Naslovnica Blog Stranica 72

Kako se pravi domaća kobasica /RECEPT/

Agrosavjet
-
0
Kako se pravi domaća kobasica /RECEPT/

Domaća kobasica se lako pravi, ali je samo za strpljive, jer je dug proces dimljenja i sušenja. Domaća kobasica predstavlja pravi delikates i pikantni specijalitet poznat na celom Balkanu, a i šire. Tanko narezana i servirana kao meze ili hladno predjelo nikog ne ostavlja ravnodušnim.

Sremska kobasica se tradicionalno pravi od čistog svinjskog mesa i čvrstog masnog tkiva, ali mnogi domaću kobasicu u kućnim uslovima prave kombinujući svinjsko, goveđe meso i slaninu zbog boljeg ukusa. Za šta god da se odlučite, tajna domaće kobasice leži u kvalitetnom mesu i domaćem bijelom luku.

Sastojci:

  • 7 kg svinjskog mesa + 2 kg goveđeg mesa (ili samo svinjsko meso),
  • 1 kg svježe slanine bez kožurice,
  • 25-30 g mljevenog crnog bibera,
  • 200 g soli,
  • 100 g slatke mljevene paprike,
  • 50 g ili manje ljute mljevene paprike prema želji i ukusu (mnogi stavljaju koliko bibera, toliko i ljute paprike),
  • 100 g bijelog luka,
  • Svinjsko crijevo veličine 28-32 (oko 20 m).

Postupak pravljenja domaće kobasice

Najbolje je kupiti prirodno svinjsko crijevo, a ista je potrebno potopiti u vodu noć ranije ili bar nekoliko sati pre pripreme kobasica kako bi se razmekšalo.

Svinjsko meso od plećke i dodatak goveđeg mesa od vratine, najpre očistiti od žilica, iseći na kocke meso i slaninu, a zatim se sve samelje u mašini za meso (kroz rešetku 8 mm), zajedno sa očišćenim bijelim lukom. Doda se so, biber i paprika, pa se rukama mesi najmanje pola sata. Nakon toga slijedi punjenje crijeva.

Pročitajte: Kako se čiste svinjska crijeva?

Zaveže se početak crijeva, pa se nadeva punilicom. Potrebno je voditi računa da se ne stvaraju vazdušni džepovi. Kada se crijevo napuni prave se parovi dužine oko 40 cm, tako što se prstima napravi prostor (lagano se potiskuje meso) da crevo može da se okrene i dobro uvrne. Zadnji kraj se uvrne ili zaveže (kako ko želi).

Kobasice treba ostaviti da „odleže“ dan ili dva dana kako bi se ocijedile i spolja osušile (treba da budu suve na dodir). Nakon toga se dime u pušnici na hladnom dimu (ne preko 18-20 stepeni) oko 2 nedelje.

Nakon dimljenja, kobasice se stavljaju na sušenje i dozrevanje na prirodnoj promaji bar 30 dana. Temperatura bi trebala da bude u rasponu od -5 do 5 stepeni Celzijusa i vlažnost vazduha niska, bez padavina i magle.

Izvor: agrosaveti.rs

Najbolje drvo za dimljenje mesa

Agrosavjet
-
0
Najbolje drvo za dimljenje mesa

Izbor drva za dimljenje mesa može učiniti mnogo veću razliku u krajnjem rezulatu nego što mislite. Dovoljno je eksperimentisati – meso možete dimiti u četinarskom drvetu, a ono će imati potpuno drugačiju boju nego nakon dimljenja u listopadnom drvetu. Osim toga, menja se i ukus proizvoda.

Poznavaoci mogu zaključiti koje drvo je korišćeno za dimljenje kobasice samo po ukusu. Međutim, nije važna samo vrsta drveta. Mnogo zavisi i od količine proizvedenog dima. Ako je pušnica puna dima, meso će biti tamnije nego kada se koristi manje dima. Domaća pušnica prilika je za eksperimentisanje sa vrstama drveta, načinom i vremenom dimljenja. Na ovaj način ćete otkriti koja vrsta mesa vam najviše odgovara.

Kakvo drvo treba da bude za dimljenje?

Prije svega, mora biti suvo. Maksimalna dozvoljena vlažnost vazduha je 25%, što znači da se drvo nakon sječenja mora čuvati u suvim uslovima najmanje tri mjeseca. Previše vlažno drvo za dimljenje čini kobasice i meso kiselim, garavim i nema baš dobar ukus. Vrijedi dobro pogledati svaki komad koji se stavi u pušnicu – drvo mora biti suvo, lijepo, čisto, bez plijesni i trulih dijelova.

Drvo za dimljenje mesa

Četinarsko drvo se nekad koristilo za dimljenje ribe ili mesa. Međutim, to nije popularno rešenje i potrebno vam je neko iskustvo da biste posegnuli za njim. Četinarski dim sa sobom nosi izgorela jedinjenja smole, koja dimljenom mesu daju intenzivan, ali nažalost ne baš prijatan miris. Osim toga, ponekad im daju pomalo gorak ukus koji ne odgovara svima.

Pročitajte: Domaće dimljene kobasice – Recept, dimljenje i dozrijevanje

Tradicija dimljenja sa četinarskim drvetom i dalje se javlja u Nemačkoj. Međutim, to nije tako jednostavno i vrlo je lako postići nezadovoljavajući efekat. Zato je bolje da se suzdržite. Za dimljenje možete dodati malo kleke – njeno voće ili grančice. Daju lijep miris, posebno dimljenoj kobasici.

Drvo za dimljenje mesa najčešće se dobija od listopadnog drveća. I ukrasne, šumske i voćne. Svako treba sam da odluči koji je najbolji način za dimljenje mesa i koji efekat mu najviše odgovara. Svaka vrsta ima drugačiji efekat, pa vredi obratiti pažnju.

Prije svega, vrijedi znati da se za dimljenje najčešće koristi drvo od bukve ili graba, a pored njih tu su još i: 

  • Drvo jabuke ispušta blag dim. Mesu daje poseban, voćno-slatki ukus, smeđe je boje i lijepo izgleda. Ovo drvo se najčešće koristi za dimljenje živine.
  • Trešnja je takođe pogodna za živinu, ali može dati malo gorčiji ukus. Ako se dobro naloži, meso će biti savršeno smeđe boje i slatkog ukusa.
  • Orah daje pomalo gorak ukus, što mesu dodaje raznolikost i daje tamnožutu boju. Posebno je pogodan za živinu i govedinu.
  • Lješnik je veoma popularno drvo za dimljenje mesa. Čini meso smeđim ili tamno žutim. To je najuniverzalniji izbor, pogodan za sve vrste mesa.
  • Javor je jedan od najslađih izbora. Zahvaljujući njemu, meso postaje slatko i zlatno žuto, izgleda prelijepo. Savršeno drvo za dimljenje govedine.
  • Hrast se smatra najboljim drvetom za dimljenje mesa. Nije ni čudo – veoma je svestran – pogodan je za dimljenje govedine i živine, a istovremeno daje odličan ukus i aromu.
  • Bagrem daje mesu svijetlo žućkastu boju. Delikatnog je ukusa, čak i blago slatkast. Bagrem je savršen za živinu i svinjetinu.
  • Breza bez kore se takođe koristi za grejanje pušnice. Njegov zadatak je da osuši proizvode i pripremi pušnicu za rad. Međutim, breza se ne koristi za dimljenje jer aroma i ukus mesa nisu posebno privlačni.

Koje drvo je za dimljenje ribe?

Dimljenje ribe je umjetnost. Zaista je lako pokvariti delikatan ukus ribljeg mesa, pa vrijedi pažljivo razmisliti o izboru prave vrste drveta. Samo su neke od gore navedenih vrsta pogodne za dimljenje ribe, to su hrast, bukva i javor. Međutim, za pripremu takvog jela možete koristiti i druge vrste drveta.

DA LI JE SLANINA ZDRAVA?

Agrosavjet
-
0
DA LI JE SLANINA ZDRAVA?

Često čujemo da slanina nije zdrava i da je treba što manje jesti, ali da li je to zapravo tačno? Naime, ona je puna proteina i vitamina, a nema mnogo ugljenih hidrata.

Jedina je hrana koja je slana i slatka u isto vrijeme. Osim toga, ukusna je. Slanina je slano-slatki užitak u kome su ova dva ukusa racionalno raspoređena. To je hrana koja spaja suprotnosti. Uopšte ne sadrži ugljene hidrate.

Suprotno popularnom vjerovanju, masti nisu ono što nas čini debelim, nego ugljeni hidrati.
Nauka potvrđuje da možete izgubiti težinu uz pomoć dijete sa malo ugljenih hidrata.

Mnogi ljudi misle da nam ugljeni hidrati daju energiju, ali to nije tačno.

Čak su i naši preci svoju energiju dopunjavali mastima. Masti su mnogo efikasnije u održavanju energije. Slanina je vrhunsko oružje za mamurluk.

Pročitajte: BARENA SLANINA IZ TEGLE – Da li ste probali ovaj neobičan recept?

Ništa ne liječi mamurluk kao masna slanina i šolja kafe

To je univerzalna istina. Nema boljeg lijeka za mamurluk od slanine i čizburgera, ili njihove kombinacije.

Smanjuje glad

Bogata je zasićenim mastima, što znači da ćete duže biti sitiji nego da ste jeli ugljene hidrate. Ako ste gladni, slobodno jedite slaninu i izdržaćete od doručka do ručka ili ručka do večere. U stvari, između svih obroka. Ponekad je život bolji kada je malo hrskav. Činjenica je da u životu nije sve glatko, a slanina dokazuje da je tako bolje.

Ima li išta bolje od buđenja uz miris pržene slanine?

Bez obzira kakva je noć iza vas i kakav dan pred vama, jutarnji miris slanine sigurno će vam podići raspoloženje. Puna je vitamina. Slanina je puna esencijalnih vitamina B, koji su nam potrebni za održavanje našeg imunološkog sistema.

Sadrži 65 odsto preporučenog dnevnog unosa tiamina, 47 odsto niacina, 38 odsto vitamina B12 i 36 odsto cinka. Zaboravite multivitamine i okrenite se slanini. Ne treba da se plašite da ćete se udebljati.

Dobro je s vremena na vrijeme zabrljati, posebno ako to radite sa slaninom.

Pročitajte: Domaće dimljene kobasice – Recept, dimljenje i dozrijevanje

Jeli su je i naši preci

Paleo dijeta je najnoviji hit, ali datira još iz antičkih vremena. Tako su se hranili primitivni ljudi, prije nego što je prerađena hrana postala deo naše ishrane. Možete je jesti uz bilo koji obrok. Slanina za doručak? Može! Slanina za ručak? Može! Slanina za večeru? Može! Slanina uvijek zvuči dobro, bez obzira na doba dana.

Uvijek postoji način da uživate u slanini, uprkos svim ograničenjima. Bogata je proteinima. Proteini su ključni sastojak zdrave ishrane, a na sreću slanina je puna proteina.

Kako pripremiti ribu a ne usmrditi kuću

Agrosavjet
-
0
Kako pripremiti ribu a ne usmrditi kuću

Mnogi misle kako moraju da se odreknu omiljene hrane tokom posta, ali to nije istina, jer sada gotovo svaka mrsna namirnica ima i svoju posnu zamjenu.

A osim posta počela je i sezona slava, a u ovom periodu svinjsko pečenje mijenja riba. Ako želite da oduševite goste, treba da naučite da je spremate savršeno.

Ribu nije teško pripremiti bilo da ste ljubitelj morske ili riječne ribe.

Takođe, kod nas svježa riba nije toliko česta, pa ako koristite smrznute filete ili cijelu ribu samo je pravilno odmrznite pre upotrebe.

A sada dolazimo i do trika za prženje.

Već smo naglasili da je riba jednostavna za pripremu, ali može da se desi da bude žilava ili da ima neprijatan miris ili ukus. Ako želite da budete sigurni da će uvijek ispasti savršeno morate da dodate jednu namirnicu u tiganj.

U tiganj sipajte 100-125 ml mlijeka, pa kada se malo zagrije dodajte ribu. Prženje u mlijeku je čini mekanom i ovaj napitak upija neprijatne mirise, pogotovo riječne ribe, piše Stvar ukusa.

Kako ubrzati proces kiseljenja kupusa?

Agrosavjet
-
0
Kako ubrzati proces kiseljenja kupusa?

Bez kiselog kupusa ne možemo da zamislimo zimu, a ako ove godine pravite zimnicu, bitno je da cijeli proces kiseljenja obavite kako treba, jer se samo tako neće pokvariti. Kako ubrzati proces kiseljenja kupusa pročitajte u nastavku teksta.

Od kiselog kupusa se prave neki od tradicionalnih specijaliteta, kao što su sarma ili podvarak, a on sadrži i dosta vitamina i minerala. Ako želite da ubrzate proces kiseljenja onda dodajte šećer, a razno povrće ili začini mogu drastično da poboljšaju ukus kupusa.

Koji kupus je pogodan za kiseljenje?

Najbolje je izabrati srednje i kasne sorte belog kupusa. Sadrže više šećera, koji je neophodan za fermentaciju. Glave kupusa treba da budu guste, sa jakim listovima. Grube gornje i oboljele listove nemojte da koristite.

Pročitajte: KOLIKO SOLI IDE NA 10 L VODE ZA KISELI KUPUS – Ovo je idealna količina

Sa čime kiseli kupus?

So je neopohodna ako želite da ukislite kupus i ako želite da duže traje. Obično ide jedna kašika na kilogram kupusa. Takođe, dodaje se i šargarepa, a na kilogram kupusa obično ide nekih 100 g, a uz nju ili umesto nje možete da dodate i cveklu ili bundevu, jabuku, lovorov list, mljevenu crvenu papriku, mirođiju, kim, ren, listove ribizle ili neki drugi začin. Naravno, ne koristite sve odjednom.

Odaberite pravu posudu

Najbolje je da kupus kiselite u buretu, ali mogu da posluže i staklene tegle ili emajlirane posude. Izbjegavajte aluminijumske posude jer u njima kupus dobija sivu boju i imaće neprijatan ukus.

Pročitajte: Kako da vam kiseli kupus bude žut kao dukat

Kako ubrzati proces kiseljenja kupusa?

Kiseli kupus se čuva na sobnoj temperaturi (19-22°C), a ako ga stavite na toplije mjesto ubrzaćete proces fermentacije, a proces ubrzava i dodavanje šećera u bure. Za 1 kg kupusa dovoljno je 1/2 kašičice. Kupusu će trebati 2-7 dana da se ukiseli, a za to vrijeme skidajte pjenu. Ovo se najviše odnosi na sjeckani kupus ribanac, cijelim glavicama je potrebno minimum dvije nedjelje.

Kupus može da se kiseli i bez soli, samo je potrebno da posudu napunite ključalom vodom i ostavite pod pritiskom. Samo vodite računa, jer ovako kiseljen kupus ima manji rok trajanja, jer je so konzervans.

Stari pekarski trik da hljeb ostane svjež

Agrosavjet
-
0
Stari pekarski trik da hljeb ostane svjež

Čuveni pekarski trik pomoći će da lepinje, hjleb i pite budu svježi i po 3 dana.

Potrebna vam je jedna namirnica i dobar recept. Dovoljno je da dodate samo jedan sastojak i da vaše pecivo bude savršeno.

On pomaže kod svih vrsta tijesta, a u pitanju je skrob. Ako njega dodate u tijesto, ono će biti prozračnije, a lepinje i pite ukusnije i svježije. Ono što je bitno da uradite je da pomešate skrob sa brašnom, pa da tako dodate u tijesto, a ne da ga dodajete sa nekim drugim sastojcima.

Pročitajte: Domaći hljeb koji se ne mijesi

Recept za najukusniji hljeb

Potrebni sastojci:

  • 500 grama brašna
  • kesica suvog kvasca
  • 300 ml mlake vode
  • dvije ravne kašičice soli
  • 2 kašike maslinovog ulja

Priprema:

U veću posudu dodajte suvi kvasac, brašno, mlaku vodu, so i maslinovo ulje, pa umijesite glatko tijesto. Po potrebi, dodajte malo brašna dok mijesite.

Tijesto premjestite u posudu koju ste prethodno premazali maslinovim uljiem, prekrijte krpom i ostavite da odstoji oko sat vremena, sve dok duplo ne naraste.

Pročitajte: Tajna bakinog hljeba: Hrskav spolja, iznutra kao najmekši sunđer

Naraslo tijesto prebacite na pobrašnjenu površinu, pa ga ponovo zamijesite i na kraju stavite u nauljeni pleh, pa ostavite tijesto oko 30 minuta da još malo nadođe. Prije nego što hljeb stavite u rernu, napravite nekoliko rezova nožem po površini.

Pecite u prethodno zagrijanoj rerni na 200 °C i pecite oko 45 minuta, odnosno sve dok hleb ne dobije lijepu zlatkastu boju. Izvadite hljeb, umotajte ga u krpu i ostavite par minuta da se ohladi.

Priprema čvaraka – 3 najveće greške

Agrosavjet
-
0
Priprema čvaraka – 3 najveće greške

Priprema čvaraka – Tradicionalno, čvarci se pripremaju kuvanjem komadića slanine i masnog mesa u metalnom kotlu. Tokom kuvanja, mast se istopi i ocijedi, a sitni komadi mesa i masnoće se prže i suše. Na početku kuvanja u kotao se uljeva mlijeko, koje daje zlatnu boju čvarcima.

Priprema čvaraka – 3 najčešće greške:

1. Nehajno rezanje slanine

Ukus čvaraka uveliko zavisi od pripremnih radnji! Rezanje masnog tkiva nemojte prepustiti slučaju ni amaterima. Preveliki komadi slanine neće se dobro otopiti, a presitni će vam dati suhe, tamne i pretvrde čvarke.

Idealna mjera? Režite kockice 2,5 do 3 centimetara, i to jako oštrim nožem. Potrudite se da svi komadići budu ravnomjerni kako bi se pravilno istopili u otprilike isto vrijeme.

2. Miješati treba – stalno!

Čvarci su rezultat topljenja svinjske slanine u kotlu ili metalnom loncu. S obzirom da je riječ o jako masnoj namirnici, mnogi zaboravljaju da i ona zahtjeva miješanje.

Štaviše, iskusni majstori znaju da u prvih pola sata topljenja sadržaj lonca treba gotovo neprekidno miješati. Na taj način potaknut ćete topljenje masti, spriječiti pregorijevanje slanine i lijepljenje za dno kotla.

3. Pretjerivanje s mlijekom

Zlatno-smeđu boju mirisnog svinjskog čipsa čvarci duguju mlijeku koji se dodaje pri početku topljena slanine. Tačnije, kada se mast počinje pojavljivati na površini kotla ili lonca.

Prevelike količine mlijeka će potamniti čvarke, a premale ih ostaviti blijedima. Idealnu boju garantuje idealan omjer: na pet kilograma narezane slanine doda se pola decilitra mlijeka.

Izvor: punkufer.dnevnik.hr

PROČITAJTE:

Kako idealno osušiti meso?

Najbolji recept za DOMAĆE KOBASICE

Ovo su najzdravije vrste mesa

Koje voćke morate posebno zaštiti od hladnoće i kako?

Agrosavjet
-
0
Koje voćke morate posebno zaštiti od hladnoće i kako?

Ova jesen bila je iznimno topla, no sada polako stižu hladni dani. Zima sve više jača, a to može biti opasno, pogotovo za mlade sadnice, ali i mlada stabla te grmove. Njima nimalo ne odgovaraju temperature koje osciliraju, pogotovo kad su u kombinaciji s hladnim vjetrom, kišom i mrazom. To može dovesti do velikih oštećenja, pa čak i smrzavanja.

Zato posebnu pažnju posvetite sadnicama i mladim stablima limuna, mandarine i narandžee, smokve i vinove loze. Svi oni vole toplinu, a još nisu dovoljno ojačali i odrvenili da bi se preživjeli veliku hladnoću. Zato ih nikada nemojte saditi na mjestima gdje su na udaru jakog sjevernog vjetra.

Zaštita smokve od izmrzavanja – Koji materijal koristiti

Kad temperatura oscilira pa naglo padne, kora stabala puca i nastaju rane. Kako bi to izbjegli, obavite malčiranje. Ono će zaštititi korijen i dio mladog stabla ili grma od smrzavanja. Valja znati da su mlada stabla najosjetljivija prve dvije godine nakon sadnje.

Sadnice ili stabla limuna, mandarine i narandže prekrijte specijalnim agrlom i folijama. To je bolja opcija od najlona, jer kroz agroplatna i folije mogu disati. Ako ipak koristite najlon, jednom sedmično ih obavezno otkrijte i to u najtoplije doba dana.

FENOMENALNI TRIK PROFESIONALNIIH CVJEĆARA ZA ČUVANJE BILJAKA TOKOM ZIME: Uz ovu caku će vam bujati kao da je proljeće

Agrosavjet
-
0
FENOMENALNI TRIK PROFESIONALNIIH CVJEĆARA ZA ČUVANJE BILJAKA TOKOM ZIME: Uz ovu caku će vam bujati kao da je proljeće

Trik cvjećara uz koji će vam biljke bujati tokom zime veoma je jednostavan, a caka je u svjetlu.

I tokom zime u vašem domu cvijeće može da vam buja kao u rano proljeće, ali je potebno da primijenite sledeće smjernice iskusnih cvjećara! Rezultat će vas iznenaditi, a divan prizor tokom zime će postati vaš omiljeni kutak za topao čaj i kavu.

1. Održavajte biljke toplim – ali ne previše

Mnoge biljke su izuzetno osjetljive na hladan vazduh. Prvi korak u brizi o kućnim biljkama zimi je da se uvjerite da su zaštićene od istog. Ovo možete djelimično riješiti tako što ćete zapečatiti prozore i izolovati vrata svog doma. Takođe, ako tokom toplijih mjeseci držite biljke pored spoljnih vrata ili prozorskih klupica koje propuštaju, postarajte se da ih premjestite u druge prostorije gdje ih hladni vazduh neće šokirati. Potrudite se da biljke držite dalje od izvora toplote, kao što su kamini, radijatori, pa čak i otvori za grejanje. Eksplozija toplog vazduha može biti jednako loša za vašu biljku kao i nalet hladnog vazduha. Držite svoje biljke na stalnoj temperaturi između 18 i 24 stepena tokom dana i iznad 10 stepeni noću.

2. Smanjite zalivanje i koristite toplu vodu

Iako su vaše biljke unutra, većina sobnih biljaka se nekako „uspava“ u jesenjim i zimskim mesecima. Manje svjetlosti znači manji rast, a manji rast znači da im je potrebno manje vode i đubriva. Ovo takođe može značiti da treba i manje da hranite vaše sobne biljke tokom zime.

Zalivajte samo ako je tlo suvo centimetar ili dva ispod površine. Morate biti sigurni da vaše biljke ne ostaju u vodi jer to može dovesti do truleži korijena, gljivica, buđi i niza drugih problema. Ako vidite žuto lišće ili pljesnivu zemlju, to je znak da morate smanjiti učestalost zalivanja. Zalivanje biljaka toplom vodom zimi je bolje jer ne samo da pomaže da rastu brže i veće, već će ih i održavati toplim.

3. Povećajte vlažnost u svom domu

Niska vlažnost u hladnim mjesecima nije problem samo za ljude – već i za biljke. One uživaju u vlažnosti od oko 50 – 60 procenata, tako da se trudite da im to i obezbijedite. To možete uraditi tako što grupišete biljke u najvlažnijim prostorijama vašeg doma (obično u kupatilima ili kuhinji) ili ih stavite na veliki pleh ili lim za pečenje napunjen vodom. Imajte na umu da saksije ne smijeju da dodiruju vodu, pa ubacite kamenje i stavite biljke na njega.

4. Pažljivo očistite biljke

Glavna stvar koje zimi nedostaja je sunce. Da biste bili sigurni da mogu u potpunosti da iskoriste malo svjetla koje imaju, uverite se da lišće biljaka ostane čisto i bez prašine. Svakih nekoliko nedelja, stavite svoje biljke u kadu i koristite ručni raspršivač da biste lišće nježno istuširali ili koristite vlažan peškir da obrišete prašinu i prljavštinu sa lišća. Održavanje listova čistim znači da oni mogu biti efikasniji u fotosintezi.

5. Obezbijedite im dosta svjetla

Poslednji trik podrazumijeva da je biljkama potrebna svjetlost više nego bilo šta drugo na jesen i zimu. Moraćete da budete posebno pažljivi i da rotirate saksije, kako biste bili sigurni da svaka biljka dobija potrebnu sunčevu svjetlost.

Ako prirodna sunčeva svjetlost nije dovoljna, koristite sijalicu punog spektra u standardnoj stonoj lampi i uperite je na biljke najmanje između 12 i 14 sati dnevno. Ako već niste, raspitajte se malo o postavljanju lampe za uzgoj ili kupite LED lampu za ovu namenu.

(Stil / Krstarica)

Recept za bordovsku čorbu

Agrosavjet
-
0
Recept za bordovsku čorbu

Bordovska čorba je fungicid i baktericid koji se koristi za zaštitu različitih vrsta povrća, voća i vinove loze od raznih bolesti. Mnogi poljoprivredni proizvođači i baštovani ne kupuju gotove smješe bordovske čorbe, već koriste plavi kamen u kombinaciji sa krečom i sami pripremaju smješu, kao jeftiniju varijantu. U nastavku su opisani postupci da dobijanje kvalitetne bordovske čorbe na ovaj način.

Bordovska čorba se koristi već 136 godina, a nastala je i dobila ime po Bordou u Francuskoj, gradu koji je najpoznatiji po proizvodnji vina, gde vinogradi datiraju još iz rimskog doba. Danas se koristi širom svijeta za suzbijanje preko 50 biljnih bolesti na voćkama, vinovoj lozi, povrtarskim i ukrasnim biljkama.

Koje bolesti suzbija bordovska čorba

U nastavku ćemo nabrojati samo najčešće bolesti koje ovaj preparat suzbija, jer je lista zaista dugačka. Kod jabuka i krušaka suzbija krastavost ploda, kod koštičavog voća (šljiva, breskva, kajsija, višnja i trešnja) uzročnika monilioze, kod maline kestenjastu pegavost. Kod vinove loze suzbija plamenjaču i truljenje bobica, a kod povrća je izuzetno efikasno u suzbijanju plamenjače kod krompira, luka i paradajza.

Kako se pravi bordovska čorba

Prednost bordovske čorbe u odnosu na druge fungicide jeste izražena postojanost, odnosno, što se dobro prilepi za biljke i sporije ispira u periodima godine kada su pojačane padavine, kao što su jesen i proleće. Tada se i primenjuje.

Na koštičavom voću se koristi u jesen, tokom perioda mirovanja. Na jabučastom voću nakon cvjetanja. Na vinovoj lozi i u fazi mirovanja i nakon cvjetanja.

Mjere za 1% bordovske čorbe:

  • 1 kg  bakar-sulfata (plavi kamen) – najbolje koristit u kristalu, jer je najčistiji,
  • 0,4 kg negašenog („živog“) kreča ili 1,2  kg gašenog kreča ili 0,55 kg hidratisanog kreča, u prahu koji se mora prethodno gasiti.
  • 100 litara vode.

Mere za 2% bordovske čorbe:

  • 2 kg plavog kamena,
  • 2,4 kg gašenog kreča ili 0,8 kg negašenog (živog) kreča ili 0,95 kg hidratiziranog kreča u prahu.
  • 100 litara vode.

Koristiti plastičnu ili drvenu burad za pripremu čorbe, jer metalna pod dejstvom bakra mogu da korodiraju.

Priprema bordovske čorbe

Pripremi se bure sa 100 litara vode. Odatle se u kantu odovoji 10 litara vode da se rastvori plavi kamen. U drugu kantu odvoji se drugih 10 litara vode da se gasi kreč (negašeni ili hidratizirani) ili se samo doda već gašeni kreč. Nakon što se kreč razmuti, mora da se procijedi kroz platno, a nakon toga se presipa u bure sa preostalom vodom kako bi se napravilo krečno mlijeko. Nakon toga se u bure dodaje rastvoren plavi kamen, uz miješanje.

Postoji i drugi način pripreme koji je mnogima lakši.

U plastično bure sa 50 litara vode potopi se plavi kamen koji je prethodno stavljen u platnenu vrećicu ili vrećicu napravljenu od gaze. Potopi se tako što se vrećica objesi na štap koji se zakači na bure. To se uradi uveče, kako bi se cijelu noć otapalo. Na ovaj način nečistoće će ostati u vreći.

Zatim se pripremi još jedno bure, ali od 100 litara i napuni se do pola sa vodom i tu se gasi kreč ili sipa gašeni ili hidratisani kreč kako bi se napravilo krečno mlijeko. U tako pripremljeno krečno mlijeko sipa se rastopljeni plavi kamen, uz stalno miješanje.

Primjena bordovske čorbe

Bordovska čorba mora da bude neutralne reakcije, a to se može provjeriti sa plavim lakmus papirom. Čim pocrveni – čorba je spremna za upotrebu. Ukoliko je čorba napravljena sa malo kreča biće kisele reakcije i to može da dovede do ožegotina na listovima. Ukoliko se doda više kreča, onda se čorba previše alkalizuje što joj umanjuje dejstvo.

Preporuka stručnjaka je da se bordovska čorba odmah primjenjuje, jer stajanjem gubi kvalitet i dejstvo. Ipak, ukoliko iz različitih razloga prskanje mora da se prekine, možete dodati 1 litar prokuvanog mlijeka ili 100 grama šećera na 100 litara bordovske čorbe i neće izgubiti kvalitet narednih 14 dana.

Takođe, još jedna važna preporuka, a neki je nazivaju i nedostatkom bordovske čorbe jeste da se ne miješa sa insektidicima i akaricidima, već da se tretmani obavljaju zasebno.

Bordovska čorba i karenca

Kao i svaki preparat i bordovska čorba ima karencu. Ukoliko ne znate šta je karenca, obavezno pročitajte članak: Šta je karenca i zašto je važna kod upotrebe preparata za zaštitu bilja. 

Koliko će iznositi karenca zavisi od vrste biljne kulture:

  • 4 dana za krompir i paradajz,
  • 21 dan za luk i stone sorte vinove loze,
  • 28 dana za vinske sorte vinove loze i povrće (izuzev kupusnjača),
  • 42 dana za kupusnjače,
  • Za voćke je karenca obezbeđena vremenom primjene.

Izvori:  Berićet, Mr Gordana Jovanović PSSS Leskovac,“Bordovska čorba” autora: prof. dr Mirko Ivanović  Poljoprivredni fakultet, Zemun

Preuzeto sa: agrosaveti.rs

1...717273...997Stranica 72 of 997

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia