Naslovnica Blog Stranica 62

Obezbijedite intezivno cvjetanje visećih surfinija (petunija)

Sve vrste petunija su pogodne za sunčane položaje, jer odlično podnose ljetnje sunce. Međutim, greške u njezi ne opraštaju, a posebno viseće petunije ili surfinije. Evo  šta treba da uradite da bi izgledale bujno tokom cijelog leta.

Viseće petunije ili sufinije su predivno cvijeće čiji slapovi mogu da dostignu i do metar i da od neugledne terase naprave najlepši ukras. Cvjetaju od maja do oktobra u bijeloj, žutoj, ljubičastoj i crvenoj boji.

Sufrinije podnose ekstremne vrućine, kao i hladnoću. Mnogi uzgajivači i rasadnici tvrde da rani uzgoj na nižim temperaturama pospješuje bočno grananje, kao i ranije cvjetanje.

Ono što je važno tokom ljeta, to je da se surfinije zalivaju ustajalom vodom i to umjereno. Ukoliko se pretjera sa zalivanjem biljke gube zdravu zelenu boju. Kada su jaki toplotni talasi treba ih zalivati dva puta u toku dana.

Pročitajte: DA BI SURFINIJE CVJETALE DO OKTOBRA, POTREBNO JE DA IH ZALIVATE NA POSEBAN NAČIN

Kako bi viseće petunije cvjetale bujno neophodno je da se redovno prihranjuju, jer su veliki potrošači hrane. Preporuka rasadnika je da se prihranjuju putem zalivanja sa vodorastvorljivim đubrivom koje je posebno formulisano za cvjetanje, a to je NPK 15:11:29. Doza koju treba pripremiti je 2 grama na 1 litar vode, a prihrana se obavlja jednom nedeljno.

Ukoliko se desi da tokom ljeta izgube lijep izgled zbog vrućine mogu da se orežu do ruba saksije. Neophodno je da se nastavi sa prihranom, a za 2 nedelje one će se potpuno obnoviti i nastaviti sa cvjetanjem. Takođe, jako je važno da se uklanjaju precvetali cvjetovi, što će da podstakne rast novih.

Viseća petunija ili sufinija traži posvećenost i negu, ali će nas zato nagraditi svojom neopisivom ljepotom jako dugo.

Paprike prelijte ovom otopinom iz kuhinje kako bi rasle „kao iz vode“

Ako tek počinjete uzgajati papriku, sadnja može biti teška. Ove mlade biljke imaju specifične potrebe za svjetlom, gnojivom, presađivanjem kako bi dobro rasle i davale mnogo plodova.

Kako bi biljke bile bujne, s lijepim listovima, a kasnije s mnogo cvjetova i plodova, morate ih dobro njegovati.

Za to vam može poslužiti i prilog koji ćete sami napraviti od samo 3 namirnice koje već imate u svojoj kuhinji. Evo šta vam treba:

Komponente:

  • 1 kašičica suvog kvasca
  • 1 kašičica sode bikarbone
  • 1 litra tople vode

Postupak:

Pomiješajte sve sastojke. Neka odstoji dva sata. Razrijedite s 10 litara vode i zalijte biljke, prenosi Krstarica.

Kvasac sadrži vitamin B, minerale i druge sastojke. Dodatkom kvasca u tlo povećava se koncentracija dušika i fosfora, a biljke bolje rastu. Soda bikarbona uništava štetne tvari i sprječava pojavu gljivica na biljkama.

Postoji divlja biljka koja vam u vrtu rješava PLAMENJAČU, PEPELNICU, MONILIJU i druga gljivična oboljenja!

U svijetu poljoprivrede, suočavanje s gljivičnim infekcijama na različitim kulturama može biti izazovno i zahtijeva efikasne strategije kontrole. Međutim, postoji divlja biljka koja može pružiti rješenje za niz problema – preslica.

Preslica, poznata i kao Equisetum arvense, nije samo obična biljka u prirodi. Ona je prirodni borac protiv gljivičnih infekcija koje pogađaju biljke poput paradajza, loze, šljiva, lješnjaka, bijelog luka, breskvi, krastavaca, tikvica i mnogih drugih. Tajna njenog uspjeha leži u visokom sadržaju silicijuma, ključnog elementa koji se bori protiv gljivičnih patogena.

Silicijum, koji se nalazi u preslici, pokazao se izuzetno efikasnim u suzbijanju gljivičnih infekcija na biljkama kao što su plamenjača na paradajzu, plamenjača na lozi, monilija na šljivama, pepelnica na lješniku, rđa na bijelom luku, kovrdžavost lista na breskvi, pepelnica na krastavcima, tikvicama, tikvama i plamenjača na svim biljkama. Zahvaljujući ovom prirodnom spoju, preslica je postala nezamjenjivo sredstvo u organskom vrtlarstvu i poljoprivredi.

Pročitajte: Poljska preslica – Ljekovitost i upotreba

Ali kako najbolje iskoristiti preslicu u borbi protiv gljivičnih infekcija na biljkama? Evo jednostavnog recepta koji može biti ključ za uspješno suzbijanje bolesti:

  1. Priprema ekstrakta preslice: Potopite 1 kg svježe preslice ili 150 grama suve preslice preko noći u 10 litara vode. Nakon toga, kuvajte pola sata da vrije.
  2. Procesiranje ekstrakta: Ohladite kuvanu smjesu i procijedite je kako biste uklonili čvrste čestice biljke.
  3. Prskanje: Razrijedite ekstrakt sa vodom u omjeru 1:5 i prskajte zaražene biljke tri puta zaredom.

Za zimski tretman voća, ekstrakt preslice može se koristiti nerazrijeđen tokom perioda mirovanja vegetacije.

Nije samo efikasan u borbi protiv gljivičnih infekcija, već preslica može imati i druge koristi u vrtlarstvu. Ostavljanjem preslice u vrtu, biljke će apsorbirati silicijum koji ispušta, što može doprinijeti jačanju imuniteta biljaka i poboljšanju njihovog zdravlja.

U zaključku, preslica predstavlja prirodno i efikasno sredstvo za kontrolu gljivičnih infekcija na biljkama. Uz jednostavan recept za pripremu ekstrakta, vrtlari i poljoprivrednici mogu iskoristiti moć ove divlje biljke kako bi zaštitili svoje usjeve i održali ih zdravima.

Pogledajte video na instagram profilu TragBiljke.

Tamne mrlje na mrkvi – Evo zbog čega nastaju i da li je povrće tada bezbijedno za jelo

Stručnjaci su otkrili da li mrkva smije da se jede ako ima tamne mrlje i kako spriječiti da one nastanu.

Zašto se pojavljuju tamne mrlje?

Ako mrkvu čuvate nepravilno, na njoj se mogu pojaviti tamne mrlje. One su obično posljedica gljivica. Prema Austrijskoj agenciji za zdravlje i sigurnost hrane (AGES), to stanje se naziva crna trulež mrkve. U prodavnicama je često mrkva upakovana u plastiku, što podstiče rast gljivica.

Pročitajte: Ukiseljena mrkva u tegli – Ako volite mrkvu probajte ovaj recept

Najbolje je da svježu i neopranu mrkvu čuvate u frižideru. Ali, ako se pojave tamne mrlje na površini možete ih ukloniti nožem. Ako su zahvatile cijelu šargarepu, nju ćete naravno baciti.

Kako sprečiti pojavu gljivica?

Čuvajte mrkvu dalje od svjetlosti, i u frižideru. Optimalna temperatura skladištenja treba da bude ispod pet stepeni. Izvadite je iz plastične ambalaže. Poželjno je kupiti mrkvu koja nije spakovana.

Sve o uzgoju gaveza – Sadnja, zalivanje, đubrenje, razmnožavanje

Gavez nije zahtjevna biljka te se vrlo lago uzgaja i širi. Štaviše, zbog svoje otpornosti i snažnog korijena vrlo lako postaje invazivan. Potrebno je poznavati određene zahtjeve koji se tiču zalijevanja, kvalitete tla i đubrenja. Gavez se sve češće uzgaja u vrtovima, jer osim što vizualno uljepšava okolinu jako je dobar izbor za sve one koji su se odlučili baviti organskim vrtlarstvom.

Tlo

Iako preferira organski bogato i drenirano ilovasto tlo, gavez može tolerirati razne vrste tla i odlično se prilagoditi na njima. Nije rijetkost da uspijeva i na tlima s velikim udjelom gline kao i na pjeskovitim tlima. Za gavez je idealan blago kiseli do neutralni pH, ali može uspjeti i na blago alkalnom tlu. Gavezov korijen prodire kroz teško glineno tlo i stvara kanaliće kojima se zemljište prozračuje, slično kao što radi i korijenje maslačka. Tijekom vremena njegovo lišće i korijenje se raspada i obogaćuje i hrani tlo povećavajući kvalitetu zemljišta.

Klima

Gavez je vrlo otporna biljka pa će tako tolerirati i visoke i niske temperature. Ipak, dolaskom jesenjeg mraza nadzemni dio biljke propada, no korijen ostaje i iz njega na proljeće raste nova biljka. Najbolje uspijeva na sunčanim ili barem djelomično sunčanim područjima, u dobro prihranjenom, rahlom tlu. Uspješno će preživjeti i kraća sušna razdoblja. Idealni uvjeti za rast i razvoj gaveza su barem tri sata direktne sunčeve svjetlosti danju, a na područjima s toplom klimom bilo bi ga dobro saditi tamo gdje će za vrijeme jakog podnevnog sunca biti u sjeni.

Vrijeme sadnje

Gavez se sadi u proljeće ili u jesen. Mlade biljke potrebno je zaštiti od utjecaja proljetnog odnosno jesenjeg mraza odgovarajućim pokrivalima.

Pročitajte: TINKTURA OD GAVEZA – Neprevaziđena u liječenju ČUKLJEVA /RECEPT/

Slaganje kultura

Gavez je najbolje saditi pored stabala jabuka, krušaka, šljiva, bresaka, nektarina i marelica. Razlozi tome su višestruki – tijekom svoje cvatnje gavez privlači mnogo pčela i drugih korisnih insekata koji oprašuju i cvjetove voćki. S obzirom na to da je korijen gaveza izuzetno dubok, on akumulira u sebi najhranjivije sastojke iz tla, od čega koristi ima i stablo kraj kojeg je posađen. Treba izbjegavati sadnju gaveza uz povrće zato što se gavez brzo širi.

Zbog svojih invazivnih svojstava, ako nema prikladnih susjeda uz koje bi mogao rasti, najbolje ga je smjestiti uz rub vrta gdje će korisno obavljati svoju funkciju privlačenja raznih oprašivača.

Gavez privlači i puževe, pa je posađena samostalno uz rub ograde korisna biljka koja će na sebe privlačiti puževe umjesto da se skupljaju na drugim biljkama kojima puževi štete kao što su motar, klematis, mahune, kvinoja, bundeve, butternut tikva, bamija, kineski kupus, salata, ljutika, čičoka, đumbir, kadulja i mnoge druge.

Iako treba izbjegavati sadnju gaveza uz većinu povrća i nekim voćem zato što se brzo širi, planiranom sadnjom koristit će i kao prirodno gnojivo za mnoge biljke, primjerice rajčice, dinje, leću i špinat koje zahtijevaju više kalija od drugih biljaka.

Faza mirovanja

Do mirovanja gaveza dolazi već pojavom prvih mrazova. U tom razdoblju vene nadzemni dio biljke, ali korijen i dalje opstaje te miruje sve do ranog proljeća, kada iz njega kreće ponovni rast biljke i novi vegetacijski ciklus. Biljku je tada potrebno prekriti malčem čime će se spriječiti i prevenirati truljenje njenog korijena.

Sadnja gaveza

Za sadnju gaveza potrebno je pripremiti dobro drenirano tlo koje je prethodno prihranjeno organskim gnojivom. Ako se gavez razmnožava iz korijena, tada je potrebno pripremiti i zdrave, razvijene gomolje koji će poslužiti za sadnju. Ako se gavez sadi u vrtu poželjno je formirati gredice te očistiti zemljište od korova i kamenja. Saditi se mogu gomolji, sadnice ili sjeme.

Kod razmnožavanja gaveza ne primjenjuje se kalemljenje. Osnovni načini razmnožavanja ove biljke su korijenom i sijanjem sjemena.

Sadnja sjemena

Sjemenke gaveza potrebno je mjesec dana prije sadnje držati na hladnom tamnom mjestu. Dobro ih je staviti u vlažan pijesak, ostatke kokosovog oraha ili u uobičajeni supstrat za kućno bilje. Zatim se stave u staklenku s poklopcem ili odgovarajuću vrećicu te se tako pripremljeno sjeme stavi u hladnjak na sljedećih 30 dana. Time se sjeme dovodi u stanje mirovanja stvaranjem zimskih uvjeta. Nakon toga sjeme se sadi na zemljištu čija toplina iznosi od 17 – 26°C, a najbolji rezultati će biti ako se posadi u toplom stakleniku ili u posudi koja se drži na sunčanom prozoru.

Pomoći može i korištenje toplinske lampe. Sjeme će niknuti za 10 – 15 dana iako vrijeme klijanja može biti i dulje od mjesec dana. Sjemenke se mogu sijati i u zemlju, u odgovarajuću posudu, i to tako da se posiju 2 – 3 sjemenke. Sadnice se presađuju na otvoreno kada narastu do visine 15 cm.

Osim toga, sadnja iz sjemena je moguća i na otvorenom i tada je najbolje gavez sijati tijekom kasne jeseni i rane zime u gredicama uz poštivanje razmaka od 20 – 50 cm između biljaka.

Sadnja korijenom

Razmnožavanje iz korijena najčešći je način sadnje kada je gavez u pitanju. Potrebno je ukloniti tlo oko gaveza kako biste došli do dijela korijena na dubini od otprilike 10-ak cm. Tada se steriliziranim škarama odrežu komadi korijena dužine od 5 – 15 cm koji se zatim vodoravno posade na odabrano mjesto, oko 7 cm duboko. Za ovakav postupak razmnožavanja potrebno je odabrati dobro ukorijenjenu i razvijenu odraslu biljku.

Ako se sade u glinenom tlu potrebno ih je posaditi pliće, a ako se sade u pjeskovitom tlu onda ih je potrebno posaditi dublje. Tlo je potrebno održavati vlažnim, ali ne pretjerivati sa zalijevanjem kako korijenje ne bi istrulilo. Ovakav način razmnožavanja najbolje je izvesti u proljeće, iako će sadnja uspjeti i u bilo koje drugo doba godine ako osiguramo sve potrebne uvjete koji se tiču kvalitete i dreniranosti tla i potrebne vlažnosti.

Pročitajte: Kako da od GAVEZA napravite đubrivo i organski insekticid

Uzgoj u vrtu

Prilikom sadnje u vrtu potrebno je prethodno isplanirati mjesto gdje će gavez biti posađen i pri tome voditi računa da jako brzo zauzima teritorij svojim širenjem. Idealno je saditi ga na 1,3 m široke gredice sa stazama između redova od otprilike 50 cm ili uz sam rub vrta. Ako su zadovoljeni zahtjevi biljke za dovoljnom količinom svjetlosti i određene kvalitete tla, gavez će biti lijep ukras vrta.

Uzgoj u plasteniku

Uz pravilno osiguravanje uvjeta uključujuću odgovarajuću rasvjetu, temperaturu, kakvoću tla i umjerenost zalijevanja, gavez se može uzgajati i u plasteniku. Također, ako se sjeme sije u kasnu zimu ili rano proljeće s jakim mrazom, jako je dobar izbor posaditi ga prethodno u plasteniku gdje je moguće izregulirati temperaturu optimalnu za njegovo klijanje.

Uzgoj u posudama

Za uzgoj gaveza u posudama potrebno je osigurati posude zapremnine minimalno 15 l jer je gavezov korijen dubok i razgranat i u premaloj posudi neće imati uvjete za normalan rast. Korijen se sadi na dubinu 4 – 6 cm. Kako bi se spriječilo isušivanje zemlje dobro je pomiješati 50% komposta s 50% obične zemlje uz dodatak organskog gnojiva i zatim dobro zaliti i malčirati. Gavez je potrebno izvaditi iz posude kada je njegovo korijenje preraste što se može dogoditi već godinu dana nakon sadnje.

Održavanje nasada

Da bi gavez rastao i bio bujan, potrebno ga je redovito plijeviti i čistiti uvele listove i one dijelove biljke koji su napadnuti nekom bolešću ili štetnikom. Ako je gavez niknuo pregusto, potrebno je prorijediti nasade u tom dijelu.

Održavanje i njega

Iako se radi o vrlo otpornoj biljci, gavezu je potrebno redovno održavanje i njega. Ono obuhvaća malčiranje zemljišta oko biljke, orezivanje i prorjeđivanje biljke, ali i poduzimanje diobe korijenja svakih nekoliko godina, čime se osigurava da biljka ostane zdrava, a korijenu omogućuje da ima dovoljno prostora.

Zalijevanje

Gavez je potrebno zalijevati redovito u fazi rasta i razvoja sadnica. Kasnije je dovoljno umjereno zalijevanje, s obzirom na to da gavez svojim razgranatim i snažnim korijenom ponire duboko u tlo odakle crpi potrebnu vlagu, pa stoga može preživjeti i sušnija razdoblja. Gavez ne podnosi preveliku količinu vlage.

Gnojidba

Gavez skoro sav dušik dobiva iz tla, pa je stoga, samo u slučaju ako je posađen u tlo siromašno ovim kemijskim elementom, potreba prihrana gnojivima s dušikom. Pretjerana gnojidba nije potrebna jer upravo je gavez ta biljka koja svojim biološkim svojstvima služi kao gnojnica za drugo bilje. U prihrani gaveza preporučuje se koristiti organsko stajsko gnojivo i domaći kompost od osušene trave, ostatak povrća, voća i raznog bilja. Ako se radi o vrstama koje imaju jako dugo korijenje, poput ruskog gaveza, tada nije potrebna dohrana dušikom jer će sav potreban crpiti iz tla.

Razmnožavanje

Ova biljka se najčešće razmnožava korijenom koji je crne boje, dok je unutrašnji dio bijele boje. Korijen se jednostavno zabode u zemlju i jako brzo će izbiti nadzemni dio nove biljke.  Drugi način razmnožavanja gaveza je pomoću sjemenki. U prirodi se gavez uz pomoću sjemenki razmnožava tako što sastojak sjemenki elajosom privlači mrave koji, zatim, sjemenke raznose i tako doprinose razmnožavanju biljke.

Koliko dugo kuvana jaja mogu da stoje prije nego što se pokvare i kako se pravilno čuvaju?

Tvrdo kuvana jaja su veoma hranljiva i odlična su opcija za zdravu užinu ili kao dio uravnoteženog obroka, a većini ljudi ova namirnica ostaje kao višak i poslije praznika.

Međutim, ono što je iznenađujuće je da kuvana jaja imaju kraći rok trajanja od svježih jaja.

Kako pravilno čuvati kuvana jaja

Tokom kuvanja uklanja se zaštitni sloj koji oblaže ljusku, čime jaja postaju osjetljivija na vazduh i štetne mikroorganizme. Zbog toga je hlađenje kuvanih jaja izuzetno važno kada je u pitanju sprečavanje kontaminacije ili kvarenja.

Čuvanje u frižideru pomaže da se uspori rast bakterija jer potencijalno opasne bakterije sporije rastu na temperaturama ispod četiri stepena Celzijusa. Izbjegavajte da kuvana jaja dugo držite na sobnoj temperaturi i stavite ih u frižider u roku od dva sata od kuvanja.

Takođe je najbolje da ih držite u kartonskoj kutiji ili u hermetički zatvorenoj posudi. Držite ih na unutrašnjoj polici, a ne na vratima, jer često otvaranje i zatvaranje frižidera može izazvati temperaturne fluktuacije na tom mjestu.

U početku ćete možda primjetiti neobičan miris u frižideru gdje se čuvaju tvrdo kuvana jaja. To je zbog vodonik sulfida koji se formira tokom kuvanja. Međutim, to je normalno i bezopasno, a miris obično ispari iz njih za nekoliko sati.

Konačno, zamrzavanje tvrdo kuvanih jaja se ne preporučuje jer i bjelance i žumance postaju žilavi i vodenasti, što ih čini neprijatnim zalogajem.

Pročitajte: Da li boja žumanca ima veze sa kvalitetom jaja?

Oljuštena tvrdo kuvana jaja

Za najbolji kvalitet, najbolje je da odložite ljuštenje tvrdo kuvanih jaja dok ne budete spremni za jelo ili ih upotrebite u receptu. Ako su jaja već oljuštena, preporučuje se da se čuvaju u hermetički zatvorenoj posudi sa vlažnim papirnim ubrusom kako se ne bi osušila.

Kao i neoljuštena tvrdo kuvana jaja, oguljena jaja ne treba ostavljati na sobnoj temperaturi i treba ih što prije staviti u frižider.

Koliko dugo mogu da stoje tvrdo kuvana jaja prije nego što se pokvare?

Ako se pravilno čuvaju, tvrdo kuvana jaja – oljuštena ili neoljuštena – mogu se bezbijedno držati u frižideru oko nedjelju dana, prema Ministarstvu poljoprivrede SAD. Ako niste sigurni koliko dugo su vaša tvrdo kuvana jaja bila čuvana u frižideru, prvo provjerite da li se na njihovoj ljusci formira sluzavi ili kredast sadržaj. Ako primjetite ovo, bacite jaje.

Važno je da ne jedete jaja nakon što se razbiju jer vas to može dovesti u opasnost od bolesti koje se prenose hranom sa simptomima kao što su dijareja, mučnina i povraćanje. Pokvareno tvrdo kuvano jaje može imati izuzetno neprijatan miris. Ako jaje i dalje ima ljusku, možda ćete morati da ga razbijete da biste ga pomirisali, prenosi Index.hr.

Boja žumanca

Mnogi ljudi brinu ako je žumance tvrdo kuvanog jajeta zelenkasto-sive boje. Međutim, to ne znači da se jaje pokvarilo. Boja žumanca varira u zavisnosti od vremena kuvanja i temperature. Kada se jaja dugo kuvaju, žumance postaje bleđe i na kraju poprima zelenkasto-sivu boju.

Ova boja se javlja kada skuvate jaje jer izaziva reakciju gvožđa iz žumanca sa vodonik-sulfidom iz bjelanca. Iako može da utiče na teksturu i ukus u ustima, bezbijedno je za jelo, piše „Healthline“.

Sok od čuvarkuće i meda – Za šta je sve dobar?

Čudesna biljka čuvarkuća djelotvorna je za razne kožne probleme pri spoljašnjoj upotrebi, ali vrlo je efikasna i kada se jede.

Osim što je dobra za imunitet, njeni svježe zdrobljeni listovi ili svježe iscijeđen sok blagotvorno djeluju na bradavice, čireve, rane i opekotine, kurje oči, sunčeve pjege, kao i na bolna mjesta nastala od gihta ili uboda insekta.

Evo šta se događa ako čuvarkuću umjesto obloga pojedemo:

Pokazalo se da je čuvarkuća naročito djelotvorna ako se kombinuje s medom, i to za jačanje imuniteta, cista, lošeg varenja, a posebno je dobra za zatvor.

Isjeckajte 300 g svjiežih listova čuvarkuće i pomiješajte sa 500 g meda, preručite u teglu, poklopite, zamotajte u foliju i držite u frižideru.

Svako jutro pola sata prije doručka i kafe uzmite jednu kašiku, a preporučuje se i da pola sata nakon ovog eliksira ne jedete i ne pijete ništa.

Ova sjajna mješavina podstiče i izbacivanje otrova iz organizma.

Kao i kod svih alternativnih lijekova, i ovde se treba prije konzumiranja konsultovati s ljekarom.

Pročitajte: MOĆNA ČUVARKUĆA: Biljka koja svoju energiju prenosi na ZDRAVLJE ukućana (RECEPTI)

Uzgoj čuvarkuće

Čuvarkuću je lako uzgojiti iz njenih podanaka. To je vrlo otporna biljka koja se može uzgajati u teglama ili na otvorenom. Dostupna je u različitim bojama, a naraste do dvadesetak centimetara. Gde god da je posadite nećete pogriješiti. Imaćete lijep ukras, a uz to i lek nadohvat ruke.

Zanimljivo je da čuvarkuća djeluje i nakon zamrzavanja. To je logična posljedica njene visoke tolerancije na hladnoću i sposobnosti preživljavanja u zimskim uslovima. Bere se od marta do oktobra, a ako je u tegli onda i tokom čitave godine. Trudnice i dojilje trebaju izbegavati čuvarkuću.

Napomena:

Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.

Ove dvije namirnice će vam donijeti najbolji rod paradajza ikad

Jeste li znali da jednostavnom upotrebom taloga kafe i ljuski jajeta u rupi za sadnju vaših biljaka paradajza, možete pomoći svom mladom paradajzu da brzo i zdravo raste – i pripremiti pozornicu za vaš najbolji urod ikada?

Vjerovali ili ne, ova dva prirodna i organska nusproizvoda uobičajenog jutarnjeg doručka nevjerojatna su za napajanje mladih biljaka paradajza, piše Jutarnji.

Iako postoje sve vrste gnojiva koje mogu pomoći biljkama paradajza da bolje rastu, postoji nešto posebno kada se radi o korištenju taloga kafe i ljuski jaja kako bi se mladim presađenim biljkama pomoglo da brzo krenu rasti.

Za paradajz, taj brzi početak može napraviti veliku razliku kada je u pitanju veća i bolja žetva.

Kako i zašto saditi talog od kafe i ljuske jaja s paradajzom

Za početak, bilo da se radi o malim presadnicama ili zrelim proizvodnim biljkama, paradajz traži puno „hrane“.

A ako ne uspije dobiti potrebne hranjive tvari, jednostavno nikada neće proizvesti svoj puni potencijal. To svakako može predstavljati problem kasnije za zrele biljke kada dođe do cvjetanja i plodova – ali ako mlade biljke ne uspiju rano dobiti hranjive tvari koje su im potrebne, to ne samo da može uticati na njihov rast, već ih može učiniti i lakim metama za bolesti i štetnike.

Dobra vijest je da upravo tu ljuske jaja i talog kafe mogu priskočiti u pomoć. Svaki od njih daje mladim biljkama paradajza nešto vitalno za snažan, zdrav, rani rast.

Kako ljuske jajeta pomažu biljkama paradajza

Ljuske jajeta sadrže ogromnu količinu kalcija. Zapravo, ljuska jajeta sastoji se od 95% kalcijevog karbonata.

A kada je riječ o uzgoju zdravih biljaka paradajza koje daju zdrav paradajz– dovoljno kalcija u tlu je ključno.

Kalcij je odgovoran za pomoć biljci da izgradi jake grane. Takođe pomaže biljci da vodi vodu kroz te grane i lišće. Ali što je još važnije – kalcij je vitalan za pomoć u stvaranju snažnog cvjetanja i zdravog ploda.

Mljevene ljuske jaja

Možda se pitate zašto je važno koristiti mljevene ljuske jajeta, a ne cijele ljuske jajeta ili male komadiće. Nažalost, većim komadima ljuske jajeta treba predugo da se razgrade. Zapravo, može proći više od godinu dana da se cijeli ili čak veliki komad ljuske jajeta razgradi.

Zbog toga, ako koristite velike komade, biljke koje rastu ove godine stvarno neće imati koristi od hranjivih tvari ljuske. Ali mljevenjem ljuski jajeta u fini prah (što se lako može učiniti mlincem za kavu), kalcij se može puno brže apsorbirati u tlo i biljke.

Kako talog od kafe pomaže paradajzu

Talog kafe zadovoljava različite potrebe biljaka paradajza za hranjive tvari. Potrošeni talog kafe sadrži dušik koji je važan za razvoj presadnica paradajza. Dušik je odgovoran za pomoć biljkama u rastu snažnih stabljika, grana i lišća.

Ali ono što čini dušik u kafi idealnim je to što ga biljke paradajza izuzetno lako apsorbiraju. Kako tlo postaje vlažno i raspada se u tlu, brzo ispire dušik. Isto vrijedi i za fosfor i kalij koji se takođe nalaze u talogu kafe – koji mogu brzo dospjeti u korijenje biljaka i pomoći u razvoju biljaka i cvatu.

No, ako sve to nije dovoljan razlog za korištenje taloga kafe, on je takođe izvrstan za pomoć pri upijanju i zadržavanju vlage.

A za mlade biljke paradajza to može biti od velike pomoći! Paradajzu je potrebno puno vode za rast. A budući da se talog kafe „sadi“ blizu korijena, pomaže zadržati tu vlagu upravo tamo gdje je biljke mogu najbolje iskoristiti.

Kako koristiti talog od kafe i ljuske od jaja na dan sadnje

Za jak i zdrav paradajz, najbolje je u svaku jamu za sadnju umiješati dvije do tri žlice smjese taloga i ljuski.

Kako biste pomogli svojim biljkama paradajza što je brže moguće, uvijek stavite dva sastojka prema dnu rupe.

Ovdje će biti korijeni biljke, a to će im omogućiti puno brže upijanje.

Ali nemojte samo prestati s njihovom upotrebom u jami za sadnju. Takođe možete posipati i prah od ljuske jajeta i talog kafe po vrhu zemlje. Hranjive tvari iz svake će se zatim polako upiti u tlo svaki put kad pada kiša ili zalijevate. Za to, pospite dvije žlice nekoliko centimetara oko glavne stabljike.

Ova biljka odbija biljne vaši kod paradajza

Odavno su baštovani u svojim baštama sadili neven pored paradajza.

Ovo nisu radili samo zbog ljepšeg estetskog doživljaja, već zato što ukoliko ovaj divan cvijet posadite pored paradajza nećete imati problema sa štetočinama. Ovo je tipičan primjer biljaka koje sarađuju u bašti, za razliku od onih koje jedna drugoj mogu biti samo smetnja.

Neven biljke prelijepih i upečatljivih cvjetova čest je pratilac paradajza u baštama. Oni odavno imaju dobru reputaciju kod baštovana da pomažu paradajzu u odbrani od njegovih najčešćih štetočina.

Upravo zato su ih vrtlari često sadili jedne pored drugih. Ipak novo istraživanje je pokazalo da to nije samo vjerovanje već i naučno dokazana činjenica.

Ali, ove dvije biljke nisu jedine koje su pokazale da pomažu jedna drugoj u bašti.

Istraživači sa Univerziteta u Njukaslu testirali su nevene da bi vidjeli koje sve vrste hemikalija oslobađaju ove biljke. Najzapaženiji od tih jedinjenja je limonen, koji je ujedno i glavna komponenta koja se nalazi u kori limuna.

Na nekoliko testova koji su rađeni u staklenicima, naučnici su otkrili da saksije gdje su bili posađeni neveni u stvari odbijaju biljne vaši. Ovi mali insekti se obično nalaze na donjoj strani listova kod biljaka.

Biljne vaši su značajne štetočine voća i povrća, ali nekih drugih ukrasnih biljka. Međutim, kada se u njihovoj blizini nađe neven broj biljnih vaši se značajno smanjuje.

Istraživači napominju da je zapravo sadnja nevena pored paradajza odlična ideja. Oni ističu da pored lijepog izgleda, korišćenje ove biljke kao repelenta je daleko bolje rješenje od upotrebe pesticida, koji pored štetnih ubijaju i insekte koji su korisni za biljke, prenosi Agromedia.

Zalijte krastavce rastvorom ova dva sastojka i rašće cijelo ljeto

Baštovani vole i cijene domaće đubrivo za prihranu bilja, a jedan od tih je i onaj za bolji prinos krastavaca.

Naime, iskusni baštovani tvrde da se prinos krastavaca zna i udvostručiti ukoliko se zaliju jednom mjesečno ovim rastvorom:

Potrebno je:

  • 200 grama krede,
  • 10 litara mlake vode

Priprema:

Kredu usitnite u mrvice pa sipajte u vodu. Miješajte dok ne dobijete mliječno bijelu vodu i ostavite da odstoji 10 minuta. Nakon toga opet promiješajte sastav pa tom vodom zalijte krastavce.

Ovim rastvorom zalijte krastavce jednom mjesečno, najbolje u večernjim satima. Osim što će bogato roditi, krastavci će uspješno da odolijevaju bolestima, prenosi “Krstarica”.