i limun žut i to u dvorištu porodice Trifunović u selu Bukovica. Supružnici Branka i Stanislav pune dvije decenije uzgajaju limun dokazujući da ovo voće ne samo što može kod nas da rodi, već može donijeti zaradu.

„Pre 20 godina od tasta sam dobio jedan limun i prvi savjet kako da ga gajim i tako je krenuo moj novi biznis. Danas je to moja velika ljubav i dodatni izvor prihoda i za mene nema nijedne tajne kad je u pitanju ova voćka koja eto odlično uspijeva i u našem selu“, priča Stanislav za RINU.

Čuveni bukovički voćar kaže da je popriličan broj limunova poklonio rodbini, prijateljima, poslovnim parnerima i komšijama, ali je veći broj i unovčio po cijeni od 30 do 200 evra zavisno od veličine, odnosno starosti stabla. Limun mnogo bolje uspijeva kad se plati makar i simbolično ali je Canu neprijatno da to kaže onima koji bi najradije limun na poklon.

„Preko zime limunove držimo u posebnoj prostoriji gde temperatura ne smije da bude niža od 4 a ni viša od 20 stepeni. Zbog oprašivanja a i nekih drugih razloga svako ko želi da ima ovo voćku trebalo bi da ima bar po dva stabla s tim što se ljubav prema limunu podrazumijeva kad se hoće uspijeh u u njegovom gajenju. Vjerovali ili ne, ali to limun oseća“, dodaje supruga Branka.

Za slavu kod ovih domaćina popije se čak i do 60 litara limunada jer kako kažu od domaćeg limuna nema ništa ukusnije. Stanislav je za ovih dvadeset gdina naučio kako se limun kalemi, pa tako ništa ne prepušta slučaju.

„Uzme se mlada grana limuna s plodom (što je najbolje ako ima ploda) zatim se sa grane skine lika dužine jedan centimetar i ispod se veže tanka žica. Poslije toga, na pola se presiječe plastična flaša od dva litra, presiječe se niz duž i na dnu se izvadi krug da bi kalemljeno mjesto bilo na sredini flaše napunjene zemljom. Flaša se ne pomjera dva mjeseca dok plod raste. Kasnije se formiraju žile. Posle dva mjeseca flaša se isiječe i ostaje zemlja i limun koji se stavlja u saksiju. Zaliva se dva puta dnevno s tim što se svake godine saksija zamijeni većom. Na ovaj način okalemio sam više od 200 limunova“, otkriva Stanislav Cane Trifunović.

Izvor: B92

Srodni članci:

  1. Savjeti za gajenje limuna u saksijama
  2. Sibirski limun mogiće gajiti u BiH

Sliku o bh. pčelarstvu kvari prodaja neispravnog i nekvalitetnog meda i pripravaka

Agrosavjet
-
0
Sliku o bh. pčelarstvu kvari prodaja neispravnog i nekvalitetnog meda i pripravaka

BiH ima sjajne pčelare, ali takvu sliku o bh. pčelarstvu kvari prodaja meda i pripravaka turistima u parkovima prirode, ispred raznih vjerskih objekata, a koji često nisu ispravni niti imaju kvalitet, naglasila je prof. dr. Behija Dukić sa Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) organizirao je skup „Perspektive i razvoj pčelarstva“, na kojem se okupilo više od stotinu proizvođača, pčelara, predstavnia udruženja, ali i veterinara te stručnjaka koji brinu kako o zdravlju pčela, tako i o zdravlju ljudi.

Profesorica dr. Behija Dukić sa Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu je dala globalni „presjek“ stanja pčelarstva u svijetu i BiH, uz naglasak da su Evropa, a pogotovo BiH područje gotovo idealno za pčelarstvo i proizvodnju meda i proizvoda od meda. Okupljeni na skupu su mogli čuti mnoštvo aktuelnih tema i podataka kroz njeno izlaganje „Klimatske promjene i bolesti pčela.

Prodaje se med koji često nije ispravan

Na potrebu opreza prilikom korištenja hemijskih sredstava, ukazala je dr. Violeta Santrač iz Veterinarskog Instituta RS „Dr. Vaso Butozan“ Banja Luka, kroz svoju temu „Vitalnost u odnosu na učešće patogena u pčelinjoj zajednici i dijagnostička potreba“. Ekspertica za bolesti pčela je istakla da bh. pčelari treba da osjete da iza njih stoji sistem koji im omogućuje da se ravnopravno mogu baviti pčelarstvom, ali i da postoji konekcija između nauke i prakse, te da su ovakvi skupovi prilika za to.

„BiH ima sjajne pčelare, ali takvu sliku o bh. pčelarstvu kvari prodaja meda i pripravaka turistima u parkovima prirode, ispred raznih vjerskih objekata, a koji često nisu ispravni niti imaju kvalitet. Potrebno je uozbiljiti inspekcijske procedure, te raditi na popularizaciji i primjeni postojećeg znanja među proizvođačima. Postoji veliki prostor između savremenih naučnih praksi i pčelarskih praksi na terenu„, naglasila je.

Med kao lijek

„Apiterapijska svojstva pčelinjih proizvoda“ bila je tema s kojom je pčelare upoznao jedan od najvećih regionalnih stručnjaka iz ove oblasti prof.dr. Midhat Jašić sa Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

„Ocjena kvaliteta meda kojeg jedemo jedno je od najtežih pitanja, ali med koji se nalazi u prometu u Bosni i Hercegovini uglavnom je dobar„, kazao je pčelarima prof. Jašić i dodao „kako su pčelari svjesni da ima problema s medom koji se uvozi, jer ne proizvodimo dovoljno meda kolike su naše potrebe„.

„Dodatni problemi su patvorenje meda, te upotreba pesticida„, istakao je, naglasivši da građani i javnost, ali i medicinski krugovi trebaju konačno shvatiti da se pčelinji proizvodi mogu koristiti u liječenju, te da je već hiljadu godina poznata disciplina Apiterapija.

„U posljednje vrijeme zahvaljujući tehnologiji, pogotovo analizama pčeljinjih proizvoda, došlo se do zaključka kako je najbolje iskoristiti pčelinje proizvode u medicini i farmaciji. Iako oficijelno još nije lijek, med se uveliko koristi u tradicionalnoj odnosno narodnoj medicini. Propolis je dobar za dezinfekciju ušne šupljine, polen jača imunitet, matična mliječ također jača imunitet, a pčelinji otrov se koristi za različite reumatske bolesti„, istakao je Jašić.

Izvor: Agroklub.ba

Zemljištu u Evropi prijeti isušivanje

Agrosavjet
-
0
Zemljištu u Evropi prijeti isušivanje

Tresetna zemljišta su prirodni upijači ugljenika, pošto apsorbuju ugljen dioksid iz atmosfere i „zakopavaju“ ga u sebe.

Samo u Evropi, one „zaključavaju“ pet puta više ugljenika nego šume.

Ali najnovije istraživanje pokazuje da se tresetna zemljišta isušuju i da se nalaze u krhkom stanju, a to bi za posljedicu moglo da ima obrnut proces – da zemljište počne da ispušta ugljenik, umjesto da ga apsorbuje. Naučnici kažu da je u ovom trenutku izuzetno važno da se očuva ova vrsta zemljišta.

Istraživači su ispitali 31 tresetno zemljište u Engleskoj, Irskoj, Skandinaviji i ostatku Evrope kako bi spoznali razmjere promjena u posljednjih 2.000 godina.

Studija je objavljena u specijalizovanom magazinu Nature Geoscience, a pokazala je da je veći dio ovakve vrste zemljišta postao suvlji od 1800. do 2000.

40 posto suvlje nego prije 1.000 godina 24 posto suvlje nego prije 2.000 godina Martin Blauv sa Kvins univerziteta u Belfastu rekao je da tresetna zemlja pomaže u očuvanju planete – usisava ugljenik iz atmosfere i skladišti ga, što ublažava posljedice klimatskih promjena.

Ipak, ova studija pokazuje da je „isušivanje ovakve vrste zemljišta promijenilo proces i da bi ono sada moglo da se pretvori u izvor koji ispušta ugljenik, a to svakako nisu dobre vijesti za našu planetu“, navodi Blauv.

Grejem Svindls sa Univerziteta u Lidsu, koji je vodio studiju, ističe da je sada važnije nego prije da se očuva zemljište, a za to je potrebno racionalno upravljanje i aktivna obnova.

„Kombinaciju pritiska klimatskih promjena i uticaja čovjeka mogu potencijalno da dovedu do toga da ovi ekosistemi za skladištenje ugljenika postani izvori ispuštanja istog u prirodu“, upozorio je Svindls.

Šta je tresetno zemljište? To je vrsta vlažnog zemljišta koje postoji u skoro svima zemljama na planeti, od kišnih bara u Velikoj Britaniji do močvarnih šuma u Aziji.

Treset je organski sediment koji nastaje taloženjem organskih ostataka u močvarama.

Formirao se milionima godina unazad.

Zašto je ove zemljište važno u borbi protiv klimatskih promjena? Prirodno tresetno zemljište na našoj planeti skladišti više ugljen dioksida nego sva ostala vegetacija zajedno.

Velike količine ugljenika izvučene fotosintezom iz atmosfere, predstavljaju globalno skladište.

Države se ohrabruju da krenu u proces obnove tresetnog zemljišta kroz međunarodne ugovore o borbi protiv klimatskih promjena.

Ko nanosi štetu ovoj vrsti zemljišta? Klimatske promjene, izvlačenje treseta, drenaža, spaljivanje i pretvaranje u poljoprivredno zemljište – sve to je uticalo na promjene.

Oko 15 posto svjetskih površina tresetnog zemljišta, koje pokriva manje od 0,4 posto kopna na planeti – je isušeno, što je stvorilo efekat staklene bašte, saopštila je Međunarodna Unija za očuvanje prirode. (BBC)

Izvor: Nezavisne.com

1...894895896...1.014Stranica 895 of 1.014

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia