Naslovnica Blog Stranica 883

„Masne“ akcize tjeraju proizvođače duvana na crno tržište

BANJALUKA – Ukoliko akciza na rezani duvan ostane 114 maraka po kilogramu, niti jedan organizator proizvodnje duvana više neće postojati, a od Nove godine ćemo imati kompletnu proizvodnju na crnom tržištu, poručio je Svetozar Mihajlović, savjetnik u preduzeću „Duvan“ Bijeljina, povodom današnjeg sastanka o stanju u duvanskoj industriji u BiH.

„Nekoliko je bitnih faktora koji utiču na to crno tržište, a jedan od krivaca je svakako i Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO), koja je svojevremeno donijela odluku da se povećaju akcize na rezani duvan, pa su od sedam maraka po kilogramu stigle do 114 KM. Tada je zaživjelo crno tržište zato što su visoke akcize na cigarete, a znamo da određeni stalež koristi rezani duvan“, rekao je Mihajlović.

Već nekoliko godina, kako kaže, postoji problem sa UIO, jer Uprava smatra da problem crnog tržišta treba riješiti gašenjem primarne proizvodnje duvana.

„Nekad se u BiH, krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka, proizvodilo 25.000 tona duvana, krajem osamdesetih i početkom devedesetih, a i u toku rata proizvodnja je bila 10.000 tona, a sada je za ovu godinu negdje oko 500 tona“, rekao je Mihajlović.

Naglasio je da eksperiment koji je UIO uradio do sada nigdje u svijetu nije primijenjen te je istakao da UIO pogrešno tumači zakon.

Kako je naveo, Upravi će predložiti da se akcize na rezani duvan smanje te da se razmotre dodatni oblici i načini finansiranja proizvodnje duvana, a, kako pojašnjava, jedan od načina je da pušači poljoprivrednom proizvođaču plaćaju podsticaj za proizvodnju duvana.

 

Na pitanje, koja vrijednost akcize bi odgovarala organizatorima proizvodnje, Mihajlović je dogovorio da se razmatra prihvatljivo rješenje, odnosno da se akcize vrate na sedam KM ili da to bude neka druga prihvatljivija cifra, ali ova, kako kaže, ne može ostati.

„Imamo informaciju da se od Nove godine neće uvoditi nove akcize kao svake godine, ali ništa mi nećemo dobiti na suzbijanju crnog tržišta ako akcize na rezani duvan ostanu kao što su sad“, istakao je Mihajlović te dodao da je jedan od načina obračunavanja na bazi sjemenke, što je, naglašava utopistička teorija.

Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kazao je da Ministarstvo na čijem je čelu podržava poljoprivredne proizvođače.

„Smatram da Uprava treba da bude fleksibilnija kod tumačenja određenih zakona i treba da postoji razumijevanje u poljoprivrednoj proizvodnji, gdje ne važe zakoni već nekakve zakonitosti, i zaista je suludo da se na bazi sjemenke preračunava neki konačan proizvod, jer niko ne može da garantuje da će ta sjemenka i da proklija ako se nađe u lošim uslovima“, upozorio je Pašalić.

Kada posmatramo zadnjih nekoliko godina, dodaje Pašalić, vidimo da izvoz raste i to značajno iz RS i da postoje trendovi koji su pozitivni, ali, ističe, treba održati ovu proizvodnju.

„Naša podrška ide ka proizvođačima i smatram da je ovdje došlo do nesporazuma kod tumačenja zakona i da se na ovakvim i sličnim sastancima problemi mogu prevazići“, rekao je Pašalić.

Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, naveo je da je ključni problem u načinu obračuna PDV-a.

„Treba da pokušamo spasiti primarnu proizvodnju duvana kao dio poljoprivredne proizvodnje koji je izuzetno značajan i za koji postoji potencijal, posebno u Semberiji, ali i u Hercegovini i drugim krajevima.

Eventualna rješenja treba da predloži UIO“, zaključio je Vasić.

„Nezavisne“ su pokušale da dobiju stav i od UIO BiH, ali do zaključenja ovog broja, nismo dobili odgovore na naša pitanja.

Izvor: Nezavisne.com

Opština Ugljevik podstiče pčelare sa 22.500 KM

Načelnik opštine Ugljevik Vasilije Perić uručio je danas rješenja o podsticaju za 37 pčelara iz ove opštine u ukupnom iznosu 22.500 KM.

Perić je nakon prijema novinarima rekao da je svaki pčelar dobio podsticaj od 10 KM po pčelinjem društvu.

„Pčelarstvo je izuzetno značajna djelatnost, a posebno je značajna za ovaj prostor, budući da je Ugljevik poljoprivredni kraj, poznat po voćarstvu“, naveo je Perić.

On je istakao da je cilj lokalne uprave unapređenje ove djelatnosti, ali i pomoć pčelarima, posebno u ovoj godini koja nije bila najbolja kada je riječ o prinosu meda.

Perić je najavio da će opština i u narednom periodu podsticati pčelarsko udruženje.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja pčelara „Majevička košnica“ Zdravko Simić zahvalio je rukovodstvu opštine Ugljevik za podršku i razumijevanje.

„Ove godine obilježavamo 10 godina rada. Tokom svih godina smo uspješno ostvarivali ciljeve i programske zadatke, što se odnosi na unapređenje pčelarstva“, rekao je Simić novinarima.

Izvor: InfoBijeljina

Krdo divljih svinja napalo muškarca u Srbiji, nanijele mu teške povrede

Radovan Božić iz sela Vranjeva nadomak Studenice preživio je juče ujutru pravi pakao, kada ga je napalo krdo divljih svinja nanijevši mu teške tjelesne povrede.
– Otac je juče krenuo po drva u planinu nedaleko od kuće, kada ga je napalo krdo svinja i za sada je u teškom stanju. Ima strašne povrede na najmanje šest mesta, otkinuta mu je tetiva na desnoj nozi zbog čega donji deo noge nema funkciju. Još uvek je u šoku i priča nepovezano, a tada je uspeo da nas pozove mobilnim telefonom. Iskreno prava je sreća da je ostao živ – rekao je Ivan, Radovanov sin.

Gdje je najbolje saditi vinovu lozu?

Ukoliko se vinograd podiže u rejonu, podrejonu ili vinogorju sa razvijenim vinogradarstvom mogu se iskoristiti dugogodišnja praktična iskustva koja služe kao osnova za orjentaciju u pogledu izbora sorata, zemljišta i položaja za podizanje vinograda. Međutim, ukoliko se osvajaju nove površine gde vinova loza nije gajena, onda se bez prethodne studije o agroekološkim uslovima ne preporučuje podizanje vinograda, obzirom da je vinova loza veoma osetljiva na nepovoljne klimatske i zemljišne uslove.

Izbor zemljišta

Izbor i ocena pogodnosti jednog zemljišta ili zemljišnog kompleksa ili parcele u području gdje vinova loza ranije nije gajena mora se temeljiti na provjeri: agrobioloških i privredno-tehnoloških osobenosti sorata vinove loze koje se žele gajiti u datim agroekološkim uslovima, ekoloških uslova, uslova predjela, potesa, zemljišnog kompleksa ili parcela namenjenih podizanju vinograda, mogućnosti primjene agrotehničkih i meliorativnih mera radi ublažavanja štetnog djelovanja nepovoljnih činilaca sredine, ukoliko je to neophodno, mogućnosti primjene savremenih agrotehničkih mjera koje će omogućiti poboljšanje kvaliteta grožđa i vina i prerađevina od grožđa i vina, mogućnosti visoko rentabilne proizvodnje grožđa i vina.

Izbor položaja

Izbor položaja za podizanje vinograda u potpunosti zavisi od činilaca kao što su ekspozicija, inklinacija i konfiguracija zemljišta.

Najbolji položaji za vinograd smatraju se blage kose okrenute jugu ili jugozapadu gdje vinova loza najbolje uspjeva, grožđe sadrži više šećera i aromatičnih materija, bogatije je bojenim materijama, vino ima veću količinu alkohola, harmoničniji odnos između alkohola i ukupnih kiselina, a bolji su i kvalitet grožđa i vina.

Osim toga, prinos grožđa je stabilniji, loza bolje sazrjeva, bolje podnosi niske temperature zimi i dugovječnija je. U povoljnim klimatskim uslovima mogu se iskoristiti i položaji okrenuti jugoistoku, strogo vodeći računa o izboru sorte, toplotnoj sumi osvjetljenosti i drugim faktorima koji direktno ili indirektno utiču na prinose i kvalitet grožđa i vina.

Izvor: Domaćinska kuća

PROČITAJTE:

Da li je bolje orezati voće početkom zime ili kasnije?

Kako pravilno orezati lijesku?

Evo kako koristiti pepeo za đubrenje voćaka

U ovim situacijama, limun postaje opasan po zdravlje!

Većina ljudi limun smatra fenomenalnim za zdravlje, kožu i kosu. Ipak, čak i ovu izuzetno dobru namirnicu mogu da prate neželjeni efekati!

Na primjer, ako unesete previše limunovog soka u jednom danu, šansa da ćete u krajnjem slučaju imati nervozan stomak, veoma je velika.

Naš organizam je u stanju da svari sve odjednom, zbog čega čini da želudac bude kiseo duže vremena. To znači da se sluzokoža organa za varenje iritira, što vodi do bolova u stomaku.

Gatroezofagealna refluksna bolest poznata je i kao kiselinski refluks, a limun je jedna od namirnica koja je odgovorna za njega. Sadržaj kiselina u voću može da oslabi donji ezogagelni sfinkter (mišić koji odvaja želudac od jednjaka), da stimuliše proizvodnju kiseline u želucu i da iritira najviše oštećeni dio sluznicne jednjaka. Rezultat toga mogu da budu i čirevi na želucu.

Neki od simptoma su mučnina, regurgitacija(nevoljno vraćanje želudačnog sadržaja u jednjak i ždrelo)povraćanje, bol u grudima, upala grla…

Drugi neželjeni efekat ovog voća je što pomaže stvaranju kamena u bubrezima i žučnoj kesi.

Prekomjerna upotreba limuna može da natjera vaše organe za varenje daabnormalno upijaju gvožđe, što vodi do toga da se količina gvožđa gomila u tijelu, i to je prevelika količina koja je potrebna našem organizmu. Ova visoka koncentracija gvožđa u krajnjem slučaju može da dovede do bolesti kao što je hemohromatoza ili preopterećenje gvožđem.

Kiselina limuna se pripisuje njegovom visokom sadržaja vitamina C. On čini ovo voće prirodnim diuretikom, ali i povećava potrebu za mokrenjem.

Istraživanja su pokazala da limun može biti jedan od najčešćih razloga za migrenu ili glavobolju, jer sadrži značajnu količinu aminokiselina ritamina.

Konzumiranje sirovog limuna ili ispijanje čistog soka od limuna direktno može biti štetno za vaše zube. Poznato je da je limunska i askorbinska kiselina, koje se nalaze u limunu, uzrokuju ozbiljne povrjede zubne gleđiTo može dovesti do promjena u boji zuba, ali i propadanja zuba.

Limunov sok mnogi koriste za kožu, ali ljeti nemojte zaboraviti da ga koristite umjereno, jer može da izazove opekotine. Korišćenje soka od limuna kod pranja kose u domaćim uslovima je definitivno dobra ideja, ali ne smijete da pretjerujete da vam ne bi isušio i oslabio vlasi.

Izvor: Stil

Prvi koziji sladoled u BiH stiže 2020. – Farma Nana Kaas kod Banjaluke planira izvoz u EU

Svi znamo koliko je sladoled ukusan, kao i da je jedna od omiljenih poslastica kako za djecu, tako i za odrasle. Zamislimo da ovaj omiljeni slatkiš, osim toga što je ukusan, može da ima i zdraviju varijantu. Manji procenat masti, manje pavlake i jaja, a dosta mlijeka i to kozijeg – upravo tako se pravi sladoled na farmi koza Nana Kaas koja se nalazi u malom selu Jelićka, nedaleko od Banjaluke.
Iz Nana Kaasa,kažu da će se ovaj sladoled naći u prodaji od sljedeće sezone, prenosi eKapija
– Trenutno proizvodimo polutvrdi punomasni sir gaudu i mladi sir italiko koje plasiramo u prodavnice zdrave hrane, restorane, pekare i hotele u Banjaluci i Sarajevu. Imamo i nekoliko novih sireva na zrenju koje testiramo. Takođe imamo jogurt i surutku.
Firma Nana Kaas je osnovana 2013. sa sjedištem u Banjaluci, dok je farma u selu Jelićka koje pripada opštini Prijedor.
– Kapacitet farme je 300 koza, a mi trenutno imamo 124, od čega je 80 na muži. Takođe imamo i 14 jarčeva za rasplod. Rasa je holandska mliječna, a uvezli smo ih 2015. godine iz Holandije – istakao je za eKapiju Dario Lemić iz Nana Kaasa.
Dodaje da s obzirom na to da broj grla konstatno raste, raste i količina mlijeka što će rezultirati i proširenjem paleta proizvoda.
– Stalnom reprodukcijom punimo kapacitete, tako da planiramo da ćemo najdalje za tri godine imati pun kapacitet što će biti dovoljno za našu proizvodnju.
U planu izvoz u EU
Nana Kaas trenutno ima dozvolu za izvoz u Srbiju gdje su do sada izvezli manju količinu proizvoda.
– S obzirom na to da je zainteresovanost velika, potrudićemo se da u narednom periodu nađemo distributere kako bi naši proizvodi bili dostupniji širom Srbije – kaže nam Lemić.
Nana Kaas je i u procesu pribavljanja dozvole za izvoz u EU.
– Već imamo potencijalne partnere za ovo tržište, i nadamo se da ćemo sve dozvole dobiti u toku 2020.
 
Uskoro nabavka nove opreme
Planovi Nana Kaasa za naredni period fokusirani su na proširenje, ali i zadržavanje kvaliteta proizvoda, te razvijanje mreže tržišta unutar BiH, Srbije i EU.
– Od nove opreme koju planiramo za narednu godinu je nabavka još jednog pasterizatora većeg kapaciteta nego što sada posjedujemo – ističe Lemić.
Dodaje da nemaju problem sa konkurencijom, jer, kako kaže, konzumenti znaju prepoznati kvalitetne, zdrave i domaće proizvode.

Kopkalo nas je u čemu je stvar s tom ACEROLOM, pa smo malo istraživali

U poslednje vreme kod nas se sve češće priča o aceroli i njenim blagotvornim svojstvima koje ima na naše zdravlje. Puni neverice, odlučili smo da saznamo više podataka o ovim crvenim bobicama i moramo priznati da smo se zaista iznenadili.

Za početak, ova žbunasta biljka potiče iz južne i centralne Amerike, iako se danas uzgaja širom sveta, a najviše u Indiji. Poznata je i pod nadimcima karipska, barbadoska i tropska trešnja.

Za njene bobice kažu da, od sveg voća na svetu, u sebi sadrže najvišu koncentraciju vitamina C, ali i da su bogate vitaminima A, B1, B2 i B3, karotenima i bioflavonoidima, što acerolu čini jednom od najmoćnijih antioksidanasa u prirodi.

Da bi postigla pun efekat na naše zdravlje, najbolje ju je uzimati uz prirodna vlakna, kao i kultura iz jogurta, koje ne samo da podstičnu naše varenje, već imaju i važnu ulogu u jačanju imunog sistema.

Upravo ova kombinacija je baš ono što nam preko potrebno u hladnijim mesecima, kada na sve strane na nas vrebaju virusi i drugi opasni bacili.

Ovih dana iz Imlek porodice stigla nam je potpuno nova linija Balans+ IMUNO jogurta, koji u sebi sadrže sve preko potrebne nutrijente važne za prevenciju viroza.

Ako ove jogurte budemo redovno konzumirali, dva puta dnevno, oni će nam pomoći u naporima da se nijednom ne razbolimo ove zime. Oni imaju jedinstvenu i, pre svega prirodnu, formulu.

Bogati su vitaminima B6, B12 i D3, koji doprinose održavanju i jačanju normalne funkcije imunog sistema. U ovoj liniji nalaze se Balans+ IMUNO jogurti u ekološkom kartonskim pakovanjima.

Međutim, nama se posebno dopao voćni jogurt jagoda acerola.

I to ne samo zbog toga što je zaista fantastičnog ukusa, već što znamo da nas vitamin C i drugi moćni sastojci acerole dodatno čuvaju od prehlade i gripa.

Izvor

NANJUŠIO DOBRU KLOPU Medvjed redovno dolazi na ručak do restorana na Igmanu (VIDEO)

Posljednjih mjeseci izletnici na Igmanu često susreću medvjeda, koji u nedostatku hrane silazi do kontejnera jednog restorana.

Fotografije i snimci potvrđuju da medvjed dolazi do ovog ugostiteljskog objekta i da ga osoblje restorana hrani, prenosi Radiosarajevo.

Pogledajte video ovdje: LINK

 

Počinje izvoz mesa iz BiH u Tursku

SARAJEVO – Firma „Tareks“, koja djeluje u sklopu turske Unije poljoprivrednih kreditnih zadruga, u Tursku će transportovati 3.000 tona mesa, koje će biti izvezeno iz Bosne i Hercegovine u tu zemlju.

Ovo je rekao Adem Tatli, direktor „Tareksa“, te dodao kako je ova firma, čija je glavna djelatnost stočarstvo, osnovana prije dvije sedmice u BiH.

„Naša firma će u Tursku vršiti izvoz 3.000 tona mesa“,  kazao je Tatli.

On je za agenciju Anadolija pojasnio da je Unija poljoprivrednih kreditnih zadruga povezana sa Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva Turske.

Istakao je da već ovog mjeseca planiraju početi s izvozom mesa, napominjući da će što prije završiti izvoz ugovorene kvote mesa u Tursku za 2019. godinu.

Dodao je da će ova firma, koja se trenutno bavi izvozom mesa, raditi i na drugim projektima u poljoprivrednom sektoru.

„Nećemo se baviti samo izvozom mesa u Tursku. U narednom periodu planiramo da poljoprivrednicima u BiH podijelimo krupnu stoku, ovdje obavimo klanje stoke i potom meso izvezemo u Tursku“, kazao je Tatli.

Istakao je da se projekat provodi u saradnji sa Vijećem ministara BiH i Ziraat bankom.

„Krupnu stoku ćemo distribuirati poljoprivrednicima u BiH. Trenutni cilj nam je 15.000 grla. Ova krupna stoka neće biti izvezena samo u Tursku, nego možda i u Evropu“,  rekao je Tatli.

Na kraju je podsjetio da poljoprivredne kreditne zadruge imaju 1.700 filijala u ukupno 17 regija s budžetom od sedam milijardi eura, dok pod njihovim okriljem djeluje ukupno 14 firmi.

Zbog zastoja izvoza mesa u Tursku, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske nedavno je donijelo odluku o interventnom otkupu tovne junadi.

Pomoćnik ministra Miroslav Bojić prije nekoliko dana rekao je da je do sada otkupljeno 1.500 grla, a da otkup traje do kraja januara.

„Oko 1.000 junadi otkupili su prerađivači mesa za domaću preradu, dok je oko 500 grla otkupljeno za izvoz“, rekao je Bojić Srni.

Bojić je ranije naveo da se za interventni otkup tovne junadi prijavilo 15 zainteresovanih otkupljivača sa cijele teritorije RS, te da je minimalna cijena 3,90 KM. On je izrazio zadovoljstvo odzivom za interventni otkup junadi minimalne težine 550 kilograma žive mase, navodeći da je oko 8.000 grla spremno za otkup.

Za ove namjene iz budžeta RS izdvojena su dva miliona KM.

Inače, ranijim sporazumom s Turskom bilo je dogovoreno da se u 2019. godini izveze 15.000 tona bikova, ali taj dokument nikada nije verifikovan u parlamentu BiH, te se nije ni ušlo u njegovu realizaciju.

Izvor: Nezavisne novine

Federalni budžet predviđa rekordno povećanje izdvajanja za agrar

Razvijena poljoprivreda karakteristika je razvijenih država, a njen ogroman potencijal kod nas još nije ozbiljno shvaćen. Ipak, naredna godina mogla bi biti prekretnica, smatra Ahmed Džubur, univerzitetski profesor.

Džubur kaže kako je neupitna činjenica da poljoprivreda nije bila u fokusu prethodnih nekoliko mandatnih perioda Vlade FBiH, a da su posljedice takvog odnosa prema agraru teško saglediveNedvojbeno je da je zbog neshvatljivog nerazumijevanja uloge agrara u bosanskohercegovačkom društvu, u ekonomskom, socijalnom i demografskom smislu izgubljeno puno. U Federaciji BiH je napravljen značajan finansijski deficit kao rezultat enormnog uvoza visokosubvencionisanih poljoprivrednih kultura i prerađevina iz inozemstva, mada se u Federaciji većina uvezenog mlijeka, mliječnih prerađevina, mesa, voća, povrća, grožđa, ljekovitog i aromatičnog bilja te prerađevina od ovih poljoprivrednih kultura uzgaja i prerađuje na adekvatan način.

Nedostatak poticaja i zaštite domaće proizvodnje je doveo do apsurda da država s izuzetnim potencijalima za agrarnu produkciju, koja je mogla zadovoljiti potrebe ne samo domaćeg stanovništva, već ostvariti značajne izvozne prihode, usmjerava milijarde maraka prema drugim, enormno bogatim i razvijenim državama koje, za razliku od BiH, imaju konzistentnu i odgovornu agrarnu politiku.

Niko ne može osporiti činjenicu da su brojni, ne samo individualni, već i pravni agrarni subjekti, u nedostatku institucionalne podrške i zaštite, napustili djelatnost kojom su se, u brojnim slučajevima, bavili desetljećima. Svake godine je sve teže naći radnike koji će brati voćne plodove, povrće, čuvati stoku, raditi na farmama budući da isti odlaze glavom bez obzira u uređene države koje imaju odgovornu agrarnu politiku. Obezvrijeđeni pojedinci i kompletne familije su predstavljali i još uvijek predstavljaju najveći dio bh. stanovništva koje napušta besperspektivnu državu.

Prije nekoliko dana je predstavljen Nacrt budžeta Federacije BiH koji je, između ostalih, tretirao i sektor poljoprivrede. Predloženi budžet za agrarne poticaje je povećan za 18,3 miliona KM, što predstavlja najveće povećanje sredstava namijenjenih agraru Federacije BiH između dvije budžetske godine od kraja rata do danas.

Izvor: klix