Naslovnica Blog Stranica 858

Otkriven virus koji ljude čini glupljim

Agrosavjet
-
0
Otkriven virus koji ljude čini glupljim

Virus koji inficira ljudski mozak i čini osobu „glupljom“ je otkriven, tvrde istraživači iz SAD.

Virus koji inficira alge nikada ranije nije primjećen kod zdravih ljudi, ali su naučnici otkrili da on može uticati na kognitivne funkcije, uključujući vizuelno procesiranje i svijest o prostoru, piše Independent.

Istraživači sa Džon Hopkins medicinske škole Univerziteta Nebraska došli su do ovog otkrića kada su sprovodili nepovezanu studiju u vezi sa mikrobima grla.

Iznenađujuće, oni su otkrili da se DNK u grlima zdravih osoba poklapao sa DNK virusa koji inficira zelene alge.

Dr Robert Jolken, virolog koji je predvodio originalnu studiju, ovom prilikom je izjavio: „Ovo je upečatljiv primjer koji nam pokazuje da mikroorganizmi koje nosimo u nama mogu uticati na ponašanje i kognitivne sposobnosti. Mnoge fiziološke razlike enkodirane su u setu gena koje nasljeđujemo od roditelja. Međutim, neke od ovih različitosti su dodatno izražene brojnim mikroorganizmima koje nosimo u sebi i koji vrše interakciju sa našim genima.“

Od 90 učesnika studije, 40 je bilo pozitivno na ovaj virus. Osobe sa virusom imale su lošije rezultate na testovima dizajniranim da mjere brzinu i preciznost vizuelnog procesiranja.

Ljudska tijela sadrže trilione bakterija, virusa i gljivica. Većina je bezopasna, ali nalazi ovog otkrića ukazuju da postoje pojedini mikrobi koji mogu da utiču na kognitivne sposobnosti, dok su zaražene osobe zdrave, prenosi Cafe.ba.

Prijateljstvo nema granica: Mačka Cica se ne odvaja od krave Ruže

Agrosavjet
-
0
Prijateljstvo nema granica: Mačka Cica se ne odvaja od krave Ruže

Kažu da su prijatelji porodica koju sami biramo i da u tome ne postoje granice. Tom ljudskom logikom očigledno se vodila i mačka Cica, koja je za svoju najbolju prijateljicu izabarala, ni manje ni više nego – kravu!

Dobili smo steone junice preko naše zadruge iz Vojkovaca. Čim smo ih smjestili u objekat mačka je prišla Ruži i legla na nju. Od tad pa evo svih ovih dana kada god uđemo u štalu ona leži na njoj, ako krava jede i pomera se, mačka stoji pored i posmatra je, čim se krava spusti da legne mačka dolazi i penje se njoj na leđa i tako svaki dan“, priča nam domaćin Bojan Mijailović.

Iako pored Ruže leškare još dve junice, Cica je sebi za drugaricu odabrala baš nju, a zašto je to tako niko ne zna.

„Ima u štali još krava, međutim mačka samo na njoj leži ostale ne pogleda. Da li joj je ona najudobnija za spavanje ili se tu stvorilo neko životinjsko prijateljstvo to znaju samo njih dvije“, kroz smijeh kaže Mijailović.

Jedno je sigurno, prijateljstva se rađaju i kod životinja bez obzira na vrstu, rasu i veličinu, a to su dokazale Cica i Ruža.

Izvor: Rina

Srbija uvozi hljeb?

Agrosavjet
-
0
Srbija uvozi hljeb?

BEOGRAD – Srbija je prošle godine uvezla 6.000 tona hljeba, peciva i tosta u vrijednosti od 6,8 miliona evra, piše „Politika“.

List piše da su vekne najviše stizale iz Rumunije, Njemačke, Bugarske, pa i iz Hrvatske, u koju je, prema nedavno objavljenim podacima, od njenog ulaska u EU, znatno povećan uvoz hleba.

„Zvuči neverovatno, jer većini potrošača nije poznato da im trgovci i pekari uveliko prodaju vruć hleb i pecivo koji su na naše tržište stigli u šleperima, prethodno pripremljeni i zanrznuti nekada i hiljadama kilometara daleko“, navodi list.

Pecivo, koje se pred očima kupaca samo dopeče, prodaje se kao svježe uglavnom u trgovinskim i pekarskim lancima.

Poznavaoci tržišta objašnjavaju da tradicionalno pekarstvo sve više zamjenjuje tehnika parbejking, prema kojoj se djelimično pečeni hljeb i peciva brzo zamrzavaju i transportuju.

Izvor: Nezavisne

Naše bake su ga stalno koristile – Kako da napravite sapun od svinjske masti

Agrosavjet
-
0
Naše bake su ga stalno koristile – Kako da napravite sapun od svinjske masti

Domaći sapun – Jedan kilogram žive (kaustične) sode rastvori u 9 litara mekane vode (kišnica ili voda iz neke reke) i stavi u taj rastvor 4 kilograma masnoće. Kuvati otprilike dva i po sata na tihoj vatri. Za vrijeme kuvanja treba neprestano mješati.

10 minuta prije nego se skine s vatre, baciti u kazan jednu šaku kuhinjske soli, onda dobro promješati. So se dodaje zato, da bi se sapun bolje odvojio od ostale mase. Ako se sapun mrvi, znak je da je stavljeno previše sode. U tom slučaju dodati postepeno vode dok se masa ne odvoji. Poslije skidanja s vatre pokupi kašikom sapun, koji se nalazi na površini i sipati ga u mokro ili, još bolje, u mokrim krpama obloženo korito ili neki drugi sud, da se ohladi i očvrsne.
Ovakav domaći sapun možete oplemeniti raznim sastojcima kao što su maslinovo i kokosovo ulje, lavanda, ruzmarin, mekinje, jogurt, med, ali i zrna kafe, ovas i raž ako želite i efekat pilinga. Za najljepši miris poslužiće vam narendana korica pomorandže i limuna, šargarepa, bundeva, vanilin i kakao prah. Eterična ulja se ukapavaju u smjesu sapuna u trenutku dok je ona još vruća, odnosno dok je još na pari, a ostale sastojke možete staviti u kalupe prije izlivanja sapuna.
PROČITAJTE:

 

Mađarsko vino najskuplje na svijetu, flaša košta 35.000 evra

Agrosavjet
-
0
Mađarsko vino najskuplje na svijetu, flaša košta 35.000 evra

Najskuplje vino na svijetu u 2019. godini nije bilo ni italijansko, niti francusko, piše italijanska Republika, već vino iz Mađarske.

Dvadeset flaša, zapremine litar i po, čine mađarsku ekskluzivnu kolekciju Royal Tokaji „Essencia“, a jedna flaša te kolekcije košta 35.000 evra.

Ovo slatko vino proizvodi se na sjeveroistoku Mađarske, a vino je pravljeno od berbe iz 2008. godine.

Flaše je dizajnirao umjetnik Džejms Karkas, a svaka od njih 20 ima čep pravljen upravo za njih u Portugalu.

Rok trajanja im je do 2300. godine. Do sada je prodato 11 flaša iz te kolekcije.

Cijenu je odredio niz faktora, piše Republika, uključujući i „plemenitu plijesan“, koja je zaslužna za neponovljiv ukus tog vina.

Za ovo vino proizvođači kažu da ne bi mogli da ponovo proizvedu njegovu jedinstvenu aromu.

Izvor: B92

Uskoro svemirski paradajz

Agrosavjet
-
0
Uskoro svemirski paradajz

Američki znanstvenici proizveli su novu sortu paradajza koji daje prinose za manje od 40 dana, a moguće ga je uzgojiti i u svemiru.

U nastojanju da se uzgoji više usjeva na manjim površinama i netaknutim lokacijama, znanstvenici sa Sveučilišta u Kaliforniji, u Riversideu, razvili su novu sortu paradajza koja se može uzgajati u vrtu, kontejnerima, a postoji mogućnost uzgoja i u svemiru.

Nova sorta nastala je upotrebom alata za uređivanje gena koji se često koristi kod uzgoja vinove loze. Znanstvenici su ciljali gen u biljci paradajza koji je povezan s duljinom stabljike, a spajanjem s još druge dvije mutacije na genima koji kontroliraju reproduktivni rast i veličinu biljaka proizvedenje novi paradajz – „paradajz urbane poljoprivrede“.

Što više plodova sa što manje listova

Bilo je vrlo bitno stvoriti sortu koja će dati što više plodova, ali i da ima što manje listova kako ne bi zauzimala puno prostora jer je prvenstveno namijenjena za uzgoj u gradovima.

Iako bi trebala izgledati kao tradicionalni cherry paradajz, više podsjeća na snop sitnih balona ili buket cvijeća. Zanimljivo je to što daje plodove za manje od 40 dana, navodi Inverse.

„Imaju odličnu veličinu, finog su okusa, ali naravno da sve ovisi o osobnim preferencijama„, kaže Zach Lippman, koautor studije i profesor u laboratoriji Cold Spring Harbor.

I NASA želi ovaj paradajz

Istraživanje je čak pobudilo zanimanja NASA-e i njezinih stručnjaka. Kako tehnologija napreduje, ali i pomisao na to da bi čovjek uskoro mogao doći i do Marsa, znanstvenici sve više rade na istraživanjima vezanim za uzgoj hrane u svemiru, a nova sorta paradajza pokazala se kao dobar primjer. Upravo je zato NASA dala sveučilištu dvogodišnju potporu u iznosu od 800.000 dolara kako bi mogli potpuno stvoriti uvjete za uzgoj ovoga ploda u svemiru.

„Jedna od neophodnih izmjena je povećati brzinu fotosinteze koja biljkama omogućava stvaranje kisika i pretvaranje ugljičnog dioksida u hranu. Poboljšana fotosinteza pomoći će zamijeniti ugljični dioksid u zraku svemirske stanice svježim kisikom, poboljšavajući kvalitetu zraka i održivosti ljudskog života u svemiru„, kaže Robert Jinkerson, asistent kemijskog i ekološkog inženjerstva na Tehničkom fakultetu Marlan i Rosemary Bourns.

Što je najvažnije, eko je prihvatljiv?

Otprilike polovica svjetske populacije živi u gradovima, a očekuje se da će ih do 2050. biti dvije trećine. Gradovi s velikom populacijom ljudi u kojima je zemlja pretvorena u tvornice, ceste i naselja imaju potrebu za brzo rastućom proizvodnjom biljaka.

Kombinacija gena ne samo paradajza nego i ostalog voća i povrća i njihov uzgoj, mogao bi biti veliki poticaj urbanoj poljoprivredi. Ne samo što ovaj nevjerojatan paradajz može proizvesti više hrane u raznim područjima, također može olakšati rastuću zabrinutost oko toga kako koristimo zemlju, ali i umanjiti najveći problem današnjice – klimatske promjene.

Ovo je NAJJAČI PRIRODNI ANTIBIOTIK, 30 puta je jači od bijelog luka i smije da se koristi SAMO OVAKO!

Agrosavjet
-
0
Ovo je NAJJAČI PRIRODNI ANTIBIOTIK, 30 puta je jači od bijelog luka i smije da se koristi SAMO OVAKO!

Medicina nikada u istoriji nije bila razvijena koliko je to danas, ali je sa druge strane očigledna i potreba čovjeka da ne ide kod doktora za najmanju sitnicu, već da određene male tegobe pokuša da rješi na prirodan način. Ponekad neke napitke ili ljekovita ulja koristimo i kao preventivu ili „čuvare“ našeg organizma i imuniteta, a jedan od onih za kojim sve češće posežemo jeste i ulje divljeg origana.

Ovo je prirodni lijek koji se od davnina upotrebljava; posebno su ga cjenili u doba starih Grka kada se koristio za saniranje rana i liječenje disajnih puteva, u srednjem veku je bilo popularno širom Evrope kao sredstvo koje se borilo protiv infekcija.

Danas je opštepoznato da je ulje divljeg origana najjači prirodni antibiotik i da se uspijšeno bori protiv više od 25 vrsta bakterija, a agresivno napada i gljivice i viruse. Naučnici su dokazili i da je ulje divljeg origana je 337 puta jači antioksidans od zelenog čaja, 130 puta od limuna, 30 puta od bijelog luka.

Upotreba

„Čini se da se najviše koristi u terapiji kandide i upornih  bakterijskih infekcija ešerihijom. Međutim, osim povoljnog dejstva na širok spektar bakterija i gljivica, ulje divljeg origana učinkovitim se pokazalo i u prevenciji virusnih oboljenja, kao jaka podrška imunom sistemu, zbog čega pomaže i prevenciji starenja i čak štiti od raka“, objašnjava dijetetičar nutricionista Tanja Olajdžija, i dodaje koji je to sastojak koji ovo ulje čini „čudotvornim“.

„Ulje origana je jak antiseptik, antimikotik i prirodni antibiotik, a sva ova svojstva duguje aktivnoj supstanci – karvakrolu. Zavisno od vrste origana, postotak karvakrola je različit, 70 % je minimum koji može dovesti do terapijskog efekta, a pojedine vrste poput Origanum minutiflorum sadrže i preko 90 % ove supstance. Pri izboru ulja važan je postotak karvakrola, što viši, to je je ulje cjenjenije.“

Dakle, njegova primjena je široka i obuhvata čitav niz zdravstvenih poteškoća, ali imajte na umu da se ulje origana ne smije koristiti na svoju ruku, već je potrebno dozirati ga isključivo po pravilniku koji je naveden na ambalaži. Prije svega treba znati da je neophodno da se koristi u razblaženom obliku, čak i kada je namenjen za spoljašnju upotrebu. Preporučena dnevna doza je do četiri kapi dnevno, a u posebnim situacijama može se koristiti i više, ali nikada u jednoj dozi istovremeno.

„Važan je oblik u kome ga je proizvođač pripremio, te ako je u pitanju čisto ulje važno je istaći da se nikako ne uzima samo, te ga je potrebno razblažiti. Na svakom pakovanju možete naći upute za upotrebu, a nejefikasnije je ukapati određen broj kapi u kašičicu hladno cijeđenog maslinovog ili kokosovog ulja i uzeti nakon glavnih obroka u toku dana“, objašnjava Olajdžija.

Ovo su boljke u kojima ulje divljeg origana može da pomogne:

* štiti od virusa, gljivica i bakterija

*uspiješno se bori protiv ešerihije koli

* pomaže kod psorijaze, ekcema i dermatitisa

* usporava proces starenja

* pomaže kod prekomjernog znojenja i lošeg zadaha iz usta

* pomaže kod upale mišića, tetive, zglobova

* sprječava infekcije

* koristi se kao prva pomoć kod ugriza zmija i insekata

* eliminiše mikroorganizme iz respiratornog, gastrointestinalnog, urinarnog, genitalnog sistema i sa kože.

Izvor: BlicŽena

PROČITAJTE:

Moćna brusnica, prirodni antibiotik: Evo za šta je dobra i kako se konzumira!

Kada nije bilo antibiotika, ljudi su se ovako liječili bijelim lukom: Recept star 5.000 godina!

Propolis umjesto antibiotika: Ako ga koristite ovako možete izliječiti bilo koju infekciju!

Upaljen žuti meteoalarm u BiH

Agrosavjet
-
0
Upaljen žuti meteoalarm u BiH

Žuto upozorenje zbog niskih temperatura vazduha izdato je za većinu područja u BiH.

Upozorenja su izdata za područja Banjaluke, Foče, Prijedora, Tuzle, Bihaća, Livna, Višegrada i Sarajeva, gdje se očekuju temperature oko minus pet.

Kada je riječ o Foči, u mrazištima na visoravnima, te u kotlinskim predjelima moguće su i temperature od minus 13 stepeni.

Jutros je u Bosni i Hercegovini vrijeme pretežno vedro, a po kotlinama i uz riječne tokove ima magle.

Najniža temperatura u sedam sati izmjerena je u Bugojnu, minus devet, dok je najtoplije bilo u Neumu, pet stepeni.

U Livnu, Sanskom Mostu, Sarajevu, Srebrenici i na Sokocu izmjereno je minus osam, a na Ivan Sedlu, u Prijedoru, Tuzli i Zenici minus sedam, Bihaću, Doboju, Grudama i Širokom Brijegu minus šest, Banjaluci minus pet, Bijeljini, Stoci i na Bjelašnici minus četiri, u Gradačcu minus jeda, Trebinju nula, a Mostaru tri stepena, podaci su meteorologa Federalnog meteorološkog zavoda Bosne i Hercegovine (FHMZBiH).

Danas u Bosni i Hercegovini očekuje se pretežno sunčano vrijeme. Prije podne po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle. Vjetar slab istočnog i jugoistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između minus jedan i četiri, na jugu zemlje od osam do 12 stepeni.

U Sarajevu vrijeme će biti sunčano, a najviša dnevna temperatura zraka oko jedan stepen.

Kako su planine u BiH dobile imena?

Agrosavjet
-
0
Kako su planine u BiH dobile imena?

“Volim planine, a posebno Bjelašnicu, na kojoj boravim u zimskom periodu. Ali nikad se nisam zapitao kako je dobila ime. Možda po svojim vrhovima na kojima se i ljeti snijeg teško otapa “, kaže jedan mladi Sarajlija.
(Trebević)

Stručnjaci koji su proučavali kako su planine dobile imena slažu se sa njim i dodaju da u BiH ima mnogo planina kojima se ljudi dive i koje posjećuju, a ne znaju kako su dobile imena.

Na Trebeviću bio žrtvenik:

“Žalosno je da naši udžbenici ne sadrže informacije o tome kako su naše planine, rijeke ili gradovi dobili imena. U školama uče djecu o piramidama, što i treba, ali ne treba zanemarivati istoriju svoje domovine. Zašto da ne znaju kako je planina u čijem podnožju žive dobila ime?”, kaže Salmedin Mesihović sa odsjeka historija Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

“Bjelašnica u prevodu znači bijela, i poznata je po toj svojoj bjelini u većem dijelu godine. Interesantna je priča vezana za Trebević iznad Sarajeva. Na toj bosanskoj planini je u davna vremena bio žrtvenik, zapravo slavenski panteon bogova. Tako je ostala riječ trebište. Trijebiti u prevodu znači čistiti i uništavati “, priča Mesihović i dodaje:

“Mi još imamo taj glagol u upotrebi. Ali prije više stotina godina ta je riječ imala smisao žrtvovati nešto. To je, kako pretpostavljamo, bilo žrtvovanje životinja. Možda i ljudi, ali nemamo dokaze. Da bi se nešto takvo dokazalo, sada bi trebalo prečešljati cijelu planinu “.

Romanija u bukvalnom prijevodu znači zemlja Rimljana.

“Kada su Slaveni došli početkom sedmog stoljeća, uništili su odbranu romejskog carstva (Istočno rimsko carstvo). Tada su sa Avarima provalili i osvojili ove provincije. Preživjeli stanovnici, kojih je bio veliki broj, a koji nisu željeli da budu pod vlašću doseljenika, pobjegli su u brda, planine i tamo nastavili da žive svojim slobodnim životom “, priča Mesihović.

(Romanija)

Dodaje da je najveća koncentracija bila na romanijskom području.

“A pošto se Istočno rimsko carstvo službeno zvalo Romanija, onda je i to područje tako prozvano. I to je ostalo”, kaže Mesihović.

Greška češkog lingviste: Objašnjava da su Pale nekada bile zemlja Pavlovića, koji su bili veliki srednjovjekovni gospodari, pa su Pale skraćeno od Pavlovići.

(Jahorina)

Za Jahorinu u narodu je ostalo da se zapravo zvala Javorina, po drvetu javoru. Međutim jedan je češki lingvista i botaničar, zapisujući detalje o toj planini, pogrešno napisao naziv. Umjesto Javorina, čuo je Jahorina, i tako je ostalo.

Mesihović kaže da ne zna kako je Igman dobio ime.

U nekim dokumentima stoji da je ta planina nazvana po intenzivnom klimatskom fenomenu vezanom za postojanje inverzivnih smrčevih šuma.

Mufid Garibija, poznavalac historije Sarajeva, kaže da se na Igmanu u davna vremena nalazio manastir.

“Domaćin manastira je bio iguman, nadaleko poznat kao mudar čovjek. U narodu je ostalo da je po njemu ta planina dobila ime. Igman je poznat po svojoj oštroj klimi i ljepoti. U narodu kada se spomene Igman, veže se i priča kako se djevojka iz roda Franje Josipa zagledala u mladića iz porodice Merhemića iz Sarajeva, pa mu je jednom rekla da će mu pokloniti Igman planinu u znak ljubavi”, priča Garibija.

To se nije desilo, ali mu je poklonila Veliku aleju na Ilidži, koja se nekad zvala aleja zaljubljenih.

Jedna od najljepših bh. planina Vlašić, dobila je ime po starim nomadima, stočarima koji su se zvali Vlasi, a koji su boravili na toj planini.

“Zelengora po samom imenu nije teško pretpostaviti, je Zelena planina. Maglić je dobio ime zbog magle koja je često prisutna, a Treskavica po seizmičkoj sezoni koja stalno treska”, pojašnjava Mesihović.

4 načina da natjerate orhideje da cvjetaju – Savjeti iskusnih baštovana!

Agrosavjet
-
0
4 načina da natjerate orhideje da cvjetaju – Savjeti iskusnih baštovana!

Velika je šteta i razočaranje kada rascvjetale orhideje počnu da gube cvjetove, a onda još i narednih šest mjeseci gledate u njihove gole listove. Evo kako da učinite da ova kapriciozna biljka počne da cvjeta.

Postoji nekoliko metoda koje će uspješno „natjerati“ vaše orhideje da se rascvjetaju:

1. Vještački mrak – Orhideju sa suvim  zemljištem stavite 5 do 6  dana u tamnu prostoriju, na primjer u ostavu. Zatim je vratite nazad na njeno uobičajno mjesto, zalijte je i vidjećete da će nakon 3 nedjelje pustiti grančicu sa pupoljcima.

2. Sušni period – Ne zalivajte orhideju sve dok donji listovi ne izgube elastičnost. Ovde je bitno da ne pretjerate u uskraćivanju vode vašoj orhideji. Zatim je ponovo potopite u vodu na 15 minuta, ali u to vodu dodajte i vještačko đubrivo za orhideje. Ova metoda se koristi samo kada imate zdravu biljku sa jakim korijenom i listom.

3. Njegujte je pravilno – Noćna temperatura u sobi gdje boravi orhideja, mora imati temperaturu oko 4 stepena Celzijusa. Tokom dana + 20 stepeni Celzijusa. Obezbjedite ovakve uslove orhideji i ona će cvjetati tokom cijele godine.

4. Ne zaboravite na svjetolost – Osim temperature, orhideji je potrebno dobro osvjetljeno mjesto, ali bez direktne sunčeve svjetlosti. Idealno je da ova biljka boravi na istočnom prozoru.

Ne zbaoravite da orhideja voli tuširanje i čiste listove, stoga redovno brišite prašinu sa ove biljke.

Izvor: Stil

PROČITAJTE:

Brassia orhideja – Savjeti za uzgoj ove neobične vrste

Kako uticati na cvjetanje ORHIDEJA

ORHIDEJA – Ako uradite ovo, cvjetaće 3 puta godišnje!

1...857858859...1.010Stranica 858 of 1.010

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia