Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) organizirao je skup „Perspektive i razvoj pčelarstva“, na kojem se okupilo više od stotinu proizvođača, pčelara, predstavnia udruženja, ali i veterinara te stručnjaka koji brinu kako o zdravlju pčela, tako i o zdravlju ljudi.

Profesorica dr. Behija Dukić sa Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu je dala globalni „presjek“ stanja pčelarstva u svijetu i BiH, uz naglasak da su Evropa, a pogotovo BiH područje gotovo idealno za pčelarstvo i proizvodnju meda i proizvoda od meda. Okupljeni na skupu su mogli čuti mnoštvo aktuelnih tema i podataka kroz njeno izlaganje „Klimatske promjene i bolesti pčela.

Prodaje se med koji često nije ispravan

Na potrebu opreza prilikom korištenja hemijskih sredstava, ukazala je dr. Violeta Santrač iz Veterinarskog Instituta RS „Dr. Vaso Butozan“ Banja Luka, kroz svoju temu „Vitalnost u odnosu na učešće patogena u pčelinjoj zajednici i dijagnostička potreba“. Ekspertica za bolesti pčela je istakla da bh. pčelari treba da osjete da iza njih stoji sistem koji im omogućuje da se ravnopravno mogu baviti pčelarstvom, ali i da postoji konekcija između nauke i prakse, te da su ovakvi skupovi prilika za to.

„BiH ima sjajne pčelare, ali takvu sliku o bh. pčelarstvu kvari prodaja meda i pripravaka turistima u parkovima prirode, ispred raznih vjerskih objekata, a koji često nisu ispravni niti imaju kvalitet. Potrebno je uozbiljiti inspekcijske procedure, te raditi na popularizaciji i primjeni postojećeg znanja među proizvođačima. Postoji veliki prostor između savremenih naučnih praksi i pčelarskih praksi na terenu„, naglasila je.

Med kao lijek

„Apiterapijska svojstva pčelinjih proizvoda“ bila je tema s kojom je pčelare upoznao jedan od najvećih regionalnih stručnjaka iz ove oblasti prof.dr. Midhat Jašić sa Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Tuzli.

„Ocjena kvaliteta meda kojeg jedemo jedno je od najtežih pitanja, ali med koji se nalazi u prometu u Bosni i Hercegovini uglavnom je dobar„, kazao je pčelarima prof. Jašić i dodao „kako su pčelari svjesni da ima problema s medom koji se uvozi, jer ne proizvodimo dovoljno meda kolike su naše potrebe„.

„Dodatni problemi su patvorenje meda, te upotreba pesticida„, istakao je, naglasivši da građani i javnost, ali i medicinski krugovi trebaju konačno shvatiti da se pčelinji proizvodi mogu koristiti u liječenju, te da je već hiljadu godina poznata disciplina Apiterapija.

„U posljednje vrijeme zahvaljujući tehnologiji, pogotovo analizama pčeljinjih proizvoda, došlo se do zaključka kako je najbolje iskoristiti pčelinje proizvode u medicini i farmaciji. Iako oficijelno još nije lijek, med se uveliko koristi u tradicionalnoj odnosno narodnoj medicini. Propolis je dobar za dezinfekciju ušne šupljine, polen jača imunitet, matična mliječ također jača imunitet, a pčelinji otrov se koristi za različite reumatske bolesti„, istakao je Jašić.

Izvor: Agroklub.ba