MRKONJIĆ – U Mrkonjić Gradu danas su održani Festival domaće rakije, Etno festival „Jabuka“ i Dani meda, koji su okupili više od 50 izlagača iz Republike Srpske, Federacije BiH, Srbije i Slovenije.

Na štandovima su bile izložene razne vrste rakija, likera, meda, zanatskih proizvoda i tradicionalnih jela.

Načelnik opštine Mrkonjić Grad Divna Aničić rekla je novinarima da je cilj brendiranje rakije i meda.

„Svjesni smo da je težak put, ali se nadam se da će i ovaj Festival rakije tome doprinijeti i da ćemo po rakiji i medu biti prepoznatljivi“, istakla je Aničićeva.

Prema ocjeni stručnog žirija, najbolju šljivovicu ove godine imala je Željka Landeka-Aleksić iz Ribnika, drugo mjesto pripalo je Slobodanu Seniću iz Rače Kragujevačke, a treće Gojku Joviću iz Mrkonjić Grada.

Marinko Risović iz Busije kod Ribnika proglašen je za najboljeg „gradimira“ Republike Srpske jer je bio najbolji u ocjenjivanju jačine mrkonjićke šljivovice.

Risović je rekao da je za kvalitetnu i dobru rakiju potrebna zdrava, zrela šljiva, te čisto i adekvatno suđe.

„Morate imati kvalitetnu sirovinu, zrelu i dobru šljivu, a proces pečenja teče lagano, uz redestilaciju. Cijena moje šljivovice varira od 15 do 50 KM, zavisno od toga koliko je stara“, naveo je Risović, koji je danas prodavao šljivovicu, travaricu, drenovaču i klekovaču.

Mira Jalić Čavlović iz Laktaša donijela je specijalnu rakiju od tikve budimke.

„Bavim se i proizvodnjom organske hrane. Pored hrane i rakije, predstavila sam i narodnu nošnju jer pokušavam da spojim istoriju, tradiciju i kulturu“, rekla je Čavlovićeva.

Milenko Milovac iz Šipova je svojim predmetima od drveta izmamio osmijehe mnogim mušterijama.

„Uvijek donesem nešto interesantno i neobično, ove godine sam za vašar napravio vito za pređu vune i na taj način pokušavam da skrenem pažnju ljudima s ciljem da se sačuvaju stari zanati“, istakao je Milovac.

Jasminka Živković iz Doboja je izložila bogatu paletu čajeva, melema i sirupa protiv kašlja.

Posebnu pažnju su privlačile svojim tradicionalnim jelima žene iz Saveza seoskih žena iz Slovenije.

„Radujemo se što predstavljamo našu državu, prezentujemo tradicionalna jela, pogače, kolače, hljeb. Ovdje smo drugi put jer želimo da vidimo kako druga udruženja žena rade i da razmijenimo iskustva“, rekla je Irina Ule iz Slovenije.

Današnje druženje pratila je igra i pjesma lokalnog Kulturno-umjetničkog društva „Petar Prvi Karađorđević Mrkonjić“.

Ove manifestacije održane su u okviru Aranđelovdanskog vašara, koji je počeo u ponedjeljak, 18. novembra, predavanjem za pčelare, a završava se danas.

Organizator je Agencija za privredni razvoj u saradnji sa opštinom, a pokrovitelj je opština Mrkonjić Grad.

Izvor: Nezavisne.com

Slovenački parlament je novim ustavnim amandmanom proglasio pravo na pitku vodu osnovnim ljudskim pravom. Time se praktično onemogućava privatizacija u ovoj oblasti, jer će izvorima i drugim vodnim resursima moći da upravlja samo država.

Državni zbor je 17. novembra usvojio amandman na Ustav Republike Slovenije kojim se suštinski voda proglašava za javno dobro i sprječava njena komercijalizacija. Dopuna najvažnijeg zakonskog akta Slovenije uvojena je sa 64 glasa „za“ i bez i jednog „protiv“. Državni zbor ima ukupno 90 poslanika.

U novom Članu 70A Ustava se navodi da svaki građanin Slovenije ima pravo na pitku vodu, da je voda javno dobro pod upravom države, i da izvori vode pre svega i trajno treba da služe snabdevanju stanovnika pitkom vodom i vodom za domaćinstva. Zbog svega toga, vodni resursi ne mogu da budu predmet prodaje.

Država planira da vodnim resursima upravlja posredstvom organa lokalnih zajednica, a za sprovođenje ove ustavne odredbe će morati da se donesu novi zakoni i propisi.

Slovenija je tako, posle Slovačke postala druga država članica Evropske Unije (EU),  koja je pravo na vodu stavila u ustav. Premijer Miro Cerar je vodna bogatstva Slovenije opisao kao „tečno zlato 21. veka“ i pohvalio zajedničko djelovanje stručnjaka, političara i zainteresovanih strana, jer su time podržali viziju moderne i „zelene Slovenije“.

„To što skoro svuda u Sloveniji možemo da vodu pijemo iz česme ne smije da se podrazumeva. To je velika povlastica Slovenaca koju moramo očuvati ne samo zbog nas nego i zbog sljedećih generacija,“ poručio je predsednik slovenačke vlade u obraćanju poslanicima. „Kao što će u budućnosti postati još vrednije dobro, pritisak oko vode će biti sve jači, a mi ne smijemo popustiti,“ dodao je Cerar uz napomenu da je kvalitet vode u Sloveniji vrhunski i da će zbog toga pritisci velikih korporacija da se vodni resursi prodaju biti još veći.

Premijer Miro Cerar je naglasio važnost činjenice da su u izmeni ustava učestvovali ne samo pravnici već i građanska udruženja. Uprkos premijerovim rečima, čelnici bar dvije opozicione stranke u parlamentu su prigovarale da je riječ o običnoj promociji, i da se država slabo brine o izvorima, jezerima i drugim vodnim resursima.

Inicijativa za usvajanje novog člana ustava pokrenula je organizacija Civilina inicijativa za Sloveniju i slobodu, koja je pozdravila odluku parlamenta i koju smatra svojom pobedom.

„Hvala svima! Posebno hvala svima od preko 56.000 potpisinika peticije o upisivanju neotuđivog prava na vodu u Ustav, medijima koji su nam omogućili da predstavimo svoje stavove, stručnjacima koji su nam pomagali, i na kraju političarima koji su nas poslušali. Ovo je velika pobjeda za naše društvo,“ izjavio je Dejan Ogrinec iz ove organizacije.

Na istoj sjednici Državnog zbora je ratifikovan i Pariski sporazum o klimatskim promjenama (COP21), koji je dobio podršku svih 76 prisutnih poslanika.

Izvor: Balkan Green Energy News

Kanadska odvjetnička tvrtka podnijela je tužbu u iznosu od 500 milijuna dolara protiv Monsanta i njegovog vlasnika Bayera. Piše da su postupali s bezobzirnim nepoštovanjem sigurnosti Kanađana prodajući ubojicu korova, Roundup.

Prema odvjetničkoj tvrtki Diamond & Diamond, trenutno ima više od 60 pojedinaca koji su imenovani tužitelji, ali piše da je moglo biti pogođeno tisuće ljudi.

Tužitelji uključeni u ovu tužbu traže ne samo financijsku naknadu, već i „modifikaciju ponašanja“, tako da se to ubuduće više ne ponovi s drugim proizvodima u Kanadi.

“Ako ne postoje ove tužbe koje prisiljavaju tvrtke poput Monsanta za ispisivanjem ovih velikih čekova, jer inače ne bi imale poticaj za promjenu načina poslovanja”, izjavio je za CBC News Darryl Singer, voditelj trgovačkog i građanskog parničnog postupka Diamond & Diamond.

Objasnio je da su tužiteljima dijagnosticirani različiti oblici raka, uključujući rak mozga i pluća. Neki klijenti djeluju u ime posjeda.

“To nisu manje ozljede”, rekao je Singer i dodao da neki tužitelji “vjerojatno neće vidjeti kraj ove tužbe, jer će prije toga umrijeti.”

Bayer Canada rekao je da će “energično braniti” svoje proizvode. “Iako imamo veliku naklonost prema tužiteljima, herbicidi na bazi glifosata nisu uzrok njihovih bolesti”, navodi se u izjavi tvrtke.

„Znanstvenici i regulatorni organi proučavali su glifosat na globalnoj razini, a rezultati ovog istraživanja potvrđuju da nije kancerogen. Čvrsto stojimo iza sigurnosti proizvoda na bazi glifosata i kao tvrtka posvećena životnim naukama, uvjeravamo Kanađane da su njihovo zdravlje i okoliš glavni prioritet. ”

Tužba je prvoklasna tužba u Kanadi i slijedi tužbe protiv Bayera i Monsanta u Sjedinjenim Državama. Tužbe protiv proizvođača Roundupa podnijete su i ove godine u Britanskoj Kolumbiji, Quebecu, Saskatchewanu i Manitobi.

Izvor: Logično

BANJALUKA – Zabrana uvoza svinjskog mesa i prerađevina iz Srbije pogurala je domaće proizvođače, a posebno prerađivače, od kojih su neki već uveli drugu smjenu, ali i potpisali ugovore sa proizvođačima iz Srbije za koje rade uslužno.