Naslovnica Blog Stranica 876

OPREZ za sve potrošače: Suve ŠLJIVE sa sumpor dioksidom OPASNE po vaše zdravlje

Agrosavjet
-
0
OPREZ za sve potrošače: Suve ŠLJIVE sa sumpor dioksidom OPASNE po vaše zdravlje

Da li uživate u grickanju suvih šljiva? Ova poslastica može da sadrži opasne materije po vaše zdravlje! Pročitajte šta morate da znate pri kupovini suvih šljiva

Šljive se suše različitim metodama, ali ovo sušeno voće omiljena je poslastica mnogih.  Sadržaj šećera (glukoza, fruktoza, saharoza i ksilioza) je veoma visok – 30 odsto. Sadrže oko 17g biljnih vlakana na 100 g plodova. Od vitamina najviše sadrže vitamine A i K, i vitamine B grupe. Od mineralnih materija u suvoj šljivi najviše ima: kalijuma, kalcijuma i gvožda te se smatraju zdravom namirnicom.

Ipak, prilikom kupovine suvih šljiva, obratite pažnju na sastojke navedene na ambalaži, kako biste se uverili da ne sadrže sumpor dioksid, koji predstavlja i sredstvo za konzerviranje, a to je zapravo plin koji se koristi za sušenje voća.

Ako suve šljive kupite u prodavnicama zdrave hrane, moralo bi da bude naznačeno da ne sadrže sumpor dioksid. Ako nisu originalno pakovane, deklaracija mora da sadrži naziv proizvoda iz koga se vidi podatak o grupi proizvoda, datum proizvodnje i rok trajanja.

Bezbojni plin sumpor dioksid se, inače, pojavljuje kao glavni produkt izgaranja sumpora u fosilnim gorivima. Smatra se jednim od najčešćih zagađivača vazduha. On predstavlja nusprodukt rada automobilskih motora i fabričkih postrojenja i tako zagađuje životnu sredinu.

U prehrambenoj industriji se primenjuje kao antibakterijsko sredstvo ili kao vodeni rastvor sumporne kiseline i njenih soli, sulfita. Koristi se kao antioksidans kod nekog voća da bi se zadržala svetla boja, jer se tamnjenjem tog voća gubi i ukus.

Glavobolja, mučnina, povišen pritisak, emfizem, crvenilo, konjuktivitis samo su neke od tegoba koje ovo sredstvo može prouzrokovati.

Naime, sumpor dioksid napada sistem za disanje ljudi i životinja.

Oboleli od astme su najugroženiji kada je u pitanju konzumacija suvih šljiva koje sadrže sumpor dioksid. Vrlo lako mogu dobiti napad takozvane sulfitne astme. Sumpor dioksid i sulfati se koriste dugo, ali tek se nedavno otkrila veza između ovih jedinjenja i astme kod osetljivih osoba.

Kako se navodi na sajtu E-brojevi, posvećenom upravo aditivima u hrani,sumpor dioksid se nalazi na listi alergena koje se, prema direktivi Evropskog parlamenta mora jasno i vidljivo deklarisati, kako bi se kupce upozorili na sastojke hrane koji mogu uzrokovati alergije ili intolerancije na hranu, čak i onda kad se u hrani nalaze u vrlo malim količinama (kao npr. sastojci aditiva, pomoćnih dodataka u procesu proizvodnje, aroma i sl.).

Iz zdravstvenih razloga nije preporučljivo prekoračiti dnevnu dozu od 0,7 mg/kg telesne težine. Međutim, proizvođači hrane dužni su da deklarišu ovaj aditiv kao alergen samo ako je hrani dodato više od 10 mg/kg ili 10 mg/L, iako i značajno manje količine sumpora kod pojedinih bolesnika s astmom mogu uzrokovati napad astme.

Izvor: Sensa 

Da li plastika i najloni STVARNO štite biljke od izmrzavanja?

Agrosavjet
-
0
Da li plastika i najloni STVARNO štite biljke od izmrzavanja?

Odmah ćemo odgovoriti na to pitanje. Upotreba plastike bez dodatnog oblika zaštite nije rešenje i može učiniti više štete nego koristi. Poljoprivredni stručnjaci i profesionalni baštovani predlažu pristup iz nekoliko uglova kako bi se biljke zaštitile od izmrzavanja. U nastavku možete saznati koje su to tehnike.

Iskusni baštovani koriste nekoliko tehnika kako bi u najhladnijem periodu zaštitili biljke u svojim baštama. Neke možda znate, a neke će vam dobro doći baš u ovo vreme.

Voda i malč

Kako vlažna zemlja bolje zadržava toplotu od suve, preporuka je da se biljke zaliju ujutro ali izbjegavajte da se voda nađe na lišću ili će da smrzne. Nakon zalivanja, raširite debeli sloj malča preko zemlje oko biljke, najmanje 5-6 cm. To će pomoći da se zemlja izoluje i da se zaštiti korijen od izmrzavanja. Voda i malč mogu da budu sve što je potrebno za veće, teže biljke.

Prekrivači

Mnoge nežne trajnice u baštama zahtevaju dodatnu pomoć kada nastupi mraz. Biljke možete pokriti raznim vrstama pokrivača ali se najčešće preporuke agril folija. Ona je termički obrađena i predstavlja kvalitetnu toplotnu barijeru, a može da posluži i kao zaštita od insekata i ptica.

Zaštita od hladno vetra

Pojedini baštovani prave barijere od hladnog vjetra oko biljaka, posebno oko ruža, uz pomoć žice za ograđivanje kokošinjca. Prvo se pobodu drveni stubići u zemlju oko biljke i oni moraju biti viši od biljke. Žica od kokošinjca se obomota u dva reda, poveže, a između se napuni osušenim lišćem. Kako drveni stubići vire iznad žice, preko biljke se stavi prekrivač i poveže se za stubiće. Na taj način prekrivač takođe štiti biljku ali je ne dodiruje jer su kočići iznad njene visine.

Oštećenja od mraza

Uprkos najboljim namerama, uvek može doći do oštećenja od mraza. U tom slušaju je važno da se oduprete iskušenju da vodom operete led sa lišća već pustite da se sam otopi.

Koristite makaze za orezivanje kako biste uklonili oštećeno lišće i oštećene zelene stabljike, ali nemojte još da dirate drvenaste biljke. Pričekajte proleće kako biste izrezali oštećene drvenaste delove do zelenog, neoštećenog dijela.

Izvor: Homeguides

PROČITAJTE:

 

Stojan Miladinović BILJEM spasao suprugu – Rastavićem izliječio PETNI TRN

Agrosavjet
-
0
Stojan Miladinović BILJEM spasao suprugu – Rastavićem izliječio PETNI TRN

Recepti za čišćenje, poboljšanje i jačanje krvi, jačanje želuca, dobru probavu, protiv čireva i gnojnih rana.

Stojan Miladinović (69) iz Beograda, više od 40 godina posvetio je izučavanju fitoterapije, a prvim tajnama trava u detinjstvu su ga učile majka Dragoslava i baka Vukosava u selu Vezičevo u podnožju Homoljskih planina, gdje je rođen.

Utkana je u njegovu dušu sva ljepota netaknute prirode, pa je tako, praveći ljekovite preparate, svojevremeno pomogao i supruzi Radi, koja je bila na korak od neizvesne i skupe operacije.

– Iako nije bilo teško oboljenje, osećala je jake bolove u predjelu pete na tabanima.

Nije mogla ni na nogu da stane. Ljekar je rekao da se radi o petnom trnu, oboljenju izazvanom izmeštanjem kalcijuma na kosti koja se formira na donjoj strani pete. To može biti malo koštano ispupčenje ili skup sitnih izraslina nepravilnog oblika. Objasnili su ljekari da može da se uradi hiruški zahvat, ali da nema garancije da se neće ponovo pojaviti – kaže Miladinović za „Bilje i zdravlje“.

Stojan je rješenje pronašao u rastaviću, od koga je napravio parni (vrući) oblog. Uzeo je pregršt rastavića i stavio u sito, iznad posude sa kipućom vodom. Kada je biljka omekšala, još vruću je umotao u pamučnu tkaninu i kao oblog stavio supruzi na bolno mjesto. Pravilo je da se drži tokom noći, a ujutro stiže olakšanje. Za nekoliko dana bol je potpuno nestao i žena je mogla normalno da hoda.

– Poslije toga mi se javilo više ljudi sa istim problemom i svi su se na isti način oslobodili petnog trna. Inače, meleme sam pravio za prijatelje koji su imali problema sa ispucalim petama, zanokticama, ekcemom, potkožnim bubuljicama. Pravio sam i losione za čišćenje lica, za poslije brijanje, protiv ujeda pčela i komaraca, razne maske za lice i kreme. Nisam komercijalizovao bilje i tu se ne može ostvariti profit ako imate pošten odnos prema bilju i ljudima. Ovo je moj hobi i želim da pomognem savjetom i iskustvom – kaže Stojan.

Iz ljubavi prema bilju i prirodi, Stojan je sa suprugom na imanju kod Svilajnca posadio više od 50 stabala oraha i toliko drugih voćaka. Ljubav se djeli, pa on nesebično ukazuje da će i sada, kada mu orah unosi Božićnu radost u dom, svoje recepture podeliti našim čitaocima.

Kaže da se od oraha za lijek lišće skuplja u proljeće, nezreo plod u junu, a zreo u jesen.

– Čaj od mladog osušenog lišća oraha koristi se uz med za čišćenje, poboljšanje i jačanje krvi, jačanje želuca, dobru probavu, protiv čireva, gnojnih rana. Za čaj se uzima 10g osušenog ili 50g svežeg lišća na pola litra vode. Lišće preliti, pet minuta kuvati i piti dvije do tri šoljice dnevno. Koristi se i kao dodatak vodi za kupanje – kaže Miladinović.

Od zelenih oraha pravi se orahova rakija koja pročišćava želudac, jetru i krv, a odlično je sredstvo za razrjeđivanje krvi.

Rakija od oraha se lako pravi: 20 zelenih oraha iseče se na četvrtine i stavi se u flašu sa širokim grlićem, pa se preliju litrom rakije tako da ih rakija prekrije sa dva do tri prsta. Dobro zatvorenu flašu tri nedelje držati na suncu ili na toplom mjestu. Poslije tog vremena tečnost procjediti i po potrebi uzimati po jednu kašičicu.

Izvor: Bilje i zdravlje

Uskoro početak rada stočnog groblja na Manjači – Banjaluka prva u BiH rješava zbrinjavanja životinjskog otpada

Agrosavjet
-
0
Uskoro početak rada stočnog groblja na Manjači – Banjaluka prva u BiH rješava zbrinjavanja životinjskog otpada
Do kraja ove godine, na Manjači će početi rad stočno groblje, čime će biti riješen višegodišnji problem sa zbrinjavanjem životinjskog otpada.
Prema najavama iz Centra za razvoj poljoprivrede i sela, stočno groblje locirano je na Manjači, odnosno na lokaciji nekadašnje poljoprivredne farme na kojoj se ukopavanje životinjskog otpada odvijalo i do sada, ali na nepropisan način, uz nepostojanje osnovnih sanitarno-tehničkih uslova koje bi stočno groblje trebalo da ispunjava, navodi se na sajtu Grada Banjaluka.
Izgradnjom ovog groblja, Banjaluka će biti prva lokalna zajednica u RS i BiH koja će na kvalitetan način riješiti pitanje zbrinjavanja životinjskog otpada i uslova za brigu o životinjama. Ovdje će biti obavljani ukopi uginulih ili eutanazarinih životinja – ističe Draško Ilić, direktor Centra.
Izgradnja groblja, na površini od 10.000 kvadratnih metara, privodi se kraju, i, kako najavljuje Ilić, trebalo bi da bude u funkciji do kraja ove godine.
– Ovo je veoma zahtijevan i ozbiljan projekat i mi ga pripremamo skoro dvije godine. Uredili smo lokalitet na kojem bi uskoro trebalo da počnu prvi ukopi životinja, a to je podrazumijevalo mnogo pripremnih radnji. Postavljena je ograda groblja sa izgrađenom kontrolisanom kapijom, izgrađen je put u dužini od 1.200 m do stočnog groblja, a ugradićemo i video nadzor. Takođe, dužni smo da ispoštujemo sve ekološke standarde pa je izrađena dezobarijera te iskopani kanali za odvođenje otpadnih voda – objašnjava Ilić.
Načelnik Odjeljenja za inspekcijske poslove Janko Kecman, naglašava da će životinje biti ukopavane uz nadzor veterinarskih inspektora i propisanu proceduru. On ističe da je u cijelom procesu veoma značajna uloge buduće higijeničarske službe.
Higijeničarska služba će biti u potpuniosti opremeljena kako bi mogla da izvrašava ove odgovorene zadatke. Njihov zadatak će biti da uginulu ili bolesnu životinju, pod veterinasrskim nadzorom, transportuju do stočnog groblja i da se tu izvrši ukop ili eutanazija – kaže Kecman.
Izgradnjom stočnog groblja, ujedno će biti riješen problem sa sahranjivanjem uginulih kućnih ljubimaca. Naime, u izdvojenom dijelu groblja biće smještene parcele za ukop kućnih ljubimaca, gdje će građani, takođe uz propisanu procedutu, moći sahraniti svog kućnog ljubimca
Izvor: eKapija

POGLEDAJTE KO SU IZLAGAČI NA SAJMU DOMAĆIH PROIZVODA “NAŠE JE BOLJE”, KOJI ĆE SE 16.12. ODRŽATI U BIJELJINI

Agrosavjet
-
0
POGLEDAJTE KO SU IZLAGAČI NA SAJMU DOMAĆIH PROIZVODA “NAŠE JE BOLJE”, KOJI ĆE SE 16.12. ODRŽATI U BIJELJINI

Ministarstvo trgovine i turizma organizuje u ponedjeljak, 16.12.2019. godine, Sajam domaćih proizvoda „Naše je bolje“, koji će biti održan u hotelu „Ras“, u Etno-selu „Stanišići“, u Bijeljini.

Sajam domaćih proizvoda počinje u 11 časova i traje sve do 20 časova, a ulaz za sve posjetioce je besplatan!

Na sajmu će učestvovati izlagači iz cijele Republike Srpske koji će imati priliku da predstave svoje proizvode i promovišu svoj brend. Svoje učešće su potvrdili sljedeći izlagači:

Bezalkoholni napici:

  1. VITINKA a.d., Kozluk
  2. VITAMINKA a.d., Banja Luka
  3. SAVA SEMBERIJA d.o.o., Bijeljina
  4. SPEKTAR DRINK d.o.o., Bijeljina
  5. FRUKTA TREJD d.o.o., Derventa
  6. MLIJEKOPRODUKT d.o.o., Kozarska Dubica
  7. GRAND PROM d.o.o., Bijeljina
  8. BOM IMPEKS d.o.o., Banja Lula
  9. PLANTAGO d.o.o., Laktaši
  10. MLJEKARA DULE d.o.o., Bijeljina
  11. MLJEKARA PAĐENI d.o.o.,Bileća
  12. ELIXIR KAFA d.o.o., Bijeljina
  13. AROMELA , Gradiška
  14. FRUIT ORGANICA p.z., Gradiška
  15. OGNJIŠTE PERIĆI s.p. Osmaci

Alkoholni napici:

  1. VINSKI PODRUM ANĐELIĆ, Trebinje
  2. PODRUMI VUKOJE d.o.o. Trebinje
  3. VINARIJA JUNGIĆ d.o.o. Čelinac
  4. MB IMPEKS d.o.o. Banja Luka
  5. VINARIJA VERA, Trebinje
  6. UGLJEVIČANKA, Ugljevik
  7. VINARIJA PAJIĆ, Brčko
  8. PODRUMI BANJALUČKE BISKUPIJE BONAVENTURA, Mahovljani
  9. RAFT BREWERY, Foča

Prehrambeni program:

  1. KRAJINA KLAS d.o.o. Banja Luka
  2. PINGVIN d.o.o. Laktaši
  3. SAN MARKO d.o.o. Bijeljina
  4. ADRIA MM d.o.o., Banja Luka
  5. BODAXCO d.o.o. ,Bijeljina
  6. FRATELO TREJD a.d., Banja Luka
  7. BUTREKS RIBARSTVO, Trebinje
  8. ZP KOMERC d.o.o., Bijeljina
  9. SAMOSTAN MARIJA ZVIJEZDA, Trapisti
  10. BUNDALO NADA, KRAJIŠKI SIR, Novi Grad
  11. AGRARNI FOND, Trebinje
  12. KRAJIŠKA KUĆA, Banja Luka
  13. RASADNIK NEŠKOVIĆ, Bratunac
  14. CHILLI POP’S, Banja Luka
  15. GLOBUS, Bijeljina
  16. TARANA, Trebinje

Organski proizvodi:

  1. BOŠNJAK p.g.
  2. LJUBICA SUNCE d.o.o., Kotor Varoš
  3. LJBILJE d.o.o. LJubinje
  4. PRIRODNO BUNDEVICA, d.o.o.
  5. ULJA MIKI, Bijeljina
  6. PČELARSKI CENTAR BATINIĆ, Sokolac
  7. LALETOV MED, Bijeljina
  8. KUĆNA RADINOST KOPČA, Laktaši
  9. ORGANSKI PROIZVODI JALIĆ, Laktaši
  10. FARMA GUSAKA, Bijeljina

Obuća i odjeća:

  1. EXCLUSIVE LINGERIE d.o.o., Banja Luka
  2. SANA LINEA a.d., Kostajnica
  3. BEMA d.o.o., Banja Luka
  4. MED IMPEKS d.o.o., Bijeljina
  5. SINIKOM d.o.o. , Banja Luka
  6. OBUĆA d.o.o. Zvornik Proizvodnja i prodaja obuće

Ostalo:

  1. BOKSIT a.d., Milići
  2. MOST d.o.o., Bijeljina
  3. ORAO a.d., Bijeljina
  4. ELVACO METPRO, Bijeljina
  5. BLAGOTEKS d.o.o., Bijeljina
  6. GRAFOGRAF z.t.r. Doboj
  7. PSIHIJATRIJSKA BOLNICA, Sokolac
  8. DUVAN a.d., Bijeljina
  9. LED LEDENI, Banja Luka
  10. AGREKS d.o.o., Donji Žabar
  11. STECO CENTAR d.o.o. Bijeljina
  12. UG ŽIR, Istočno Sarajevo
  13. MONAKO d.o.o. , Bijeljina
  14. HOTEL KARDIAL d.o.o. Teslić
  15. AGROMEHANIKA d.o.o. Banja Luka
  16. AUTO IN EXCALIBUR d.o.o. Bijeljina
  17. LALETOV MED p.g. Bijeljina

Sajam se organizuje u okviru realizacije kampanje „Naše je bolje“ koju Ministarstvo trgovine i turizma kontinuirano provodi s ciljem promocije domaćih proizvoda i jačanja privrednih aktivnosti u Republici Srpskoj. U proteklom periodu održane su konferencije posvećene brendiranju domaćih proizvoda širom Republike Srpske, realizovane su aktivnosti na promociji domaćih brendova i objavljeno je osam brojeva biltena „Najbolje iz Srpske“ u kojima su predstavljena najuspješnija preduzeća u Republici Srpskoj.

https://umek-rs.com/

Kako i kada obaviti rezidbu četinara?

Agrosavjet
-
0
Kako i kada obaviti rezidbu četinara?

Kada su u pitanju četinari, ljudi ne pitaju kako se četinari režu, već zbog čega se režu? Odgovor je enormno dugačak, a između ostalog dovoljno je reći da nakon rezidbe biljka izgleda jedrije, zdravije, kompaktnije, gušće, pravilnog rasta i očuvanog habitusa.

Bez obzira da li se radi o mediteranskom, kontinentalnom ili planinskom regionu, sa svim temperaturnim amplitudama koje sami po sebi imaju, želja hortikulturista i baštovana da u svojim projektima i dvorištima imaju neki od velikog broja vrsta četinara, nikako ne jenjava.

Unutar same kategorije ovih biljnih vrsta, postoji ogromna lepeza varijeteta sa svim njihovim karakteristikama. Od poleglih Juniperusa u čitavom spektru boja, preko vrsta iz rodova Pinus i Cedrus, Thuja, Cupressus, Abies, do za mene definitivno kraljica svakog dvorišta, srebrenih smrča Picea pungens, sa obiljem varijeteta.

Sve četinarske vrste imaju niz specifičnosti i zahtjeva prema uslovima sredine, više nego bilo koja druga biljna vrsta. Veoma su specifični kako po pitanju samog zemljišta tj njegove drenaže, temperature kao i same zagađenosti vazduha gdje sve vrste ne vole zagađene gradske sredine sa velikom količinom betona i veoma žarkim ljetima.

Rezidba je krucijalna kod uzgoja četinara

Veoma su često kupci i držaoci bilja četinara fascinirani njihovom ljepotom prilikom kupovine, posmatranjem raznoraznih fotografija četinara na internetu itd., ali se još češće upravo isti ti ljudi žale na kvalitet i izgled njihovih biljaka, traže rješenje i sugestiju „kako ih održavati, kako ih liječiti, čime ih prskati, čime ih đubriti?“ dok se jako mali broj ljudi sjeti krucijalne stvari, a to je rezidba.

Kada su u pitanju četinari, ljudi ne pitaju kako se četinari režu, već zbog čega se režu? Odgovor je enormno dugačak, a između ostalog dovoljno je reći da nakon rezidbe biljka izgleda jedrije, zdravije, kompaktnije, gušće, pravilnog rasta i očuvanog habitusa.

Međutim da bi svi navedeni epiteti bili vidljivi u samoj stvarnosti, strogo se mora voditi računa o određenim pravilima u samoj rezidbi.

Rezidbu ne obavljati u vlažnim periodima godine

Jedan od veoma bitnih parametara jeste vrijeme obavljanja same rezidbe. Ono je često u direktnoj povezanosti sa klimatskim faktorima samog regiona u kom se biljke nalaze, ali načelno se mora voditi računa da se rezidba četinara ne obavlja u vlažnim periodima godine, kakva je najčešće jesen. Ovo je naročito važno ako su u pitanju jači rezovi, tj. veći presjeci kada novonastala rana predstavlja „ulazna vrata“ za mnogobrojne patogene prouzrokovače bolesti, naročito kod vrsta iz roda Picea spp. Nije dobro rezati ni u toku jakih zima sa niskim temperautrama te se stoga dolazi do prostog rješenja da je biljku najbolje rezati kada se već izlazi iz zime, nakon opasnosti od djelovanja niskih temperatura, a prije kretanja vegetacije tj dok biljka „još uvijek miruje“. Na ovaj način se postiže relativno brzo zacjeljivanje rana, a novonastali prirasti ce sakriti sva rezana mjesta i biljka će relativno brzo biti kompaktna.

U samoj vegetaciji može se raditi rezidba, kod nekih vrsta četinara, na manjim prirastima, kako bi se optimizirao rast i obezbijedila kompaktnost i gustina biljke, jer kod nekih vrsta kao sto su Pinus mugo, Pinus brepo upravo to prikraćivanje mladih prirasta, dovodi do jako velike gustine i kompaktnosti same biljke.

Drugi bitan parametar jeste kvalitet alata kojim se rezidba obavlja. Alat tj makaze kojima se obavlja rezidba mora da na biljci pravi oštar i pravilan rez kako nebi ostavljao zarubljene i gužvane ivice reza, jer u tim situacijama rana sporo zarasta, uslijed čega je mnogo veća mogućnost naknadnih infekcija.

Treći bitan parametar je odabir onog šta se reže. Osnovno pravilo je da se biljka obiđe više puta i detaljno pogleda kako bi se izbjegao pogrešan i bespotreban rez, jer mnogo puta je bolje neku granu poviti i podvezati nego li je prikratiti.

Cilj je očuvati kompaktnost i podmlađivanje biljke

Kada se grana skraćuje, to se radi uglavnom do pupoljka koji se želi ostaviti kao nova produžnica skraćene grane, a sve u cilju očuvanja kompaktnosti i podmlađivanja biljke. Osim toga, osnovna odlika četinara je da su spolja zeleni, dok unutrašnjost starenjem biljke ogolijeva, tako da u tom slučaju rez se radi samo do onog dijela grane na kom ima vitalnih pupoljaka koji bi nastavili dalji razvoj, a nikako do odrvenjelog dijela grane koji je ostarao.

Ovo se radi iz razloga jer četinari za razliku od šiblja i drveća jako teško aktiviraju spavajuće pupoljke iz odrvenjelih starih grana. U ovoj situaciji postoji par izuzetaka, ali generalno je mnogo bolje pridržavati se ovog pravila.

Pročitajte: Sadnja i gajenje čempresa

Rezidba oboljelih četinara

U praksi se najčešće susrećemo sa tim da se rezidba četinara uglavnom radi kada se oni iz nekog razloga „razbole“. Rezidba oboljelih četinara ima par pravila kojih se značajno pridržavati kako bi se oboljela biljka oporavila.

Prvo je da se inficirani biljni dijelovi uklanjaju u potpunosti, najčešće rezidbom do zdravog tkiva, a nekada i zdravog tkiva u dužini od 2-3 cm.

Drugo veoma bitno pravilo je da se prilikom rezidbe oboljelih biljaka, nakon svakog reza alat mora dezinfikovati, nekim od sredstava za dezinfekciju, kako se infekcija samom rezidbom ne bi još više proširila na samoj biljci.

Kao treće, biljke koje su oboljele moraju se umjereno rezati, a nikako veoma jako iz razloga što već iscrpljen četinar uslijed dejstva nekog patogena prouzrokovača bolesti, neće imati snage da pretrpi stres uzrokovan jakom rezidbom i veoma često dolazi do njegovog potpunog propadanja.

Na kraju, četinari iako godinama loše rezani, nepravilnog rasporeda grana u prostoru mogu se uz malo mašte i kreativnosti, poštujući sve kodekse adekvatne rezidbe, pretvoriti u tzv „Pom Pom“ forme biljaka za one ljubitelje istočnjačkih metoda uzgoja.

Izvor: Agroklub

 

Pašalić: Rast agrarnog budžeta prati rast ukupnog budžeta Srpske

Agrosavjet
-
0
Pašalić: Rast agrarnog budžeta prati rast ukupnog budžeta Srpske

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je da rast agrarnog budžeta prati rast ukupnog budžeta Srpske.

Pašalić je istakao bi agrarni budžet u narednoj godini trebalo da iznosi 75 miliona KM, za četiri miliona KM više nego u ovoj.

Najveći rast budžeta vezan je za povećanje plata u narednoj godini, oko stotinu miliona KM. U planu su i druga povećanja, jer će već početkom naredne godine biti potrebe i za povećanje penzija.

Rekao je Pašalić novinarima u Kobatovcima kod Laktaša.

On je pojasnio da je stav Vlade da većina sredstava bude usmjerena na povećanje plata i da, s druge strane, bude rasterećena privreda smanjenjem poreza.

Pašalić je istakao da će to dati puni efekat u narednoj godini, ne samo kada se govori o budžetskim potrošačima, već i u realnom sektoru.

Obnoviti poljoprivrednu mehanizaciju

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je da je i Ministarstvo prepoznalo potrebu da se potpuno obnovi poljoprivredna mehanizacija kao najvažniji uslov uspješnog bavljenja ovom proizvodnjom, te pozdravlja aktivnost “Mlijekoprodukta” koji je danas podjelio mehanizaciju poljoprivrednicima.

Pašalić je istakao da najveća domaća mljekara “Mlijekoprodukt” iz Kozarske Dubice dobar partner i Ministarstvu i poljoprivrednicima, što dokazuje i današnja donacija poljoprivrednim proizvođačima.

Ministarstvo je u ovoj godini već platilo poljoprivrednim proizvođačima koji su nabavili mehanizaciju naš podsticaj od 30 odsto u odnosu na vrijednost investicije i ove godine je nabavljeno oko 140 novih traktora i oko 600 novih priključaka.

Rekao je Pašalić novinarima u Kobatovcima kod Laktaša gdje je danas podijeljena mehanizacija.

On je dodao da će Ministarstvo nastaviti sa ovom mjerom, kao i da će podržavati izgradnju novih objekata, sistema za navodnjavanje, sistema za zaštitu od grada i mraza.

Smatramo da je efektije kada se ulaže u novu opremu, nego da povećavamo iznose po grlu i litru.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i mljekara Republike Srpske Vladimir Usorac podsjetio je da “Mlijekoprodukt” četvrtu godinu zaredom uručuje na korištenje poljoprivredne mašine farmerima s ciljem olakšanja i usavršavanja procesa proizvodnje mlijeka.

Za četiri godine farmerima je dodijeljeno oko 400 mašina ukupne vrijednosti 2,4 miliona KM. Te mašine se pet godina vode kao mljekarine, a nakon toga ostaju proizvođačima. To znači da su proizvođači obavezni pet godina prodavati mlijeko `Mlijekoproduktu` da bi im nakon toga besplatno ostale.

Pojasnio je Usorac i dodao da je Mlijekoprodukt” uočio ono što nedostaje proizvođačima i to je nabavio.

On je naveo da će ova donacija pomoći da se popravi struktura mehanizacije, koja je stara 30 i više godina, dodavši da se na ovaj način povećava proizvodnja i poboljšava kvalitet proizvoda.

Predstavnik “Mlijekoprodukta” Vladimir Burazor rekao je da ova kompanija stalno sa farmerima radi na unapređenju kvaliteta sirovog mlijeka i aktivnost podjele mehanizacije je direktno usmjerena ka poboljšanju kvaliteta stočne hrane, što će na kraju uticati na proizvodnju mlijeka.

Četiri godine spovodimo ovu aktivnost. Ove godine 101 farma i dvije zadruge dobiće ukupno 127 poljoprivrednih mašina za spremanje sijena, silaže i sjenaže i za kvalitetnu duboku obradu zemljišta, čija vrijednost je oko 600.000 KM”.

Naveo je Burazoer.

Predstavnik zadruge “Agro tržni centar” Šipovo Rade Klinac rekao je da prvi put učestvuje u ovom programu i da će dobijeni priključci znatno pomoći u obradi zemljišta, pripremi sjenaže i sijena, tako da će moći i više mlijeka proizvoditi.

Zadovoljni smo programom jer direktno podržava kooperante i prozvođače mlijeka.

Dodao je Klinac.

Izvor

 

Ovce „okupirale“ kružni tok

Agrosavjet
-
0
Ovce „okupirale“ kružni tok

Nikada nisam vidio takvo nešto, na kružnom toku ih je bilo valjda 200. Niko ih nije čuvao, nisam vidio nikakvog pastira. Policija je bila tamo i niko više.

Priča to jedan očevidac za portal 24sata.hr. koji se slučajno našao na cesti kod prodavnice IKEA u Zagrebu.

„Kada sam se vraćao nakon sat vremena njih više nije bilo pa pretpostavljam da ih je neko potjerao, možda njihov vlasnik. Mislim da su sigurno nekom pobjegle“, rekao je čitalac koji je poslao i fotografije ovaca.

 

Iz zagrebačke policije rekli su kako su zaprimili dojavu oko 00.30 časova.

Na travi pored kolovoza zatekli su ovce koje nisu stvarale probleme u saobraćaju.

Izvor; Nezavisne

Zdravlje i ishrana: 3 namirnice koje ne treba prati prije upotrebe

Agrosavjet
-
0
Zdravlje i ishrana: 3 namirnice koje ne treba prati prije upotrebe

Kako ne bi izgubile pozitivna svojstva, ove tri namirnice ne bi trebalo prati.

Saznajte zbog čega ove tri namirnice ne biste trebali da perete pre nego što ih iskoristite:

1. Jaja

Ljuska jajeta često sadrži poseban premaz kako bi se jaje zaštitilo od bakterija. Voda uništava tu zaštitu pa jaja nije dobro prati, a nema ni potrebe.

2. Tjesteninu 

Vrhunski kuvari kažu da bi pranje tjestenine trebalo biti protivzakonito jer se na taj način uklanja skrob koji je kasnije potreban kako bi se sos dobro spojio sa tjesteninom. Kuvana tjestenina može da se stavi pod vodu jedino ako je predviđena za salate.

3. Pečurke

Pečurke dobro apsorbuju vodu i zato nije dobra ideja prati ih, ili još gore, potapati. Ako to radimo one će izgubiti elastičnost i postati podložnije kvarenju.

Ako su baš jako zamazane, brzinski ih provucite kroz vodu i brzo obrišite papirnim ubrusom. Inače, zemlja sa gljiva uklanja se četkicom.

Izvor: www.yumama.com

Napasne štetočine se odomaćile na obalama Sane

Agrosavjet
-
0
Napasne štetočine se odomaćile na obalama Sane

SANSKI MOST – Šteta koju već nekoliko godina uzrokuju brojni dabrovi, koji su se namnožili na obalama Sane i njenih pritoka, sve je veća, zbog čega su učestale pritužbe mještana koji žive pored ove rijeke.

Prema njihovim riječima, reprodukcija ovih životinja dostigla je zabrinjavajuće razmjere, a na njihovoj meti su priobalno drveće, poljoprivredni usjevi i posebno voćnjaci.

Stanovnik naselja Mahala Ibrahim Alihodžić ističe za „Nezavisne“ kako su dabrovi vremenom načinili pravu pustoš i potpuno uništili drveće na dijelu toka Sane kroz ovo naselje.

„Posebna poslastica su im vrbe, od kojih su mnoge stare nekoliko desetina godina. Uništavaju voće, ali i krupno drveće, čija su stabla promjera i po pola metra. Oglođu ga poput električne glodarice“, kaže Alihodžić.

Prema njegovim riječima, dabrovi su najaktivniji u večernjim i jutarnjim satima i toliko su se odomaćili da se uopšte ne plaše ljudi.

„Izgledaju poput dobro uhranjenih pasa i nimalo se ne plaše ljudskog prisustva. U nekoliko navrata sam im nudio hranu i tada priđu na svega metar ili dva, jednostavno ne pokazuju nikakav strah, baš su kao domaće životinje“, kaže Alihodžić.

Prema riječima sanskih ribolovaca, broj dabrova na Sani i njenim pritokama enormno se povećao u posljednjih desetak godina, kada su se vratili na ova područja, nakon što su u prijeratnom periodu, zbog velikog zagađenja, potpuno nestali iz sanskog sliva.

U Lovačkom društvu „Sana“ kažu kako primaju brojne pritužbe mještana koji se žale kako dabrovi uništavaju njihove usjeve.

„Također, i voćari se žale na njih jer je poznato kako je kora mladih voćaka najveća poslastica za njih“, kaže Mesud Aganović, sekretar Lovačkog društva „Sana“.

U ovom društvu ističu kako postoje mnogi koji smatraju da je broj dabrova porastao u tolikoj mjeri da se mora redukovati, ali da s druge strane postoji veliki pritisak društava i aktivista za zaštitu životinja koji se protive tome.

Navode kako je dabar nedavno skinut s crvene liste zaštićenih životinja i da je lov na njih sada moguć ukoliko se dokaže njihova prekobrojnost i štetnost po okolinu. Međutim, dodaju kako to zahtijeva komplikovanu proceduru i pribavljanje velikog broja različitih dozvola i odobrenja.

Dabrovi su na ove prostore dospjeli iz susjedne Hrvatske, gdje su nestali krajem devetnaestog vijeka, ali su u okviru velikog projekta prije dvadesetak godina vještački nastanjivani.

Mogu opstati samo u nezagađenim vodama, pa su i njihove migracije usmjerene ka onim prostorima gdje su rijeke čistije.

Nemaju neprijatelja u prirodi, što doprinosi njihovom ubrzanom razmnožavanju i reprodukciji.

Izvor: Nezavisne

1...875876877...1.012Stranica 876 of 1.012

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia