Naslovnica Blog Stranica 79

Rodio semberski nar: Reznica iz Podgorice odgajana s ljubavlju

Agrosavjet
-
0
Rodio semberski nar: Reznica iz Podgorice odgajana s ljubavlju

Ekipa „Agro Savjeta“  posjetila je rasadnik AD „Komunalc“ iz Bijeljine kako bi zabilježila nevjerojatan uspjeh u uzgoju nara ili šipka (lat. Punica granatum) u srcu kontinentalnog dijela Bosne i Hercegovine, u Semberiji. Ovo voće, inače tipično za mediteransko područje, uspješno se ukorijenilo u plodnoj semberskoj ravnici.

„Semberski nar, oko 12 godina star. Reznica donijeta iz Podgorice i odgajana u našem rasadniku sa mnogo pažnje i ljubavi“, rekla je Branka Matić diplomirani inženjer pejzažne arhitekture. Ova izjava ukazuje na dugotrajni trud i predanost stručnjaka koji su omogućili da nar, inače mediteranska biljka, raste u ovom kontinentalnom okruženju.

Sadnja nara, poznatog i kao šipak, latinskog naziva Punica granatum, zahtijeva posebne uslove kako bi uspješno rodio. Tokom proizvodnje sadnica ne koristi se kalemljenje, a sadnica se sadi u dobro pripremljeno zemljište na vlastitom korijenu. Ovdje su ključne rahla zemlja, stajsko đubrivo i određene količine NPK đubriva. Nakon sadnje, važno je obilno zalivanje kako bi se osiguralo zdrav rast.

Osim toga, nar je samooplodna biljka, što znači da možete posaditi samo jednu sadnicu, no za veći rod preporučuje se više sadnica.

No, ključ uspjeha uzgoja nara na kontinentu, kao što je slučaj i u Semberiji, leži u odabiru pravog mjesta za sadnju. Niske temperature koje ponekad idu u debeli minus u kontinentalnom dijelu mogu biti štetne za ovu voćku. Temperature od -11°C pa do -15°C mogu ozbiljno naštetiti, dok -20°C može dovesti do smrzavanja biljke. Stoga je važno odabrati zaklonjeno mjesto, poput zida na južnoj strani, koji će štititi biljku od hladnih sjevernih vjetrova.

U prvim godinama uzgoja, preporučuje se zaštita stabala prekrivačem za biljke, kao što su agril folija ili jutene vreće, dok donji dio debla može biti obložen debelim slojem slame ili borovim granama.

Uzgoj nara u kontinentalnom dijelu postaje sve popularniji, a rasadnik AD „Komunalc“ u Bijeljini pokazuje da uz stručnost i pažnju, ovaj mediteranski dragulj može uspjeti čak i u neočekivanim područjima.

Neobičan patlidžan u bijeljinskom marketu izazvao interesovanje kupaca

Agrosavjet
-
0
Neobičan patlidžan u bijeljinskom marketu izazvao interesovanje kupaca

U jednom od lokalnih marketa u Bijeljini, pažnju kupaca privukao je neobičan patlidžan sa oblikom koji podseća na podignut palac, poznat i kao „lajk“ simbol na društvenim mrežama.

Ovaj interesantan oblik patlidžana izazvao je znatiželju posjetilaca, a mnogi su zastajali kako bi ga bolje pogledali i slikali. Prodavci u marketu bili su iznenađeni ovom prirodnom pojavom, iako su pretpostavljali da je rezultat prirodne varijacije u rastu voća.

Iako nije riječ o čudu svjetskih razmjera, ovakvi neobični oblici voća povremeno privuku pažnju i podstaknu diskusije među ljudima. Ovaj patlidžan je jedan od zanimljivih primjera prirodnih varijacija i raznovrsnosti u biljnom svijetu.

Varijacije u obliku plodova često su posljedica genetskih mutacija ili faktora okoline. Ovaj specifičan oblik patlidžana može biti posljedica genetske varijacije koja je dovela do nenormalnog razvoja. Uzroci ove pojave mogu uključivati genetske promjene, ali i faktore kao što su stres, temperaturne fluktuacije ili drugih prirodnih faktora tokom rasta i razvoja ploda.

Pročitajte: Zašto dolazi do deformacije plodova paradajza?

Ova pojava nije uobičajena i predstavlja rijetku i neobičnu varijaciju u formi patlidžana. Ona nije rezultat ljudske intervencije ili genetskog inženjeringa, već je posljedica prirodnih faktora. Ovakvi neobični oblici voća često privlače pažnju i postaju predmet interesovanja javnosti, što ukazuje na to koliko je raznovrsna i zanimljiva priroda.

Izvor: agrosavjet.com

Gajenje mrkve u vrećama

Agrosavjet
-
0
Gajenje mrkve u vrećama

Urbano baštovanstvo postaje sve popularnije širom svijeta, a gajenje povrća u vrećama je jedan od kreativnih načina da iskoristite malo prostora i uzgojite ukusnu i zdravu hranu. Mrkva, sa svojim korjenastim karakterom, može uspješno da se uzgaja u vrećama, što omogućava veću fleksibilnost i pristup svježim, domaćim namirnicama bez potrebe za velikim vrtom. U ovom članku, otkrićemo korake za uspješno gajenje mrkve u vrećama.

  1. Izbor Vreća: Prvi korak u ovom projektu je izbor odgovarajućih vreća. Vreće treba da budu duboke i široke, kako bi pružile dovoljno prostora za razvoj mrkvi. Najbolje su vreće za krompir ili specijalizovane vreće za uzgoj povrća. Na tržištu postoje vreće specijalizirane za takvu sadnju, no možete iskoristiti i stare vreće ili velike vreće za kupovinu.
  2. Priprema supstrata: Važno je obezbijediti kvalitetan supstrat za vaše mrkve. Supstrat treba da bude dobro dreniran kako bi se izbjegla stagnacija vode, što može negativno uticati na korjenasto povrće.
  3. Izbor sorte mrkve: Različite sorte mrkve se razlikuju u veličini i vremenu dozrijevanja. Izaberite sortu koja odgovara vašim potrebama i uslovima, a početnicima se preporučuje da krenu s klasičnom „Nantes“ sortom.
  4. Sjetva sjemena: Posijte sjeme mrkve ravnomjerno po površini supstrata u vreći. Zadržite razmak između sjemena kako biste omogućili da korijenima ima dovoljno prostora za rast. Pokrijte sjeme tankim slojem supstrata.
  5. Zalivanje i Održavanje: Održavanje pravilnog nivoa vlažnosti je ključno za uspješan uzgoj. Redovno zalivanje održava supstrat vlažnim, ali ne i preplavljenim. Takođe, koristite organski đubrivo kako biste obezbijedili potrebne hranljive materije za rast.
  6. Svjetlost i temperatura: Mrkve vole sunčevu svjetlost, pa je važno postaviti vreće na mjesto gde će biljke imati najmanje 6 sati sunčeve svjetlosti dnevno. Pratite temperaturu, jer mrkve najbolje uspijevaju u temperaturi između 15 i 20°C.
  7. Rješavanje problema: Pratite svoje biljke redovno kako biste uočili i riješili potencijalne probleme, kao što su štetočine ili bolesti. Rano otkrivanje problema može vam pomoći da spriječite ozbiljnije štete.
  8. Berba: Zavisno o sorti, mrkve su obično spremne za berbu nakon 60 do 80 dana. Pazite da ne oštetite korijen dok ih izvlačite iz vreće.
Pročitajte: Sadnja krompira u vrećama

Gajenje mrkve u vrećama može biti zabavno i korisno iskustvo, koje vam omogućava da uživate u svježem povrću bez obzira na veličinu vašeg prostora. Slijedite ove korake, budite strpljivi i brzo ćete uživati u sočnim, ukusnim mrkvama iz sopstvene bašte.

Pogledajte video kako se gaji mrkva u vrćema:

Donose sreću i novac: Najpoželjnije biljke prema feng šui vjerovanju

Agrosavjet
-
0
Donose sreću i novac: Najpoželjnije biljke prema feng šui vjerovanju

Zeleni „ljubimci“ su među najpouzdanijima kada je u pitanju podizanje energije u prostoru, a određene vrste mogu unijeti u dom razne blagodeti: prema feng šui praksi (drevna kineska vještina koja korišćenjem energije stvara harmoniju između individue i njenog okruženja, kao i tehniku uređenja životnog prostora, metod osmišljavanja okruženja, kao i pravilnim raspoređivanjem prostora i namještaja), biljke su poznate kao najpouzdaniji iscjelitelji negativne energije, a u naš dom i život mogu prizvati pozitivnu energiju, sreću, bogatstvo i zdravlje.

U nastavku predstavljamo tri biljke za koje se vjeruje da donose sreću i novac…

Srećni bambus (Dracaena braunii)

Jedan od najvećih srećonoša je srećni bambus. On u kuću unosi pozitivnu energiju, a najveći efekat ima ako ga dobijete kao poklon. Ova biljka u svom okruženju dovodi u ravnotežu prirodne elemente, vodu, zemlju, vatru i drvo, ako je vjerovati feng šuiju. Kinezi vjeruju da je broj stabljika vrlo važan. Dva srećna bambusa simbolišu ljubav, a tri sreću, bogatstvo i dugovječnost. U kineskoj tradiciji je razrađeno značenje do 21. stabljike, sa preskočenim brojem četiri, jer se vjeruje da on donosi nesreću. Dvadeset stabljika srećnog bambusa simboliše savršenstvo.

Iako nosi naziv srećni bambus, ova biljka ne pripada porodici bambusa. Ona pripada porodici ljiljana, a porijeklom je iz tropskih šuma Afrike i dijelova jugoistočne Azije. Što se održavanja tiče, ova biljka se najčešće drži u vazi sa vodom koja se mijenja svake sedmice. Ne voli direktnu sunčevu svjetlost i često mu listovi požute ukoliko je izložen. Vjeruje se da donosi sreću čak i ako se osuši zbog lošeg održavanja.

Drvo novca (Pachira aquatica)

Pachira, poznatija kao drvo novca, je vrlo popularan izbor za kućnu biljku. Karakterišu je isprepleteno deblo i bujna krošnja, a prema feng šuiju vjeruje se da donosi porodičnu harmoniju, zdravlje, dobar poslovni početak i školski uspjeh. Takođe, za poslovni uspjeh je potrebno da ima tri ili pet isprepletenih debala, a poželjno je izbjegavati nesrećan broj četiri. Izbjegavati treba i kupatilo kao lokaciju za ovu zelenu divu.

Drvo novca potiče iz tropskih močvara Srednje i Južne Amerike, a u kućnim uslovima može narasti do dva metra. Uspijeva na jakom, ali ne i direktnom svjetlu i poprilično je laka za održavanje. Zaliva se ustajalom vodom, tek kad je zemlja na dodir suva. Treba izbjegavati pretjerano zalivanje, jer je ova biljka sklona truljenju korijena. Potrebno ju je prihraniti u proljećnoj i ljetnoj sezoni, kao i redovno obrezivati žute listove.

Krasula (Crassula ovata)

krasula
Foto: agrosavjet

Ova zanimljiva biljka nosi nazive krasula, pareša i drvo žada. Vjeruje se da donosi obilje bogatstva i pozitivnu energiju. U feng šuiju je prepoznata kao biljka prijateljstva, sreće i novca. Azijati je prepoznaju kao srećonošu koja aktivira energetska polja finansija, ali je takođe nije poželjno držati u kupatilu, kao ni u spavaćoj sobi. Porijeklom je sa juga afričkog kontinenta, a može dostići visinu od dva i po metra. Listovi je svrstavaju u porodicu sukulenata pa je samim tim vrlo jednostavna za uzgoj i održavanje. Može se posaditi iz sjemena, lista i korijena, s tim da je korijenu potrebno malo više vremena. Krasula voli sunčevu svjetlost, ali ako počne pokazivati crvene pjege znači da je izlaganje suncu pretjerano. Smeđa boja na listovima indikator je prevelike vlage. Najbolje ju je presaditi svakih tri do pet godina.

Sadnja krompira u vrećama

Agrosavjet
-
0
Sadnja krompira u vrećama

Sve više ljudi shvata važnost uzgoja sopstvenih namirnica, a krompir je jedna od omiljenih namirnica koja se lako može gajiti u vrećama za zemlju. Ova praktična metoda omogućava uzgoj krompira čak i onima sa ograničenim prostorom u dvorištu. U nastavku, otkrivamo vam sve što trebate znati o uzgoju krompira u vrećama.

Izbor vreće i priprema zemlje

Povrće u vreći

Prvi korak ka uspješnom uzgoju krompira u vrećama jeste odabir odgovarajuće vreće. Vreća treba da bude dovoljno duboka kako bi omogućila rast krompira.

Nakon što ste odabrali vreću, napunite je do trećine kvalitetnom zemljom za sadnju. Krompiri vole dobro drenirano tlo, stoga se pobrinite da se voda ne zadržava u vreći.

Sadnja i rast krompira

Položite krompire na površinu zemlje u vreći, ostavljajući dovoljno prostora između svakog krompira. Prekrijte ih sa oko 10 centimetara zemlje.

Nakon što krompiri niknu i dostignu visinu od 10 centimetara, prekrijte ih novim slojem zemlje. Ponovite ovaj postupak nekoliko puta kako bi osigurali da krompir ostane pokriven i zaštićen od sunca.

Održavanje i berba

Zemlju u vreći održavajte vlažnom, ali ne dozvoljavajte da postane previše vlažna, jer to može dovesti do truljenja krompira. Zalijevajte prema potrebi kako biste održali optimalnu vlažnost tla.

Nakon što krompiri procvjetaju, možete početi razmišljati o berbi. Deset dana nakon što biljke procvetaju, već možete vaditi prve krtole/gomolje. Idealno bi bilo da vreća ima otvor sa strane, kako biste mogli vaditi krompir po potrebi, a istovremeno omogućiti preostalim krtolama da nastave rasti u oslobođenom prostoru.

Uzgoj krompira u vrećama je izuzetno praktična metoda koja vam omogućava da uzgojite ovu omiljenu namirnicu bez obzira na to koliko prostora imate na raspolaganju. Prateći navedene korake, možete se radovati bogatim i ukusnim gomoljima u vlastitom dvorištu.

Neobična, a tako ukusna – Salata od mrkve

Agrosavjet
-
0
Neobična, a tako ukusna – Salata od mrkve

Salata od mrkve – Brza i jeftina salata koju, ako želite, možete spremiti i za zimu

Razne vrste paprika, kupus, paradajz pripremaju se za salatu ili zimnicu na najraznovrsnije načine. Ali – jeste li probali salatu od šargarepe? Ako niste, isprobajte obavezno – slatkasti ukus šargarepe savršeno se slaže sa kisjelom smjesom u kojoj se sprema i bijelim lukom.

Salata od mrkve

Sastojci:

  • 500 g mrkve
  • 4-5 čenova bijelog luka
  • 1 vezica peršuna
  • 1 kašičica soli
  • 100 ml vode
  • 100 ml ulja
  • 100 ml sirćeta

Pročitajte: Jednostavna i jeftina salata za zimu ”LJUTKO” – Šargarepa i ljute papričice su idealni dodatak svakom jelu.

Priprema:

Šargarepu oljuštiti i isjeckati na kolutiće zatim kratko obariti – treba da vri oko 10 minuta.

U šerpu sipati ulje, so i vodu, zatim staviti da provri. Kad provri skinuti sa šporeta. U činiju staviti nasjeckan peršun i beli luk, zatim dodati prohlađenu obarenu mrkvu.

Kada se ulje i voda prohlade dodajte sirće i prelijte preko mrkve. Promiješati i ostaviti da odstoji nekoliko sati u frižideru.

Ukoliko vam se dopadne, možete napraviti veću količinu i sipati u sterilisane tegle jer može stajati dosta dugo. Preukusna, a brza i jeftina salata.

Kako spriječiti da krompir proklija i postane mekan

Agrosavjet
-
0
Kako spriječiti da krompir proklija i postane mekan

Poznato je da proklijali krompir nije dobar za jelo, odnosno za zdravlje, pa vam predstavljamo najjednostavniji mogući način da to spriječite.

Naime, krompir je namirnica koja bi trebalo da se čuva na suvom i tamnom mjestu, poput podrum ili garaže, ali nemaju svi mogućnost da pravilno skladište krompir. Ako se krompir nalazi na svijetlom i vlažnom mjestu, on počinje da klija i brzo gubi svoju čvrstu teksturu i prepoznatljiv ukus. Ali postoji jednostavan način kako ćete to spriječiti, a potrebna vam je samo jedna jabuka, prenosi Lifehacker.

Sve što treba da uradite je da u svoju gajbicu ili vreću s krompirom dodate jednu jabuku i to u sredinu. Jabuka proizvodi i ispušta etilen, prirodni gas koji sprečava nastanak korena i proklijavanje krompira. Međutim, jabuke takođe utiču na prebrzo sazrijevanje drugog voća i povrća pa ih treba čuvati dalje od njih.

Krompir koji se čuva s jabukom ostaje čvrst i bez klica čak i nakon osam nedelja, za razliku od krompira koji se čuva bez jabuke; a oni su „uglavnom mekani, naborani i tužnog izgleda.“ Zato dodajte jabuku i krompir će vam mnogo duže trajati.

Savjeti za uspješno gajenje celera i postizanje visokih prinosa

Agrosavjet
-
0
Savjeti za uspješno gajenje celera i postizanje visokih prinosa

Celer (Apium graveolens L.) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice Apiaceae. Kod celera se gaje tri varijeteta: korijenasti celer (A. graveolens var. rapaceum), lisnati celer (A. graveolens var. secalinum) i celer rebraš (A. graveolens var. dulce). Za ishranu se koristi zadebljali korijen, list i zadebljale bijele lisne drške, a značaj ove povrtarske kulture ogleda se u visokom sadržaju proteina, masti, vitamina, te bogatstvu mineralnim materijama (kalcijum, kalijum, magnezijum, hlor).

Biološke osobine

Celer je po biološkim osobina sličan mrkvi, ali bolje podnosi niske temperature, i od   -5°S. Klija na 3-4°S, dok je optimalna temperatura za rast i razvoj oko 20°S, uz relativnu vlažnost vazduha od 70-80% i vlagu zemljišta od 70% PVK. Usljed nedostatka vlage u zemljištu korijen puca i ogrubi, te je potrebno gajiti celer uz redovno zalivanje.

Sorte celera

Korijenasti celer ima zadebljali korijen pljosnate, okrugle i kruškaste forme, sa mnoštvom razvijenih žila u donjem dijelu, čija brojnost i razvijenost zavisi od načina proizvodnje. Ukoliko je proizvodnja iz rasada korijen ima veći broj žilica, koje su tanje i kraće, dok pri direktonoj sjetvi formira manji broj korijenovih žilica, koje su razvijenije i prodiru dublje u zemljište. Konzumni dio predstavlja razvijena srčika bijele boje, a razlikuju se tri kategorije krupnoće zadebljalog korijena, što je sortna odlika (sitan, srednje krupan i krupan). Konzistencija mesa treba da je sočna, a cijela biljka ima karakterističan miris i aromu, što potiče od specifičnih eteričnih ulja.

Lisnati celer formira razgranat i žiličast korijenov sistem, koji karakteriše mnogo tankih isprepletenih žilica, koje se uglavnom šire horizontalno u gornjem oraničnom sloju.

Pročitajte: Celer u plasteniku tokom zimskog perioda

Celer rebraš se odlikuje žiličastim korijenom, sa određenim brojem jačih žila, koje više idu u dubinu, a manje u širinu.

Tehnologija proizvodnje

Celer se gaji slično kao mrkva i peršun, s tim što celer zahtjeva zemljišta bogata  organskom materijom, duboka, humusna i strukturna, sa pH oko 6,5. Na zemljištima siromašnim humusom, u jesen prije oranja potrebno je zaorati zgorjeli stajnjak u količini od 30-50 t/ha. Polovina fosfornih i kalijumovih đubriva se unosi u jesen, trećina fosfornih i kalijumovih đubriva i polovina azotnog pred sjetvu/sadnju, a ostatak u vidu prihranjivanja.

Celer se gaji u plodoredu, a dolazi na prvo mjesto ili na drugo poslije kultura koje su obilno đubrene organskim đubrivima. Celer je dobra predkultura jer ostavlja zemljište strukturno.

Obrada zemljišta je na dubini od 20-30 cm  u jesen, dok se u proljeće obavlja predsjetvena priprema zemljišta. Kvalitetna obrada zemljišta omogućuje brzo nicanje i ukorijenjavanje pri gajenju celera iz rasada.

Celer može da se proizvodi direktonom sjetvom, ili iz rasada, što je češće. Sadnja se obavlja od polovine maja do polovine juna kada je zemljište toplo. Sadi se u fazi 5-8 listova i to u redove na rastojanje  40 h 25-30 cm. Celer rebraš se sadi na rastojanje u redu od 30-40 cm, a lisnati gušće na 12-25 cm. Pri proizvodnji direktno iz sjemena, sjetva se obavlja krajem marta i početkom aprila.

Pri gajenju celera, kao najvažnija agrotehnička mjera do zatvaranja redova, je međuredno kultiviranje, obavezno poslije prihranjivanja i zalivanja. U posljednjem okopavanju vrši se zagrtanje sve do lisnih drški što utiče na kvalitet korijena. Celer je biljka koja zahtjeva redovno zalivanje, jer u suprotnom, neravnomjerno navodnjavanje  dovodi do obrazovanja drvenastih vlakana u zadebljalom korijenu, što smanjuje kvalitet i tržišnu vrijednost.

Prihranjivanje je neizostavna agrotehnička mjera u proizvodnji celera. Celer ima dugu vegetaciju i stvara veliku lisnu masu i zadebljali korijen, pa troši mnogo hraniva. Prvo prihranjivanje se obavlja u fazi 3-4 lista, odnosno poslije sadnje, a drugo ostatkom azotnog đubriva u fazi obrazovanja zadebljalog korijena. Dobro reaguje na folijarnu prihranu, naročito u fazi razvijene rozete, i to tečnim đubrivima bogatim mikroelementima. Suvišak azota dovodi do pojave šupljikavog korijena, a nedostatak kalijuma smanjuje otpornost prema bolestima.

Najčešće bolesti celera su krastavost korijena, pjegavost lista, trulež korijena. Potrebno je koristiti zdrav sadni materijal, i sprovesti sve preventivne mjere kako ne bi došlo do pojave bolesti.

Celer se za zimsku potrošnju vadi krajem oktobra, prije pojave jakih mrazeva. Celer rebraš se bere odsjecanjem listova, od polovine septembra do kasne jeseni, ostvarujući prinos od 15-20 t/ha. Kod korijenastog celera prvo se odsjecaju listovi, a zatim se vadi korijen, od početka oktobra do jačih mrazeva. Prinos korijena je 25-35 t/ha, a listova od 10-15 t/ha. Berba listova kod lisnatog celera se obavlja 2-3 puta u toku vegetacije, gdje je poslije svake kosidbe ili odsjecanja listova usjev potrebno prihraniti azotnim đubrivom i dobro zaliti. Prinos lista je oko 10-20 t/ha.

Grožđe u turšiji: Superhrana koja čuva zdravlje tokom zime

Agrosavjet
-
0
Grožđe u turšiji: Superhrana koja čuva zdravlje tokom zime

Grožđe u turšiji je dobar prijedlog da probate nešto što možda do sada niste, ujedno obogatite police sa zimnicom nečim egzotičnim i učinite dobru stvar za svoje zdravlje i imunitet. Bogatstvo ukusa, ali i minerala, vitamina i dobrih bakterija uticaće na više važnih segmenata zdravlja.

Fermentisana i ukiseljena hrana: U čemu nam pomaže i jača zdravlje

Poznate su brojne zdravstvene koristi fermentisane hrane. Na primjer, kiseli krastavčići imaju visoku koncentraciju vitamina kao što su vitamin K, vitamin C i vitamin A. Kombinacija supstanci iz prirodno kisele hrane i vode u kojoj se dodatno kiseli pojačava korisna svojstva. Ostale zdravstvene prednosti kisele i fermentisane hrane su:

Grožđe u turšiji: Da li zadržava ili gubi korisna svojstva

Grožđe ima velike zdravstvene prednosti, prvenstveno zbog visokog sadržaja hranljivih materija i antioksidanata. Gaji se hiljadama godina, uključujući više drevnih civilizacija koje su ga gajile ne samo zbog vina, već su koristile i list vinove loze. Sama proizvodnja vina jeste proces fermentacije grožđa. Naučnici su se decenijama bavili istraživanjem potencijalnih zdravstvenih koristi grožđa, a neke specifične studije su se bavile i drugim oblicima obrade.

Proces fermentacije bez dodavanja šećera nudi još neke dodatne koristi, pa se tako u poslednje vrijeme sve češće susrećemo i sa receptima za pripremanje grožđa u turšiji. Najvažnije je, kažu istraživači, anulirati potencijalni uticaj pesticida, ali to važi i za sirovo grožđe pre pripremanja za fermentaciju sa ciljem pravljenja vina. Što se tiče drugih koristi koje nudi grožđe u turšiji, ne samo da se ne gube korisne materije koje grožđe sadrži, već će se neke i uvećati, ako uzmemo u obzir udružene vrijednosti grožđa same po sebi i potencijalne dobiti fermentisane hrane koju uobičajeno jedemo u zimnici.

Najvažnije zdravstvene koristi grožđa: Vitamini, minerali, antioksidansi

– važni vitamini i minerali, uključujući bakar i vitamine B (tiamin, riboflavin i B6) i K
– može ojačati srce (snižavanje krvnog pritiska širenjem arterija i vena, izlučivanje natrijuma i sprečavanje sužavanje arterija i vena koje bi inače povećale krvni pritisak, uticaj na nivo holesterola boljom apsorpcijom – za to je dobar dokaz mediteranska dijeta)
– visok sadržaj antioksidanata, koji u grožđu ostaju i nakon fermentacije (antocijan, resveratrol i kvercetin, vitamin C, beta karoten, lutein i elaginska kiselina)
– može biti od koristi za zdravlje očiju (manje znakova oštećenja i bolja funkcija mrežnjače, zaštita od od ultraljubičastog A (UVA) svetla, manji rizik od makularne degeneracije
– poboljšava pamćenje, pažnju i raspoloženje (resveratrol može da nas zaštiti od Alchajmerove bolesti smanjenjem upale mozga i uklanjanjem amiloid-beta peptida)
– podrška zdravlju i gustini kostijum uz napomenu da su za sada u pitanju laboratorijske studije na životinjama (sadržaj kalijuma, mangana i vitamina B, C i K)
– zaštita od bakterija i gljivica (resveratrol ima jaka antimikrobna svojstva a antocijanini koji mogu da unište ćelijske zidove bakterija)
– može usporiti znake starenja (resveratrol aktivira gen SirT1 povezan sa dužim životnim vekom a protein sirtuin reguliše ćelijske procese kao što su starenje i ćelijska smrt)
– smanje upale (jaka antiinflamatorna svojstva inflamatornih markera kao što su faktor nekroze tumora-alfa (TNF-alfa) i interleukin-6 (IL-6) (60, 61)
– može biti od koristi za zdravlje kože i kose (podsticanje dejstva kolagena)
– pozitivni efekti u borbi protiv gojaznosti i pratećih bolesti (dijabetes, bolesti srca) – ekstrakt proantocijanidina iz semena grožđa može povećati nivoe hormona sitosti GLP-1
– poboljšanja probave u ublažavanje zatvora (visok sadržaj vlakana) i 81 odsto sadržaja vode
– bolji san (studije su utvrdile da je grožđe prirodni izvor melatonina, najviše ga ima u kožici).

Pročitajte originalan specijalitet – grožđe i ljuta papričica u turšiji /recept/

DA LI JE BOLJE JESTI PEČENI ILI KUVANI KESTEN?

Agrosavjet
-
0
DA LI JE BOLJE JESTI PEČENI ILI KUVANI KESTEN?

Zašto je kesten drugačiji od svih ostalih orašastih plodova i kako ga je najbolje jesti, otkrio je narodni travar Momčilo Antonijević.

Kesten je možda zapostavljena namirnica, ali stručnjaci ističu da je to velika greška. Pun je korisnih vitamina i minerala, hranljivih vlakana. Sadrži malo kalorija, obezbjeđuje stabilan izvor energije za tijelo i ima vitamin C koji je dobar za krvne sudove, hrskavice, mišiće i kolagen u tijelu. O njemu je govorio i narodni travar Momčilo Antonijević koji je otkrio da li je bolje da jedemo pečeni ili kuvani kesten.

„Pored ovih mikroelemenata, bogat je i kalijumom koji je izuzetno važan kod ljudi koji pate od visokog krvnog pritiska, tako da je kesten odlična hrana i nutricionistička preporuka za sve ljude koje muči hipertenzija“, rekao je travar za RTS i dodao da kesten obiluje složenim ugljenim hidratima koje se lagano vare.

Kod nas se uglavnom vezuje za poslastice i za slatkiše, za čuveni kesten pire. Međutim, on je namirnica koja se, posebno u planinskim krajevima Alpa ili u Italiji, koristi za miješenje hljeba od kestenovog brašna, pravi se pasta od kestenovog brašna. Takođe je odličan u čorbama i uz divljač.

„Bolje je jesti kuvani nego pečeni kesten. Posebno kada se skuva i kada se ohladi, on djeluje vrlo blagotvorno. On sadrži u sebi velike količine kalijuma, a vrlo malo natrijuma. Kod ljudi sa srčanim tegobama, vrlo često višak natrijuma može da bude uzrok tegoba, a nedostatak kalijuma takođe može da bude problematičan. Tako da je kesten prava namirnica i za ljude koji imaju srčane tegobe, visok pritisak, ali i za sve ostale, zato što se lako vari, daje nam osjećaj sitosti i sadrži puno korisnih i zdravih materija„, zaključio je na kraju gostovanja u Jutarnjem programu travar Momčilo Antonijević.

1...787980...997Stranica 79 of 997

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia