Naslovnica Blog Stranica 82

Razmnožavanje drveta novca iz lista – Evo i kako!

Agrosavjet
-
0
Razmnožavanje drveta novca iz lista – Evo i kako!

U svijetu ljubitelja biljaka, želja za širenjem biljnog carstva često vodi do fascinantnih metoda razmnožavanja. Jedna od takvih biljaka koja se ističe po svojoj jednostavnosti u ovom procesu je drvo novca (Crassula ovata). Ako ste ljubitelj ovog popularnog sukulenta i želite proširiti svoju kolekciju, donosimo vam upute kako stvoriti novu biljku iz njenih listova.

Proces razmnožavanja Drveta Života je pristupačan i iznenađujuće jednostavan, čime se omogućava svakome da postane „vrtlarski genetičar“. Evo kako to možete učiniti:

Korak 1: Odaberite Zdrave Listove Prije nego što krenete u proces razmnožavanja, važno je odabrati zdrave i čvrste listove s matične biljke. Preporučuje se odrezati nekoliko listova koji nisu previše stari, ali ni premladi.

Korak 2: Sušenje Listova Odrežite odabrane listove sa stalkom dužine otprilike 5-7 centimetara. Ostavite ih da se suše na suvom mjestu, izloženi svjetlu, najbolje dan ili dva. Sušenje pomaže smanjiti vlažnost na listu, stvarajući povoljnije uslove za razvoj korijena.

Korak 3: Priprema Tla Dok se listovi suše, pripremite odgovarajuće tlo. Drvo novca preferira dobro drenirano tlo, stoga možete koristiti poseban supstrat za sukulente ili pripremiti mješavinu pijeska, perlita i univerzalnog supstrata.

Korak 4: Sadnja listova Nakon što su listovi dovoljno suvi, pažljivo ih položite na površinu tla. Ne morate ih zakopavati; dovoljno je da ih položite lagano na tlo.

Korak 5: Strpljenje i redovito prskanje Sada je vrijeme za strpljenje. Listovi će početi razvijati korijenje i nove izdanke. Redovno prskajte tlo kako biste održavali vlažnost, ali pazite da ne pretjerate i ne stvorite vlažno okruženje koje može potaknuti truljenje.

Korak 6: Presađivanje Kada primijetite da su se razvili dovoljno snažni korijeni i da su se počeli razvijati novi izdanci, vrijeme je za presađivanje. Pažljivo presadite mlade biljke u pojedinačne posude s tresetom ili supstratom za sukulente.

Korak 7: Njega novih biljaka Nove biljke zahtijevaju istu njegu kao i matična biljka. Osigurajte im dovoljno svjetla, izbjegavajte prekomjerno zalijevanje i povremeno ih gnojite kako bi rasle snažno i zdravo.

Pročitajte: Drvo novca gubi listove? Evo i zašto!

Slijedeći ove jednostavne korake, svatko može postati uzgajivač novih biljaka. Ova metoda ne samo da omogućuje proširenje vaše biljne kolekcije, već i stvara poseban osjećaj zadovoljstva gledajući kako nove biljke rastu iz listova koje ste sami odabrali. Uživajte u čarima vrtlarskog stvaralaštva i gledajte kako vaša kolekcija sukulenata cvjeta i širi se.

Hrani svinje voćem pa prodaje pršut za 300 EUR – Marko Jevtić iz Velike Plane razvio unosan biznis

Agrosavjet
-
0
Hrani svinje voćem pa prodaje pršut za 300 EUR – Marko Jevtić iz Velike Plane razvio unosan biznis

Nijedna svečana trpeza ne može se zamisliti bez mesa, a jedan od najcenjenijih prerađevina je pršuta. Na svijetu je najpoznatija i najskuplja španska pršuta, mada Marko  možda imamo i bolju!

Marko Jevtić iz Velike Plane prije par godina je dobio ideju da svoje svinje tovi potpuno zdravo – voćem i povrćem. Sve je počelo kada mu je drug zatražio da jednu svinju othrani za njega na prirodan način, pa je on shvatio da bi tako mogao da proba sa većim brojem svinja.

Opredijelio se za uzgoj domaćih rasa moravki i resavki, koje hrani „bogato“: lubenice, trešnje, banane, bundeve, krmačama i pasićima obavezno daje surutku i mliječne prerađevine. Gude jedino ne vole citruse, limune, pomorandže i slično, ali se zato sezonskim voćem i povrćem goste svaki dan.

– Ja se mnogo razlikujem od svih naših proizvođača u zemlji, jer ja jedini uzgajam tu svinju od praseta do kraja i onda nisam uzeo iz tova ova svinju gde je ona napredovala kilogram dnevno, nego baš radim svoju proizvodnju i onda zato moram da se razlikujem od svih i po cijeni i po kvalitetu i po svemu – kaže Marko u emisiji „24sedam sa Marom„.

Ove svinje se tove duže od godinu dana i u prosjeku imaju oko 115 kilograma kad dođe vrijeme za njihovu preradu.

Pročitajte: Ishrana svinja u tovu

– Unese ona vjerovatno dovoljno kalorija u sebe tokom dana, ali ih tako isto potroši u ovom blatu, u jurnjavi po dvorištu, jer bukvalno je ovde kao na trialtonu, ne zna se šta radi, da li pliva, da li trči, da li skače – objasnio je voditeljki Mariji Atanasković.

„Igre bez granica“

Zanimljivo je da sve ove „igre bez granica“ u blatu vole da gledaju ljudi, jer Marko ima video nadzor koji pokriva farmu i snimak se neprekidno emituje na njegovim društvenim mrežama.

– Neke televizije su stavile kamere i zatvorile ljude, da ih ne nazovem svakako, a ja sam zatvorio životinje, mislim da su to plemenite životinje i mnogo je ljepše gledati moju farmu uživo na YT nego na TV gledate neke rijalitije.

Marko je na farmi gajio i koze, ali je morao da ih pokloni jer ima velikih problema sa pronalaskom radne snage. Kako kaže, ljudi jednostavno neće da rade, bez obzira što se ovaj posao plaća i 80.000 dinara mesečno.

Svo svoje meso Marko suši na Zlatiboru kod provjerenih ljudi, a pršutu prodaje po cijeni od 300 EUR za kilogram, mada se ne može kupiti na kilogram, već samo ceo komad.

KISELI KUPUS, KRASTAVČIĆI ILI KARFIOL: Koja fermentisana hrana ima najviše vitamina

Agrosavjet
-
0
KISELI KUPUS, KRASTAVČIĆI ILI KARFIOL: Koja fermentisana hrana ima najviše vitamina

Fermentisana hrana je prije svega puna živih dobrih bakterija poznatih kao probiotici, a pored toga, fermentisano voće i povrće obiluje antioksidansima neophodnim za jak imunitet.

Zimnica je nezaobilazni dio zimskih gastronomskih rituala, bogatstvo korisnih hranljivih materija koje rado pripremamo i konzumiramo. Trpeza je u periodu zime uglavnom bogata, a uz redovne obroke veliki je broj događaja na kojima nije lako ispoštovati umjerenost.

Fermentisana hrana i zimnica: Koje su njene najvažnije zdravstvene koristi

Zdravstvene koristi fermentisane hrane koja čini najveći dio zimnice, dobro su poznate. Kombinacija sastojaka iz prirodno kiselih namirnica i tečnosti vode u kojoj se dodatno kiseli i odvija proces fermentacije utiče na povećanje korisnih svojstava. Fermentisana hrana je prije svega puna živih dobrih bakterija poznatih kao probiotici. Pored toga, fermentisano voće i povrće obiluje antioksidansima neophodnim za jak imunitet. Slana kiselina koja se stvara fermentacijom čini fermentisanu hranu pogodnom za osobe sa dijabetesom, a neke studije su dokazale da može pomoću u stabilizaciji nivoa šećera u krvi.

Kiseli kupus: Zima se bez njega ne može zamisliti, da li je to i najzdravija zimnica

kiseli kupus
Foto: Shutterstock

Kiseli kupus obiluje vitaminom C, beta karotenom, kalijumom, magnezijumom i sumporom, a i ima veoma malo kalorija. Jedan je od najjačih prirodnih probiotika. Odličan je izvor vlakana, uz vitamine i minerale. Bogat je enzimima koji pomažu tijelu da lakše razgradi hranu što je značajno za apsoprciju hranljivih sastojaka. Dobre bakterije iz kiselog kupusa su „melem“ za sluzokožu digestivnog sistema, a kada nam je sluzokoža zdrava ćelije imunskog sistema djeluju kao barikada za neželjene supstance i toksine.

Ono što kiseli kupus još izdvaja i stavlja ga na vrh liste zdravih namirnica jeste vitamin K2, koji pomaže u sprečavanju nakupljanja naslaga kalcijuma (plakova) u ​​arterijama. To je i najznačajniji faktor za pojavu ateroskleroze. Mana kiselog kupusa je so, uz veliku količinu natrijuma.

Kiseli krastavčići

kiseli krastavci
Foto: agrosavjet.com

I oni spadaju u omiljene zimske namirnice. Sadrže veliku količinu vitamina K, C i vitamina A. Uz dobre digestivne karakteristike, mogu da utiču na smanjenje nivoa šećera u krvi, a zanimljivo je da sok od kiselih krastavaca može da umiri grčeve u mišićima. Vitamini B grupe (B6, B12), zatim riboflavin, niacin i tiamin takođe se nalaze u kiselim krastavčićima. Tu su i velika količina vode, proteina, malo masnoća i dosta vlakana. Što se tiče minerala, u njima su gvožđe, kalijum, natrijum i fosfor.

Pored toga što dobro utiču na probavu, istraživanja pokazuju da kiseli krastavčići mogu da stabilizuju nivo hemoglobina.

Karfiol: Za mnoge iznenađujuće, ali…

turšija sa karfiolom i mrkvom

Karfiol je povrće koje ne sadrži masnoće i natrijum. Obiluje vitaminima C, K, B1, B2, B3, B5, B6 i B9, mineralima i fitohemikalijama. Dobar je izvor vlakana, proteina, kalijuma i fosfora. Karfiol deluje preventivno na pojavu kardiovaskularnih oboljenja zbog alicina, a visok sadržaj omega-3 masnih kiselina smanjuje upalne procese.

Ako redovno konzumiramo karfiol, smanjujemo rizik od nastanka artritisa, gojaznosti i dijabetesa, a ovo povrće pozitivno utiče na cirkulaciju. Glukozinolati u karfiolu pogoduju eliminaciji štetnih materija iz organizma, a sve je više istraživanja koja potvrđuju da karfiol ima potencijale u prevenciji malignih bolesti, zahvaljujući izotiocijanatima. Kombinacija selena i vitamina je značajna za imunitet  i dobar nivo holesterola u krvi. Kako sadrži najmanje soli u odnosu na kiseli kupus i krastavčiće, jasno je da je karfiol možda i najbolji izbor iz zimnice, ako u obzir uzmemo potencijalne rizike koje konzumenti fermentisane hrane imaju (posebno kardiovaskularni bolesnici, osobe sa dijebetesom).

Da li je fermentisana hrana opasna zbog količine soli koju sadrži

Za osobe kojima ne smeta povećan unos soli i ne ugrožavaju im zdravlje prije svega srca, kiseli kupus i svako drugo ukiseljeno povrće i voće je odličan izbor. Stručnjaci napominju da je kontrola unosa soli veoma važna i za kardiovaskularne bolesnike i osobe sa dijabetesom. Međutim, druge prednosti fermentisane hrane ne bi trebalo zanemariti, a unos soli je preporučljivo iskontrolisati kroz druge namirnice koje takođe sadrže visok procenat soli: suhomesnati proizvodi, sirevi, grickalice…

(eKlinika) / (novosti.rs)

Kako i od čega se kuvaju pihtije?

Agrosavjet
-
0
Kako i od čega se kuvaju pihtije?

Pihtije, hladetina, pača, sulc ili lučenje je jelo koje volite ili ne volite. Idealno je za zimske dane. Kada je jednom pripremite obezbijedili ste ukusan obrok za duže vrijeme.

Može da se pravi od juneće ili goveđe glave, nogu, piletine, svinjskih nogica i ušiju, raznih vrsta ribe. U današnje vrijeme je popularna sa mesom peradi, kunića, divljih životinja, ali i povrćem, gljivama, kukuruzom ili voćem.

Kada je gotovo kuvanje?

Koriste se dijelovi koji imaju kosti, tetive i hrskavice, a izbjegava masno meso. Stave se u hladnu vodu i kuvaju dok se ne počne stvarati pjena koja se odstrani. Kada se pjena prestane stvarati dodaju se začini i povrće kao što su lovor, korijen peršuna, pastrnaka i/ili mrkve, zrna bibera, čenovi bijelog luka, manje glavice crvenog luka, soli, kriškice limuna. Izbor začina i povrća zavisi od vašeg ukusa. Kuvanje se odvija na laganoj vatri, a dužina trajanja ovisi o izboru sastojaka, navodi Agroklub.

Pročitajte: Da li su pihtije i želatin zdravi- Spas za kosti, hrskavicu i zglobove?

Dijelovi životinja treba da su tako skuvani da se kosti same odvajaju, a tekućina da ispari na pola. Kada je kuvanje završeno skine se šerpa sa šporeta i pusti da se sadržaj prohladi. Na površini se izdvaja masnoća koju uklanjamo.

Dekorisanje povrćem i jajima

Nakon toga se tečnost procijedi, a povrće isiječe u dekorativne oblike. Možemo dekorisati sa isječenim tvrdo kuvanim jajima. Od životinjskih sastojaka se odvoje kosti, a zatim ih isiječemo. Sve se poreda u posudu, prelije tečnošću i ostavi hladiti.

Možete raspodijeliti u manje zdjelice i kalupiće, dovoljne za jedan obrok, onda na tanjiru ukrasiti listom peršuna, crvenom mljevenom paprikom i sl. Čuvajte u frižideru, ali potrošite u idućih nekoliko dana.

U narodu postoji izreka: „Koliko kuća, toliko i recepata za dobru hladetinu.“

Vodič za zimsko malčiranje – Zaštitite korijenje biljaka od hladnoće

Agrosavjet
-
0
Vodič za zimsko malčiranje – Zaštitite korijenje biljaka od hladnoće

Za mnoge baštovane, malč je uobičajen u baštama i dvorištima kao i same biljke koje uzgajamo. Na kraju krajeva, pokrivanje zemlje pokrivačem od malča jedan je od najlakših i najbržih načina da zaštitite i obogatite ljepotu i zdravlje vaših biljaka, kao i cjelokupnog pejzaža.

Međutim, razlozi zbog kojih malčiramo i vrsta malča koji koristimo često variraju u zavisnosti od godišnjih doba. A zimska sezona uvijek dolazi sa svojim skupom zahtjeva i pravila.

Baštenski malč koji se primjenjuje tokom vegetacije ima mnoge prednosti koje uključuju suzbijanje korova zajedno sa održavanjem tla hladnim i očuvanjem vlage kako se približavaju topliji dani ljeta. Još jedna ogromna prednost je dodata organska materija koja se razlaže u oblik đubriva pogodan za biljke. Ali glavni cilj zimskog malča je da zaštiti korijenje biljaka od napada jakih smrzavanja i ekstremnih temperatura.

Odličan malč za zimu uključuje komadiće od kore, isjeckanu koru, slamu, zimzelene grane i druge labave organske materijale grube teksture.

Pročitajte: Malčiranje smanjuje potrebu za zalivanjem

Zašto malčiranje treba primijeniti i zimi?

Tokom zime svako tlo koje ostane golo nailazi na fluktuaciju temperature koja stvara kretanje. I to kretanje može dovesti do toga da se mnoge male ili plitko ukorijenjene biljke izbace iz zemlje, izlažući tako njihove krune i/ili gornji korjenov sistem štetnom smrzavanju.

Listopadne biljke kojima nedostaje zimski malč takođe mogu biti ranjive na oštećenja tokom zime tokom kratkog toplog perioda. Rastuće temperature mogu prerano prekinuti ciklus mirovanja, izazivajući nježni, novi rast usred zime. Biljka se tada izlaže i čini ranjivom na zimsko odumiranje kada se vrati zimska hladnoća i mraz ili smrzavanje prekriju zemlju.

Pravi malč koji se primjenjuje za malčiranje zimi može pomoći u održavanju stabilne temperature zemljišta, štiteći tako biljke od ekstremnih temperatura. To je zato što zimski malč djeluje kao izolacioni pokrivač koji obezbeđuje zaštitnu barijeru između zemlje i vazduha.

Pravljenje dobrog zimskog malča za malčiranje

Najbolji malčevi za zimu su materijali donekle grube teksture koji obezbjeđuju izolacionu zaštitu dok i dalje omogućavaju protok vazduha i vode. Na primjer, rastresiti materijali kao što su slama ili sijeno zajedno sa borovim ili zimzelenim granama i drugim vlaknastim organskim malčevima štite biljke i izoluju tlo bez sabijanja pod teretom snijega ili leda.

Usitnjeno lišće i kompost obezbjeđuju dobar zimski pokrivač za trajnice i lukovice jer ove biljke mogu lako da proguraju materijal u proljeće. Borove iglice najbolje funkcionišu kao zimski pokrivač za ukrasne gredice i žbunje. Slama je jeftin, lagan izolator i odličan zimski pokrivač za gredice sa povrćem i jagode. I komadići kore dobro djeluju oko drveća i žbunja.

Malč od isjeckanog lišća i komposta takođe obezbjeđuje hranu za kišne gliste, mikrobe i druga korisna stvorenja koja žive u zemljištu. Čak i drvenasti organski materijali kao što su slama, borove iglice, ljuske oraha i komadići kore koji se koriste kao malč će obezbijediti hranu za gljive i mikroorganizme koji jedu ugljenik koji razgrađuju materijal, poboljšavajući strukturu zemljišta i isporučujući vrijedne hranljive materije biljkama za predstojeću baštovansku sezonu.

Kada primijeniti malčiranje?

Da biste bili sigurni, sačekajte do prvog teškog ili ledenog mraza prije nego što nanesete zimski malč, navodi se na sajtu Oregonlive. Potencijal za oštećenje ili smrt biljke povećava se kako temperatura pada ispod nule. Drugi faktori koji dolaze u igru uključuju vrstu biljke i tkiva koja su izložena, kao i dužinu trajanja mraza ili smrzavanja, prisustvo ili nedostatak oblaka i količinu vlage koja se nalazi u vazduhu.

Prerano malčiranje, u najmanju ruku, može izazvati nepotreban stres i oslabiti biljku, čineći je tako ranjivijom na buduće mrazeve. Ali takođe može produžiti mirovanje biljaka i podstaći novi rast koji će ubiti predstojeći jak mraz. Štaviše, miševi se često sklanjaju za zimu ispod malča. Čekanje na malčiranje do prvog jakog mraza odvratiće miševe jer će oni već obezbijediti toplo mjesto na drugom mjestu gde će se skloniti i prezimiti.

Pročitajte: Malč – Njegove vrste i prednosti njegove primjene

Kako aplicirati malčiranje?

Kada nanosite malč, uvijek ostavite zonu bez malča od nekoliko centimetara oko biljaka. Malčirajte 7-10 cm od osnove grmlja i 15 do 30 cm od osnove drveća. Količina malča za nanošenje zavisi od vrste malča koji se koristi, kao i od vaših uslova uzgoja. Dobro pravilo je da nanesete sloj od 5-10 cm kada koristite m fine teksture materijale kao što su isjeckano lišće i kompost, i odlučite se za debljinu od 7 do 15 cm za materijale grublje teksture kao što su iver i slama.

Organski malč će se na kraju slegnuti i razgraditi – neki brže od drugih. Međutim, zimski malč se često uklanja kada prođe sva opasnost od jakog mraza. U zavisnosti od vrste zime i mjesta gdje živite na sjeverozapadu, to može biti već u martu ili čak krajem maja.

Slama, sijeno, isjeckano lišće i drugi materijali koji se lako razlažu često se mogu ostaviti na mjestu, posebno kada njihove lagane i labave teksture omogućavaju lukovicama i novogodišnjim trajnicama da lako prođu. Samo imajte na umu da svaki zimski malč koji ostane na mjestu može odložiti zagrijavanje tla u proljeće. Međutim, često je najbolje ukloniti zimski malč u krevetima sa povrćem i na drugim mjestima gdje će biljke imati koristi od ranog zagrijavanja proljećnog zemljišta.

Sedam obaveznih opcija za malčiranje za zimu

Evo liste organskih zimskih malčeva i njihovih karakteristika za malčiranje.

Komadići od kore

Izdržljiv, atraktivan, sporo se raspada i ostaje na mjestu; obično dostupni usitnjeni ili isjeckani. Izbjegavajte strugotine ili isjeckanu koru od drveta tretiranog pritiskom.

Ljuske orašastih plodova

Oštre ivice mogu inhibirati aktivnost puževa i puževa. Sporo se raspadaju i veoma su ukrasne; dostupnost je donekle ograničena.

Borove iglice

Najbolje su kao zimski malč za ukrasne gredice i žbunje, i odlične za ukrasne biljke koje vole kiselinu i sitno voće. Zadržavaju vlagu, lagan, izdržljive su, sporo se raspadaju i opojno mirišu.

Pročitajte: Koji su nedostaci malčiranja?

Zimzelene grane

Ovaj lagani i lako prenosivi zimski pokrivač je idealan izolator za malčiranje nježnog žbunja; može se koristiti i kao izolacioni omotač za nježne žbunje. Izoluje biljke bez sabijanja pod težinom snijega. U rano proljeće uklonite grane.

Isjeckano lišće

Pruža dobar zimski pokrivač koji se brzo raspada. Pogodno za malčiranje ukrasnih i povrtnih gredica. Usitnjavanje listova prije nanošenja će spriječiti matiranje i pomoći da se malč zadrži na mjestu.

Slama

Ukrasna vrijednost ovog jeftinog, laganog izolatora je niska. Kao takav, najbolje se koristi za malčiranje leja sa povrćem, sprječavanje erozije tla i izolaciju grmlja.

Sijeno

Sadrži slične karakteristike i primjenu kao slama, iako sijeno može sadržati sjeme korova.

Preporuka struke za đubrenje cvijeća

Agrosavjet
-
0
Preporuka struke za đubrenje cvijeća

Gotovo da ne postoji osoba koja ne voli cvijeće, a cvjećarstvo je danas vrlo unosna grana poljoprivrede i često zauzima i po nekoliko hektara na polju ili se gaji u staklenicima i plastenicima. Savjete za đubrenje cvijeća u saksijama, u polju i stakleniku daje dipl. inž. poljoprivrede Marija Janjić, stručni savjetnik Poljoprivredne stručne i savetodavne službe Vranje.

Đubrenje ukrasnog žbunja i cvijeća na otvorenom

Za đubrenje ukrasnog žbunja, ruža i cvijeća, koje se gaji na polju, u proljeće se dodaje na 1m² od 15 – 30 gr KANa, 30 – 50 gr superfosfata i 20 – 30 gr kalijum sulfata ili 15 – 25 gr kalijumhlorida. Umjesto toga može se primeniti 30-60 gr 10:20:30 ili 40-80 gr 7:14:21, 8:16:24 i sl. Doze se primjenjuju odjednom ili u dva navrata.

Za ljetnje cvijeće primjenjuje se NPK sa malo azota (7:14:21) pri spremanju leja ili pred sadnju. KAN (UREA) se daje 1/2 pred sadnju i 1/2 za vreme porasta (prihranjivanje).

Cvijeće u saksijama

Cvijeće u saksijama i na balkonima đubri se nešto drugačije: 1/2 NPK se dodaje pri spremanju zemlje za saksije, 1/2 – pri zalivanju cvijeća. Veće doze hraniva traže asparagus, hrizanteme, hortenzije i sl. Slabije đubrenje podnose ciklame, begonije i azaleje.

Pri spremanju zemlje za punjenje saksija količine đubriva na 1 m² zemlje su: 1,25 kg KAN (27% ili 0,75 uree), 2 kg superfosfata i 1,2 kg K2SO4 ili KCL. Umjesto toga može se dati 2 kg 15:15:15 ili 2,5 kg 1:11:16 i sl.

Đubriva se mešaju sa zemljom nekoliko nedelja pre punjenja saksija i presađivanja cvijeća.

Đubrenje cvijeća u staklenicima

U staklenicima se često koriste vještačke podloge umjesto zemlje (šljunak ili voda) koja dobija specijalni hranljivi rastvor (hidroponi).

Za orhideje i brumelije koristi se 0,05-0,2% rastvora, za ciklame,begonije i fuksije 0,2-0,4%, za karanfile, ruže, hrizanteme 0,4-0,7%. Najslabija doza od 0,05% se dobija tako što se na 100 litara vode stavi 50g đubriva.

Za spremanje osnovnog hranljivog rastvora na veliko, uzima se 1.000 l vode: 0,5 kg KNO3, 1,5 kg (NH4)2SO4, 0,4 kg MgSO4, 0,2 kg Ca(H2PO4)2 i 1 kg CaSO4. Za obezbeđivanje mikroelemenata na litar vode se dodaje 2,7 gr H3BO3, 5,4 gr MnSO4, 0,9 gr ZnSO4.Od ovog rastvora se uzima 2-3 ml i dodaje na 10 l vode ili 200-300 ml na 1000 l vode.

Gvožđe se dodaje kao zelena galica FeSO4, 25 gr na litar vode i odavde uzima 600 ml na 1000 l osnovnog rastvora.

Ne smije se zaboraviti da mlade biljke traže blažu koncentraciju hranljivog rastvora od starijih. Reakcija sredine (pH) hranljivog rastvora treba da bude između 5,5-6, tj. slabo kisela.

Prihrana cvijeća tokom porasta

Tokom porasta, ako je potrebno, cvijeće se zaliva vodom u kojoj je predhodno rastvoreno đubrivo. Dovoljno je uzeti 2-3 gr đubriva na litar vode i to:

Za cvijeće bogato lišćem: 0,8 – 1,2 gr KANa (0,5- 0,7 gr UREE), 0,6 – 0,9 gr superfosfata i 0,4-0,6 gr kalijum sulfata ili 0,4 – 0,5 gr kalijum hlorida. Umjesto toga može se dati 1,2 – 2 gr 15:15:15 ili 2 gr 11:11:16 itd.

Za cvijeće bez mnogo lišća: 0,6 – 0,9 gr KANa (0,35 – 0,6 gr UREE), 0,8 – 1,2 gr superfosfata i 0,5 – 0,7 gr KCL. Ako se koristi NPK, tada se uzima 1 – 1,5 gr 15:15:15 ili 2 gr 11:11:16 itd.

Cvijeće se zaliva vodom u kojo je rastvoreno đubrivo, uveče ili po oblačnom danu. Rastvor se sipa oko struka, a ne po lišću i cvijeću. Rastvor ne smije curiti iz saksije. U početku se ovim rastvorom zaliva jednom nedjeljno, a kada se obrazuju pupoljci ređe.

Za cvijeće u polju uzima se 30 – 50 gr 15:15:15 po m², odnosno 300 – 500 kg/ha ili 10:20:30 u količini 200 – 300 kg/ha plus 100 – 150 kg/ha KANa (60 – 90 kg/ha UREE).

Za šiblje, ruže i ukrasno drveće daje se 400 – 800 kg/ha 7:14:21 ili 6:26:26 i 80 – 100 kg/ha KANa (50 – 60 kg/ha UREE).

Dodatni savjeti

Pri đubrenju u zatvorenom prostoru treba paziti na doze đubriva, jer previsoka koncentracija NPK jedinjenja može biti štetna, što je odavno poznato za N i K đubriva. Osim ovih, u staklarama, gde se dugi niz godina đubri visokim dozama P, može doći do pojave visoke koncetracije P (150 – 300 mg u 100 g zemljšta) odnosno toksičnog nivoa P za biljku.

U vezi sa ovim, na većim površinama, posebno na polju i u staklenicima/plastenicima, gdje se ulažu velika materijalna sredstva, treba povremeno vršiti agrohemijsku analizu zemljišta.

Zaštitite biljke tokom mraza i jake hladnoće: Šta je važno za sve biljke koje su napolju

Agrosavjet
-
0
Zaštitite biljke tokom mraza i jake hladnoće: Šta je važno za sve biljke koje su napolju

Iako je zima odavno počela, hladni dani i mrazevi su tek sada stigli. Bilo da su vaše biljke pretežno napolju ili u kući, u ovom periodu im je potrebna posebna pažnja.

Facelija – više meda, bolje zemljište.

Agrosavjet
-
0
Facelija – više meda, bolje zemljište.

Facelija (Phacelia tanacetifolia Benth)svojom medonosnom privlačnošću i sposobnošću brzog rasta, ne samo da nudi obilnu pašu pčelama i povećava prinos meda, već se ističe i kao izvrsno zelenišno đubrivo. Ova biljka, kroz svoj životni ciklus, doprinosi obnavljanju i obogaćivanju zemljišta, čineći je korisnom i za druge poljoprivredne kulture. Osim što zadovoljava potrebe pčela, facelija postaje neizostavan saveznik svim poljoprivrednicima koji žele poboljšati plodnost zemljišta i pridonijeti održivosti svojih usjeva.

Facelija (Phacelia tanacetifolia Benth) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice Boraginaceae, koja vodi porijeklo iz zemalja jugozapadne Sjeverne Amerike i sjevernog Meksika a u Europu je donešena u XIX vijeku.

Facelija podsjeća na korov, svoju visinu dostiže između 60 i 90 cm, grana se već u donjem dijelu stabljike. Grane su oblikovane s manjim grančicama koje nose sitne cvjetove, a latice mijenjaju boju od ljubičaste pri vrhu do bijele pri dnu. Korijen prodire u dubinu do 70 cm, i ima značajnu ulogu u poboljšanju zemljišta i obogaćivanju azotom. Facelija ima korijenje koje stvara simbiotski odnos s bakterijama poznatim kao azotofiksirajuće bakterije. Ove bakterije naseljavaju korijenje i sposobne su vezati azot iz vazduha, transformisajući ga u oblik koji biljka može koristiti.

Kada nadzemni dio facelije bude odrezan ili kada biljka završi svoj životni ciklus, korijenje otpušta azot u zemljište. Ovaj proces se naziva zelenišno đubrenje, što doprinosi povećanju plodnosti zemljišta. Azot je ključan hranjivi sastojak za biljke, pa ovakav mehanizam pomaže u obogaćivanju zemljišta i pripremi istog za buduće usjeve.

Osim toga, korijenje facelije može doprinijeti i poboljšanju strukture zemljišta, smanjenju erozije te zbog svoje sposobnosti odbijanja nematoda u zemljištu, i privlačenju osolikih muva (Syrphidae) koji se hrane lisnim vašima, veoma je pogodna kultura. Stoga, Facelija je korisna ne samo kao medonosna biljka već i kao sredstvo za očuvanje i obogaćivanje zemljišta u poljoprivredi.

Pročitajte: Facelija medonosna biljka na radost pčela

Facelija je prilagodljiva biljka, nema velikih zahtjeva u proizvodnji. Pokazuje preferenciju prema određenim tipovima zemljišta, kao što su černozem, livadske crnice, aluvijum,  ali istovremeno je sposobna uspijevati i na različitim zemljištima.

Zbog sitnog sjemena, ima izražene zahtjeve prema kvalitetno pripremljenom zemljištu za sjetvu. Sjetva facelije obično se vrši krajem marta ili čim vremenski uslovi to dozvole, u tom periodu ima dovoljno vlage uzemljištu i još ne kreće intenzivan rast korova, pa ih facelija poslije zaguši te nije potrebno dodatno okopavanje ili upotreba herbicida koja nije poželjna u proizvodnji meda. Postupak se obavlja pomoću žitnih sijačica, a preporučena količina sjemena iznosi oko 8 kg po hektaru.

Pri uzgoju facelije za zelenišno đubrenje (sideraciju) siju se nešto veće količine sjemena.

Preporučuje se provoditi sjetvu u intervalima od 15-20 dana kako bi se osigurala kontinuirana paša za pčele od maja do septembra. Ovaj raspored omogućava da facelija pruži stabilan izvor hrane za pčele tokom različitih dijelova vegetacijske sezone.

Ako se facelija zaore u fazi precvetavanja, rezultat u obogaćivanju zemljišta hranjivim materijama može se uporediti s efektom od unošenja 25 tona stajnjaka na hektar zemljišta.

Facelija je izuzetno otporna na štetočine i bolesti, a njen korijen djeluje snažno toksično na nematode, koji su jedni od glavnih prenosioca raznih virusa. Ovo posebno čini faceliju izrazito intrigantnom za poljoprivrednike, jer ne samo da poboljšava, obogaćuje, već i revitalizuje zemljište.

Facelija se lako mehanički uklanja, a u sljedećoj godini ne postaje ozbiljan korov u kulturama koje se uzgajaju. S obzirom na svoje povoljne osobine, facelija se može uzgajati u monokulturi tokom više godina, što je od velike važnosti u dugoročnoj održivosti zemljišta.

Krasula će rasti i cvjetati kao nikada, samo pomešajte ova dva sastojka iz kuhinje i sipajte ih u saksiju

Agrosavjet
-
0
Krasula će rasti i cvjetati kao nikada, samo pomešajte ova dva sastojka iz kuhinje i sipajte ih u saksiju

Krasula ili drvo novca je biljka za koju se u Feng šuiju smatra da je magnet za obilje. Ova vrsta sukulenta ima okrugle mesnate listove koji podsjećaju na kovanice, a odatle i naziv drvo novca.

Krasula nije komplikovana za njegu, zahtijeva blagovremeno zalivanje (koje je tokom zimskih mjeseci izuzetno rijetko) i povoljno svjetlo. Prema vjerovanju, što više raste, to više novca privlačite. Malo ko zna da ova biljka može da procvjeta, a njeni cvjetovi su simbol ljepote i obilja.

Pročitajte: Drvo novca je osjetljivije zimi, a ovo je način da ga sačuvate do proljeća!

Kako bi vaše drvo novca bilo zdravo, napredno i puno cvjetova, pokušajte da ga prihranite prirodnim sastojcima. Potrebni su joj kalcijum i fosfor koji pozitivno utiču na razvoj korijenja, ali i na formiranje novih izdanaka. Takođe, azot podstiče zelenilo biljke, ali sa njim morate biti oprezni, jer u velikim količinama može nepovoljno uticati na krasulu.

Jedan od najboljih izbora za organsku prihranu krasule jeste od ljuske jajeta koje su izuzetno bogate kalcijumom. Ljuske jajeta sameljite u mlinu za kafu, pa 1 kašiku dobije tog praha pomiješajte sa šećerom i sa 1 kašikom zemlje. Sve dobro izmiješajte, sipajte u saksiju, pa zalijte biljku. Za dodatni efekat možete samljeti koru od banane koja je takođe odličan način da prihranite cvijet.

Pored prihrane, najvažniji sastojak za razvoj biljke je ljubav. Cvijeće oseća vašu energiju, a ukoliko ga njegujete sa puno ljubavi i osjećanja, moguće je da će stalno rasti i razvijati se, piše Lovesensa.

Kako pripremiti sadnice jagode za sadnju da bi kasnije davale puno zdravih plodova?

Agrosavjet
-
0
Kako pripremiti sadnice jagode za sadnju da bi kasnije davale puno zdravih plodova?

Kako pripremiti sadnice jagode – Osnovni uslov profitabilne proizvodnje i visokih prinosa u zasadu jagode jeste potpuno zdrav sadni materijal i što bolje razvijeni živići u momentu sadnje.

Sadnice jagode – priprema za sadnju

Živići jagode koji se pripremaju za sadnju potrebno je da ispunjavaju neke od osnovnih uslova. Uslovi se ogledaju u zdravstvenom stanju sadnog materijala, a to znači da su zdravstveno ispavni, bezvirusni, kao i da potiču od selkcionisanih matičnih zasada.

Prije same sadnje živiće bi trebalo pripremiti. Svaki od živića bi trebalo neposredno pregledati da nije došlo do oštećenja centralnog pupoljka, lišća ili korjenovog sistema. Staro i suvo lišće potrebno je odstraniti, suve žile skratiti do svježeg dijela, a ostale skratiti za jednu trećinu svoje dužine. Tako pripremljene živiće potopiti u rastvor nekog fungicida 10-15 minuta, a kasnije pristupiti sadnji.

Pročitajte: Kako osigurati sočne i slatke jagode – Tajne uspješnog đubrenja otkrivene!

Ako su živići već potapani u rastvog fungicida poslije vađenja iz matičnjaka, prije same sadnje poželjno je potapati ih u rastvor napravljen od svježe goveđe balege, sitne zemlje i vode u odnosu 1:1:1. Tako pripremljeni živići na svojim žilama vežu sitnu zemlju i omogućen je bolji prijem živića.

Dan prije same sadnje potrebno je izvršiti navodnjavanje. Navodnjavanje zemljišta radi se sa oko 30 l/m², odnosno zemljište bi trebalo da ima vlažnost od 80% poljskog vodnog kapaciteta.

Sadnju jagode je potrebno izvesti po mirnom i oblačnom vremenu, a ako vremenske prilike nisu povoljne, odnosno ukoliko su visoke temperature, jak vetar i slično, potrebno je što prije obaviti sadnju. Poželjno je da se sadni materijal što kraće izlaže suncu i vjetru.

Sadnja se obavlja ručno ili mašinski u zavisnosti da li se sadi na malč foliji ili ne.

dipl. inž. Dalibor Cvetanović/PSSS Leskovac

1...818283...1.015Stranica 82 of 1.015

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia