Naslovnica Blog Stranica 852

Hercegovina: Povoljni vremenski uslovi za rezidbu vinograda

Za hercegovačke vinogradare nema odmora. U velikim vinogradima, u toku je rezidba loze i obrada vinograda. Pogoduju im povoljne dnevne temperature.

Rezidba vinove loze i zimsko oranje prve su i najvažnije agrotehničke mjere. Od 5. decembra, kada je počela u vinogradima Agrofina, loza je orezana na više od šezdeset hektara.

Jutarnje temperature su oko nultog podjeljka.

– Pošto imamo mediteransku klimu, rezidba se može raditi odmah kada opadne list. To ne predstavlja nikakav problem, zato što se ovdje rijetko temperature spuštaju ispod deset stepeni – pojasnio je agronom Branko Anđelić.

Na rezidbi su angažovani iskusni sezonci.

Dragan Grahovac radi godinama i kaže da je za dobrog rezača potrebno više od godinu dana da bi pravilno pripremio čokot za sezonu roda.

Dnevno oreže do petsto čokota.

– Moramo najviše voditi računa o rodnom čvoru jer kako se oreže takav će biti rod. Zarada nam je po učinku, sve ide na normu – priča Dragan.

Da bi iskoristili povoljno vrijeme, uporedo sa rezidbom, sprovodi se i zimsko oranje.

Pored stotinu osamdeset hektara postojećih vinograda, u Agrofinu planiraju podizanje i mladih nasada.

– Ove godine imamo u planu pripremu zemljišta za nove vinograde, koji bi trebalo da se podižu tek naredne 2021. godine – dodao je agronom Anđelić.

Rezidba loze i zimska obrada zemljišta, ako vrmenski uslovi dozvole, trebalo bi da budu završeni do polovine marta.

Video možete pogledati ovde

Izvor: RTRS

Pašalić: Tri nova dokumenta tokom godine za efikasniju proizvodnju

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je da će tokom ove godine u paketu biti donesena tri dokumenta, i to izmjene Zakona o poljoprivredi, Zakona o podsticajima, te novi strateški plan, koji će omogućiti efikasniji sistem poljoprivredne proizvodnje.

Moramo da regulišemo sistem poljoprivrednih podsticaja da bi naše poljoprivredne proizvođače na vrijeme informisali šta ćemo tu u nekom dužem vremenskom periodu da finansiramo.

On je istakao da se želi donijeti određena izvijesnost u poljoprivrednoj proizvodnji i da se dodatno riješi status udruženja poljoprivrednika.

Pašalić je naveo da je agrarni budžet za ovu godinu 75 miliona KM i da će u njegovoj raspodjeli prioritet i dalje biti kapitalne investicije.

Iz Saveza poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske podržavaju namjere resornog ministarstva, a i ranije su upućivali zvanične inicijative da se donese zakonsko rješenje o podsticajima, jer bi time bio trasiran put, posebno mladim poljoprivrednicima.

Izvor

Sjetva sjemena rane paprike uskoro počinje

Paprika se u našim uslovima uglavnom proizvodi iz rasada. Proizvodnjom preko rasada produžava se vegetacija, povećava se broj berbi a time i ukupan prinos. Obezbjeđuje se i ranije pristizanje što je veoma značajno.

U proizvodnji rasada je veoma bitno da se proizvede kvalitetan rasad jer je dokazano da od kvalitetnog rasada kod paprike u velikoj mjeri zavisi ukupna produkcija biljke pa i sam prinos. Paprika u rasadničkom periodu prolazi prvih 4-5 etapa organogeneze veoma bitnih za kasniji rast i razviće. U momentu rasađivanja, rasad treba da ima određene karakteristike koje treba postići u što kraćem roku (oko 40-50 dana).

Rasad paprike se proizvodi u različitim vrstama zaštićenog prostora kao što su tople leje, razne vrste plasteničkih tunela, plastenici i staklenici. Bez obzira na vrstu zaštićenog prostora za ranu i srednje ranu proizvodnju neophodno je obezbjeđenje dopunskog zagrijavanja, dok je za kasnu proizvodnju paprike rasad moguće proizvesti bez dopunskog zagrijavanja.

Rana proizvodnja paprike obezbjeđuje se proizvodnjom preko pikiranog rasada sa sjetvom krajem januara ili početkom februara i rasađivanjem krajem aprila i početkom maja. Prva berba iz rane proizvodnje može se obezbjediti krajem juna i početkom jula.

Srednje-rana proizvodnja paprike u našim uslovima je i najrasprostranjenija i obezbjeđuje se sjetvom u tople leje ili druge vrste zaštićenog prostora sa dopunskim zagrijavanjem. Proizvodnja rasada za ovaj rok odvija se obično bez pikiranja sa sjetvom u martu, rasađivanjem u maju a prvi plodovi se beru krajem jula i početkom avgusta.

Kasna paprika obezbjeđuje se proizvodnjom rasada u zaštićenom prostoru bez zagrijavanja. Pri kasnoj proizvodnji iz rasada sjetva se obavlja krajem marta i početkom aprila, rasađivanje krajem maja i početkom juna i prva berba pristiže krajem avgusta i početkom septembra.

Sjetva sjemena rane paprike

Proizvodnja rasada za ranu proizvodnju paprike je dosta skupa, a i zbog pikiranja koje se kod rane proizvodnje izvodi ona se kod nas tako reći i ne primjenjuje.

Tretman sjemena prije sjetve

U proizvodnji rasada paprike neophodno je obezbjediti veoma kvalitetno sjeme koje prethodno treba ispitati. Prvenstveno treba utvrditi klijavost i energiju klijanja. Sjeme treba prije sjetve obavezno dezinfikovati suvim ili vlažnim postupkom zbog uništavanja patogenih na njemu. U tom cilju sjeme treba potopiti u 2% rastvor natrijumhidroksida (Na OH) u trajanju od 10-13 minuta a zatim sjeme treba dobro isprati u čistoj vodi. Slični efekti se postižu i potapanjem sjemena u 15% rastvor trinatrijumfosfata (Na3 PO4) u trajanju od 20 minuta i nakon toga sjeme dobro isprati vodom.

Radi ubrzanja klijanja i nicanja, sjeme paprike se često prije sjetve kvasi ili naklijava. Navlaženo ili naklijalo sjeme znatno prije niče, to je značajno jer sjeme paprike i u povoljnim uslovima sporo niče. Nakvašeno, nabubreno i naklijalo sjeme može da se sije samo uz idealne uslove vlažnosti i temperature pa bi probuđena klica mogla da nastavi probuđene procese. Prilikom sjetve u lošim uslovima treba koristiti normalno suvo sjeme.

Količina sjemena dobre klijavosti kreće se od 7 – 8 grama po metru kvadratnom kod srednje rane i kasne sjetve. Optimalan sklop biljaka za obezbjeđivanje kvalitetnog rasada je 600 -700 biljaka po kvadratnom metru. Sjetva se obavlja ručno, omaške ili sa vodom u kanti sa rešetkom mada može i mašinski sijalicom ako se radi na većem prostoru. Nakon sjetve zemlju treba obilno zaliti a zatim po površini primeniti neki od insekticida. S obzirom da je paprika toploljubiva biljka treba voditi računa o temperaturnim uslovima, a naročito u fazi klijanja i nicanja. Sa nicanjem paprike nužno je voditi računa i o dobroj osvjetljenosti biljaka i blagom snižavanju temperature (oko 18 stepeni).

Mjere njege paprike

Njega rasada se sastoji u redovnom zalivanju, zaštiti od bolesti, prihranjivanju i kaljenju rasada. Kod zalivanja rasada neophodno je voditi računa o temperaturi vode koja treba da je približno optimalnim zahtjevima ove biljne vrste. Zalivati ne treba često nego rjeđe i sa većom količinom vode naročito u kasnijim fazama razvoja. Zaštitu treba obavljati svakih nedelju dana i to fungicidima koje treba kombinovati tako da ima i bakarnih preparata radi suzbijanja bakterijoze.

Prihranjivanje se može kombinovati sa zaštitom od bolesti i to Fertikarom ili nekim drugim kompleksnim đubrivom za folijarnu prihranu dva puta u fazi 2 i 4 stalna lista. Od momenta nicanja do rasađivanja ne treba da prođe više od 50-60 dana. To znači da normalno razvijen rasad za rasađivanje sa 6 stalnih listova treba da se dobije za što kraće vrijeme.

U proizvodnji rasada veoma je bitno i kaljenje biljaka koje počinje sedam dana prije sadnje. Tada se biljke slabije navodnjavaju, a zaštićeni prostor se intenzivnije prov,etrava, po mogućnosti otkriva. Kvalitetan rasad u momentu rasađivanja treba da ima sljedeće karakteristike: elastično i zbijeno stablo visine 16-20 cm sa 6-10 dobro razvijenih listova, sa dobro razvijenim korijenom, naročito bočnim žilama.

Autor savjetodavac ratarstva i povrtarstva Zoran Milosavljević

Izvor: Agroinfonet

PROČITAJTE:

ZALIVANJE RASADA – Optimalna količina vode koja dovodi do uspjeha

Kaljenje i rasađivanje rasada povrća

Savjeti za sjetvu PAPRIKE za rasad u PLASTENIKU

DANA IZ VIŠEGRADA JE CJEPALA DRVA ZA OGRJEV, a onda ugledala nešto OD ČEGA SE ZALEDILA! (FOTO)

Iako taj datum Dani ne znači ništa, ipak joj nije bilo svejedno pitajući se zašto je baš to završilo u njenim rukama

Kada je Dana Marić iz naselja Bikavac u Višegradu nabavljala drva za ovu zimu, nije očekivala da će prilikom cepanja ugledati datum koji joj je sledio krv u žilama.

– Kupila sam metarska drva u oblicama i pozvala prijatelja da to iscepa. Posle nekog vremena čula sam da me doziva da nešto pogledam. Ispred mene je stajala oblica podeljena na pola na kojoj su u unutrašnjosti bili ispisani brojevi 2, IV, 1985 – kaže Dana.

Iako taj datum njoj ne znači ništa, ipak joj nije bilo svejedno pitajući se zašto je baš to završilo u njenim rukama i da li možda nosi neku poruku.

– Deca mi kažu da se ne sikiram, ali ko zna zašto je taj datum neko upisao u drvo i šta se tad zapravo desilo. Verovatno su to uklesali dok je drvo bilo mlado – priča Dana.

Izvor: Informer

Ako posadite ovu biljku pored paradajza, dobićete više plodova

Paradajz i bosiljak odlična su kombinacija, ne samo u salati nego i u bašti. Bosiljak odbija štetočine koje napadaju paradajz, jača otpornost na biljne bolesti i povećava rod paradajza.

Pored svake sadnice paradajza poželjno je posaditi tri sadnice bosiljka. Berete li redovno vrhove bosiljaka, razgranaće se i proizvesti više aromatičnih listova, a neće prerano otići u cvijet.

Prema iskustvima biovrtlara i neven na paradajz djeluje kao prirodna zaštita i pospješuje njegov rod. Neven je ujedno i ljekovita biljka. Dobar susjed paradajzu je i bijeli luk koji odbija crvenog pauka (koprivinu grinju).

Pročitajte: Ovo je najbolji način da sačuvate sjeme paradajza za sledeću godinu

Pored paradajza dobro je saditi i niski pasulj ili crni azuki-pasulj jer mahunarke fiksiraju azot u tlu i čine ga dostupnim korijenju paradajza te tako služe kao prirodno đubrivo. Visoki pasulj i grašak ipak ne treba saditi pored paradajza jer se može zaplesti oko njega i zagušiti ga. Šargarepa povoljno djeluje na paradajz, ali posađena ispod njega stvoriće sitnije korijenje.

Ono što nikako ne biste trebali posaditi do paradajza je krompir, krastavac i komorač jer izlučevine njihova korenja negativno djeluju na rast paradajza.

Paradajz je podložna i sličnim bolestima kao krompir i kukuruz, stoga bi te biljke trebalo saditi podalje.

Paradajz ne treba saditi ni blizu paprike jer se te biljke takmiče za hranjiva svojstva iz zemlje. Ispod paradajza dobro je saditi i zelenu salatu, cikoriju, kelerabu, rotkvu, spanać, peršun, praziluk ili kupusnjače – tako se ujedno i bolje iskorišćava prostor oko paradajza koji rastu u visinu.

Šta znače brojevi na naljepnicama na voću?

Vjerojatno ste primijetili kako naljepnice na voću i nekom povrću na sebi imaju otisnute brojeve.

Riječ je o proizvodima koji dolaze iz uvoza, a ako ste mislili kako ti brojevi služe da bi se smanjile gužve na blagajnama u supermarketu ili trgovini, prevarili ste se. Ove naljepnice ili etikete imaju važniju ulogu od barkoda s cijenom. Na njima je otisnut takozvani PLU kod – Price Look Up – kod pomoću kojeg lakše može odrediti kojoj skupini namirnica pripada produkt. To je zapravo broj koji vam prvenstveno govori na koji način je biljka uzgojena.

Što je PLU kod?

PLU kod je uvelo Marketinško udruženje za hranu i danas je prisutan na više od 1.400 vrsta proizvoda. Ovaj sistem kodiranja pokrenut je u Americi 1990. godine, a vremenom se udomaćio i na Novom Zelandu i u većini evropskih zemalja. PLU kod sastoji se od 4 ili 5 znakova.

Nalazimo ga u obliku male naljepnice zalijepljene na svakom individualnom komadu svježeg proizvoda – voća ili povrća. Pomoću PLU koda možete saznati kako je proizvod uzgojen – je li genetski modifikovan, organski uzgojen ili uzgojen uz pomoć hemijskih gnojiva, fungicida i herbicida?

Ovakav način kodiranja nije propisan zakonima već je dobrovoljan. Sve više proizvođača, pogotovo onih manjih koji uzgajaju organsku hranu, shvaća važnost ove oznake. Njome lakše mogu doći do kupaca koji sve češće traže organske proizvode. PLU kodovi se također koriste i za orašasto voće, suho voće, ljekovito bilje i arome.

Kako pravilno pročitati PLU kod?

1. Ako PLU kod sadržava samo 4 znakae, to znači kako je plod uzgojen konvencionalnom ili “tradicionalnom” metodom uz upotrebu pesticida. Ova 4 znaka jednostavno govore o kojoj je vrsti povrća ili voća riječ. Na primjer – sve banane označene su brojem 4011, jabuke 4131, kiwi 4030, naranče 3107…

2. Ako PLU kod sadržava 5 znakova i započinje brojem 8, to govori kako je voće ili povrće genetski mdifikovano. GMO hrana našem zdravlju donosi brojne opasnosti – može uzrokovati neplodnost, poremećaj u radu hormona, čak i tumore. GMO hranu valjalo bi svakako izbjegavati. Genetski uzgojena (GMO) banana nosit će tako broj 84011.

3. Ako PLU kod sadržava 5 znakova i započinje brojem 9, to vam govori kako je uzgojen organski i nije genetski modificiran. Organska banana imat će broj 94011.

Marketinško udruženje za hranu koje stoji iza ovih oznaka objavilo je kako je ljepilo kojim su etikete pričvršćene na voće – jestivo. Same naljepnice nisu jestive. U tom smislu trenutno se razmišlja kako bi se u budućnosti voće obilježilo nekom drugom metodom. Za sada najatraktivnije djeluje ideja o žigovima od prirodnih supstanci, poput recimo soka od borovnice.

Izvor: Alternativa-za-vas.com

PROČITAJTE:

Napravite odmah: Prelijepa posuda od jesenjeg lišća

Da bi vaš travnjak ponovo zablistao URADITE OVO!

Stručnjaci otkrili koliko dugo bijeli luk može trajati

Kako do većeg prinosa mlijeka kod muznih krava?!

Veliki uticaj na mliječnost ima i starost junica na prvom teljenju. Rano teljenje može da ima negativne posljedice na mliječnost ako su junice ušle nerazvijene u proizvodnju mlijeka.

Na teritoriji Pčinjskog okruga (susjedna Srbija, op.ur.) mliječno govedarstvo je u posljednjih nekoliko godina najugroženija grana stočarske proizvodnje. Robert Širtov, savjetodavac za stočarstvo u vranjskoj Poljoprivredno savjetodavnoj i stručnoj službi, ističe da razloge za to prije svega treba tražiti u: lošoj genomskoj selekciji, neizbalansiranim dnevnim obrocima, usitnjenim, nepovezanim i udaljenim obradivim poljoprivrednim površinama, zastarjeloj i nedovoljnoj poljoprivrednoj mehanizaciji, lošem menadžmentu na gazdinstvima i lošem odnosu lokalnih mljekara prema farmerima koji je rivalski, a ne partnerski.

Najzastupljenije simentalska i frizijska rasa krava

„Na našim prostorima uglavnom se gaje dvije rase muznih krava. Najzastupljenija je simentalska rasa, odnosno domaća šarena rasa, koja prosječno proizvodi oko 4.000 kilograma mlijeka sa 3,8% mliječne masti. Na drugom mjestu je holštajn – frizijska odnosno crno bijela rasa, koja prosječno daje 6.000 kilograma mlijeka sa 3,8% mliječne masti. Krupnija grla sa sličnom nasljednom osnovom daju više mlijeka od krava lakšeg tipa, što ukazuje na pozitivnu korelaciju između veličine životinje i proizvodnje mlijeka. Povećanje tjelesne mase krava od 1% utiče na povećanje mlijeka od 0,7%,“ kaže Širtov.

On takođe naglašava da do pete godine života, do kada traje i tjelesni razvoj krava, prinos mlijeka se kod njih povećava. Od pete do sedme godine mliječnost stagnira, a nakon ovog perioda opada. I od pete do osme godine mliječnost kod krava stagnira, nakon čega konstantno opada.

Krave visoke mliječnosti osjetljive i na nagle promjene u ishrani

Veliki uticaj na mliječnost ima i starost junica na prvom teljenju. Rano teljenje može da ima negativne posljedice na mliječnost ako su junice ušle nerazvijene u proizvodnju mlijeka. Pomjeranjem starosti junica na prvom teljenju sa 22 na 33 mjeseca povećava se i mliječnost i to za oko 50 litara u laktaciji.

Na prinos mlijeka u velikoj mjeri utiče i broj muža i način muže. Povećanjem broja muža raste i količina namuženog mlijeka. U tri muže, u odnosu na dvije, proizvodi se više 15 do 20% mlijeka. Muža treba da se obavlja uvijek u isto vrijeme. Mora da traje od 5 do 8 minuta i da se ne prekida. Po mogućnost mužu bi uvijek trebalo da obavlja isti muzač. Poslije muže obavezno bi trebalo da se vrši domuzavanje jer se u zadnjim mlazevima mlijeka nalazi najveći procenat mliječne masti. Nakon muže pomuženo mlijeko i mašina za mužu treba da se iznesu iz prostorije, a mlijeko ohladi na 6°C.

„Krave koje odlikuje visoka mliječnost osjetljive su i na nagle promjene u ishrani. Kako bi bili zadovoljeni svi zahtjevi u pogledu energije, proteina, vitamina i minerala za određenu proizvodnju mlijeka i mliječne masti, dnevna ishrana mliječnih krava mora da bude sastavljena od više različitih hraniva koja se kombinuju u obrocima. Ishrana na paši zaslužna je za dobijanje više od 20 litara mlijeka po kravi dnevno, a silaža od 10 do 15 litara. Upotreba kabastih hraniva u kombinaciji s koncentratom pozitivno utiče na povećanje mliječnosti. Ishrana mliječnih krava može sadržati samo sijeno, ili silažu, ali je za mliječnost povoljnije kombinovati s dva hraniva,“ naglašava Širtov.

Godišnji plan oplodnje

Kada je mliječnost u pitanju, bitan je i godišnji plan oplodnje i vrijeme teljenja jer pojedina istraživanja su pokazala da krave simentalske rase teljene u zimskom periodu imaju veći prinos mlijeka. Naime, ove krave počinju da se hrane zelenom hranom kada dođu u fazu opadanja mliječnosti, pa se tako zaustavlja nagli pad u proizvodnji.

„Ishrana mliječnih krava podrazumijeva pravilo koje glasi: „Koliko dnevnih muža toliko i hranjenja“. Poželjno je da muzne krave dobijaju koncentrat više puta dnevno kako bi se pospješili fermentativni procesi i povećala proizvodnja mlijeka. Po pravilu iz zadnjih četvrti vimena izmuze se više mlijeka nego iz prednjih. Pri dvokratnoj muži, ujutru se izmuze više mlijeka, nego pri večernjoj muži. Povećanjem broja muža raste i količina namuženog mlijeka,“ kaže Širtov.

Za uzgoj muznih krava, tempertura u objektu ne treba da prelazi 27°C. Smještaj mliječnih krava u suvim i čistim prostorijama utiče na povećanje mliječnosti jer tokom ležanja oko 30 odsto više krvi cirkuliše kroz vime.

Krave smještene u svjetloj staji daju više mlijeka nego one u stajama s nedovoljno svjetlosti. Istraživanja su pokazala da u osvjetljenim stajama noću krave konzumiraju 10 do 12% više hrane, nego kada su u mraku. Pored navedenog, utvrđeno je da se redovnom i pravilnom njegom papaka može povećati prinos mlijeka od 3 do 4 litra.

Izvor: Agroklub.ba

PROČITAJTE:

U kojoj zemlji krave daju najviše mlijeka?

Stres kod stoke: Kako da smirite uznemirene krave

 

LANA – Nova sorta šljive iz Čačka

Višedecenijski, kontinuirani oplemenjivački rad u Institutu za voćarstvo u Čačku na stvaranju novih sorti kontinentalnih vrsta voćaka prilagođenih uslovima umjereno-kontinetalne klime, rezultirao je priznavanjem još jedne nove sorte šljive, koja je ispitivana pod oznakom hibrida 14/21. Ovo je 18. sorta šljive stvorena u Institutu.

Komercijalno ime nove sorte šljive biće Lana. Nastala je ukrštanjem kalifornijske plave i sorte rut geršteter. Gotovo četiri decenije trajalo je ispitivanje i ogledi kako bi sorta bila priznata.

Lana je rana šljiva, sazreva u drugoj dekadi jula i ima krupne plodove plavo-ljubičaste boje. Jako je sočna i dobra za upotrebu u svježem stanju kaže jedna od autora sorte, Svetlana Paunović.

– Vrlo važna osobina jeste da je ona toleratna na virus šarke koji je veoma raširen u Srbiji, ali ne samo u Srbiji nego i u mnogim evropskim zemljama. To sa ekonomskog stanovišta, toleratna, znači da ispoljava simptome na pojedinačnim listovima, ali nema nikakvih simptoma ni promjena na plodovima, što je jako važno da praktično možemo da je gajimo i u Srbiji u kojoj je šarka endemično prisutna – kaže Svetlana Paunović, naučni savetnik Instituta za voćarstvo.

Nova sorta ima visoku i redovnu rodnost što je atipično za rane sorte.

 Ono što je neophodno, i što Institut u narednom periodu treba da uradi, jeste da sprovede postupak sertifikacije. Naravno, uvođenje u umatičenje i proizvodnje sadnog materijala ove sorte, što naravno, ne možemo očekivati pre no za dve do tri godine – napominje je dr Milan Lukić, direktor Instituta za voćarstvo u Čačku.

Sorte šljive stvorene proteklih decenija u čačanskom Institutu za voćarstvo, veoma su zastupljene u domaćim, ali i zasadima Evropske unije. Od 40 miliona stabala šljive koliko ima Srbija, gotovo trećina su stabla sorti ove naučne ustanove.

Slađana Miletić, RTS

KADA ZAMOTAVAMO HRANU U ALU-FOLIJU, PRAVIMO VELIKU GREŠKU!

Za neke ljude omotavanje hrane u alu-foliju najlakši je način za čuvanje hrane, ali to je i način kojim biste si mogli ugroziti zdravlje

Gotovo nakon svakog ručka ostane hrane koja se onda čuva za idući dan, ali hrana će ostati dobra za konzumaciju samo ako je pravilno pohranjena.

Korišćenje aluminijumske folije nije dobro za čuvanje hrane jer aluminijumska folija ne sprječava ulazak vazduha. Što znači da bakterije kroz nju dobivaju vazduh i nastavljaju da se razmnožavaju, a hrana se kvari i više nije dobra za konzumaciju.

Kako biste sprječili kvarenje vaše hrane, najbolje bi bilo hranu spremiti u plastične posude s poklopcem, kako biste osigurali da vazduh neće ulaziti u vaše jelo.

Neke bakterije proizvode toksične tvari koje ne mogu biti uništene kuvanjem na velikim temperaturama. Pa tako ako se hrana ostavi na sobnoj temperaturi, bakterije se razmnožavaju. Kao što i mi trebamo kiseonik kako bi živeli, bakterije trebaju kiseonik kako bi se razvijale i razmnožavale.

Izvor: Espreso.rs

PROČITAJTE:

Namirnice koje nakon podgrijavanja postaju otrovne

Crni luk – Ovo je najubjedljiviji način da ga koristite

Da li griješimo: Koliko je sigurno skloniti buđ i pojesti ostatak hrane?

 

Pesticidi: Komisija zabranjuje neonikotinoid na tržištu EU-a

Evropska komisija danas je odlučila da neće produžiti odobrenje za neonikotinoid pod nazivom tiakloprid nakon naučnih savjeta Europske agencije za sigurnost hrane da materija izaziva zabrinutost oko uticaja na zdravlje i okoliš.

„Znanstveni savjeti EFSA-e jasni su. Postoji zabrinutost oko uticaja tog pesticida na okoliš, a posebno na podzemne vode, kao i na zdravlje ljudi uslijed reproduktivne toksičnosti“, izjavila je povjerenica Stella Kyriakodes, nadležna za zdravlje i sigurnost hrane.

To je četvrti neonikotinoid od pet koji su ranije odobreni za uporabu u EU-u, a čija je upotreba u međuvremenu ograničena ili zabranjena od 2013.

Izvor: h-alter.org