Naslovnica Blog Stranica 613

Koje biljke gajiti na malom prostoru?

Agrosavjet
-
0
Koje biljke gajiti na malom prostoru?

Mnogima je izgovor da nemaju baštu ili biljke i zbog toga što nemaju vremena ili prostora da se njima posvete. Svakodnevne obaveze oko posla, kuće udaljavaju čovjeka od prirode, od baštovanstva. Gajenje biljaka na malom prostoru moguće je čak iako ste stalno zauzeti. Ljudi koji uvijek putuju i nemaju vremena da se posvete biljakama, mogu da uzgajaju biljke koje su lake za održavanje, ne zahtijevaju puno mjesta, a ipak ukrašavaju prostor.

Svako može da se bavi baštovanstvom. Za zauzete ljude potrebno je da biljke budu lake za gajenje i da mogu da rastu na malom, skučenom mestu. Sukulenti su biljke koje mogu da izdrže ovakve zahtjeve, stoga se i najviše gaje. Biljke koje će se gajiti biraju se prema mjestu sadnje, načinu nege i samim zahtjevima biljke.

PROČITAJTE: Kaktus zahtijeva pažnju i njegu: Savjeti da ova biljka procvjeta

Držanje biljaka u kuhinji postaje sve popularnije. Najčešće se gaje začinske biljke kao što je to origano, peršun, ruzmarin… Ne zahtijevaju mnogo njege, zalivaju se kad se zemlja prosuši, a najviše vole da rastu na sunčanom mjestu, kao što je to prozor ili neka polica. Potrebno je da biljke budu na dohvat ruke, kako bi ste mogli bez problema otkinuti list prilikom kuvanja.

PROČITAJTE: Začinske biljke koje čuvaju zdravlje, a imamo ih u kuhinji

Dnevna soba je prostor u kojoj se provodi najviše vremena. Ta soba je najviše osvJetljena i prostrana. Biljke možete staviti u neki ćošak blizu prozora ili na stočić. Potrebno je paziti da biljke ne budu pored izvora toplote (radijator, pećka) jer će se osušiti. Biljke za ovaj prostor su najčešće lisno dekorativne kao što su to fikusi, filadendron, anturijum, dracene…

PROČITAJTE: Fikus benjamin: Uzgoj, sadnja i njega bez greške

Kupatilo je mJesto u kome je povećana vlažnost vazduha, nešto niža temperatura od ostalih prostorija, i nekad nema prirodnog izvora svJetlosti. Biljke se stavljaju na mJesto gde neće smetati, gde voda neće prskati po njihovim listovima i cvJetovima. Najpopularnije biljke za uređenje kupatila su orhideje, biljke kojima je potrebna humidna klima.

PROČITAJTE: Kako uticati na cvjetanje ORHIDEJA

Većina ljudi ima malu terasu, ili neki manji neiskorišćen prostor. Pretvaranje tog prostora u prijatan ambijent za odmor omogućiće pravo uživanje poslije napornog dana na poslu. Biljke se sade u kontejner tj. saksije radi lakše njege. Najviše se koriste sukulenti, trave ili niske perene koje mogu da izdrže niske temperature zimi. Ovim biljkama nije potrebna velika njega, zalivaju se po potrebi, a orezuju se kad im je suvo lišće ili precvjetali cvjetove.

Uzgajanje biljaka čak i na malom prostoru i kad se ,,nema vremena’’ na čoveka deluje pozitivno, ukrašava i razveseljava prostor, a poznato je da zelena boja odmara oči.

Izvor: agromedija.rs

Mjesto na kome nikako ne treba čuvati luk

Agrosavjet
-
0
Mjesto na kome nikako ne treba čuvati luk

Frižider može da dehidrira hljeb, stvrdne med i učini krompir slađim. A vjerovali ili ne, ovo pravilo se odnosi i na luk.

Luk može da ostane svjež ako ga držite na pravom mjestu – koje mora da bude suvo i hladno, ali to nikako nije frižider.

Evo i zašto

Kada se luk ohladi, hladna i vlažna sredina u frižideru pretvara skrob u šećere (isto se dešava i sa krompirom) i on postaje mekan ili gnjecav jako brzo. A pritom vam može zasmrdjeti frižider i učiniti da sve ima ukus luka.

Umesto toga, držite luk u mrežastoj kesi ili u činiji na suvom, hladnom mjestu poput plakara, a svježi mogu da ostanu i na sobnoj temperaturi, ali znatno kraće – 7 dana.

Takođe, nemojte ga stavljati u vreće jer je luku potreban vazduh kako bi disao i nikako ih ne držite zajedno sa krompirom jer on ispušta vlagu koja može ubrzati propadanje luka.

(novosti.rs)

PROČITAJTE:

Stručnjaci otkrili koliko dugo bijeli luk može trajati

Ne bacajte ljuske od bijelog luka, evo zašto

Zašto je jesenje čišćenje i zaštitu voćnjaka važno pravovremeno početi?

Agrosavjet
-
0
Zašto je jesenje čišćenje i zaštitu voćnjaka važno pravovremeno početi?

Jesen je veoma bitan period godine za voćare jer to je vrijeme kada se mora misliti već na narednu sezonu i preduzeti sve ono što je potrebno da se pripremi zasad za naredno proljeće. 

„Održavanje voćnjaka u jesen je veoma važno i nažalost, malo ko to radi, a podrazumijeva skupljanje otpalog lišća, mumificiranih plodova koji su ostali na granama i onih trulih ispod voćke. Potrebno je ukloniti stare, polomljene grane i sve to iznjeti iz voćnjaka i spaliti. To je prva preventivna mjera jer će se na taj način smanjini infekcioni potencijal vegetacije u idućoj godini“, kaže savjetodavac Vesna Janković.

Razni patogeni prezimljavaju u opalom lišću, u trulim plodovima i na mjestima gdje su grane oštećene. Zatim slijedi zaštita protiv uzrokovača biljnih bolesti. Veći dio lišća je opao pa je potrebno sada dobro „okupati“ voćna stabla.

Mnogi patogeni se mogu suzbiti u jesen

Jesenji tretmani obavljaju se preparatima na bazi bakra i na taj način se suzbija rogač šljive, ali i moniloza koštičavog voća poput breskve, kajsije, trešnje i višnje. Takođe se djeluje na bakterioznu plamenjaču jabuke i kruške i kovrdžavost lišća.

„Ovo je vrijeme kada se može uticati na smanjenje potencijala razvoja patogena, naročito ako jesen i zima budu blagi. Voćari rijetko sakupljaju lišće, ali u velikoj mjeri pridržavaju se savjeta da odstrane polomljeno granje i da obave plavo prskanje. Ako se neko odluči da od opalog lišća i mumificiranih plodova pravi kompost – to nikako ne treba da bude u blizini voćnjaka.“

Sve ove poslove treba obaviti i u malinjacima i kupinjacima.

„Ove godine imali smo specifične vremenske uslove pa je bilo i dosta pojava patogena i štetočina, zbog čega je neophodno početi zaštitu na vrijeme. I kada je voće u pitanju, ali i drugi ratarski usjevi“, naglašava naša sagovornica.

Preventivna zaštita u cilju smanjenja zaraze

Jesenje čišćenje voćnjaka i zaštita je prvi korak, ali i veoma važan jer će poljoprivrednici u period vegetacije koja počinje u martu ući spremniji.

„Nekada se sa dva do tri prskanja može riješiti problem sa patogenima, ako se odradi ova preventivna zaštita. Ako dođe do zaraze, ne može se suzbiti ni skupim preparatima. Nisu zaštitne mjere samo pesticidi i prskanje, tu ima dosta toga što se može prvo uraditi. To je prije svega agrotehnika, poput obrade zemljišta, izbor kvalitetnih i otpornih sorti. Sve ove preventivne radnje daju dobru osnovu da se smanji uticaj patogena i zbog toga insistiramo na njima.“

Birajte zdrave i kvalitetne sadnice

Ono na šta budući voćari trebaju obratiti pažnju je kupovina kvalitetnih i zdravih sadnice.

„Ono što smo mogli da vidimo na terenu je da poljoprivrednici koji se bave rasadničarstvom, štite svoje sadnice i od ekonomski štetnih organizama. Najviše smo viđali pojavu grinja jer je vrijeme pogodovalo njihovom razvoju, ali i od karantinskih bolesti kao što je šarka šljive, ipak tu nije bilo većih problema i zaista se voćari trude ispoštovati savjete i zaštititi sadnice kako bi ih mogli prodavati“, kaže Jankovićeva.

Poljoprivredne stručne službe imaju obavezu da pored ekonomskih štetočina, koje su stalno prisutne, prate i karantinske, kako bi se znalo šta ulazi na ovo područje. To je veoma važno kako bi se na vrijeme reagovalo i da se ne dozvoli širenje patogena i štetočina.

Izvor: agroklub.ba

PROČITAJTE:

Bez orezivanja nema roda!

Šta se radi u voćnjaku u novembru? – Prihrana, rezidba, obrada, zaštita

Zašto je svinjska mast zdravija od ulja

Agrosavjet
-
0
Zašto je svinjska mast zdravija od ulja

Krofne, salčići, vanilice, hrskavo pohovano meso… Sve ovo ima u sebi svinjsku mast ili se sprema na starinski način – na masti.

Nekada se sve spremalo na masti, a onda je ona proglašena nezdravom, glavim izazivačem šloga, problema sa srcem, visokim pritiskom.

I, stigle su nam plastične flaše ulja, margarini i biljni namazi. Ali da li je svinjska mast zaista nezdrava. Stručnjaci kažu – NE. Zato nije loše da vratite svinjsku mast u svoje tiganje za prženje, šerpe za kuvanje…

Istraživanja su pokazala da su svinjska mast i druge životinjske masti nezasluženo dobile reputaciju „nezdrave“. Zapravo, upotreba ovih staromodnijih metoda prilikom prženja, umjesto upotrebe suncokretovog ulja, mogla bi da smanji rizik od srčanih bolesti i raka, kažu britanski istraživači. Istraživanje koje je sprovedeno u okviru BBC-jeve emisije „Vjeruj mi, ja sam ljekar“ još 2015. godine dokazalo je da je svinjska mast zdrava.

Između ulja i masti – birajte mast

U okviru emisije, grupa istraživača imala je za cilj da odgovori na pitanje „sa kojim masnoćama i uljima je najbolje kuvati?“.

Dali su grupi dobrovoljaca razne masti i ulja – uključujući suncokretovo ulje, biljno ulje, kukuruzno ulje, hladno ceđeno ulje repice, maslinovo ulje (rafinisano i ekstra devičansko), puter i mast – i zamolili ih da koriste proizvode u njihovom svakodnevnom kuvanju. Od dobrovoljaca je takođe zatraženo da sakupe ostatke ulja nakon kuvanja, što je potom analizirao istraživački tim iz „Leicester School of Pharmacy“ na Univerzitetu „De Montfort“.

Jedan od istraživača, Majkl Mosli, objašnjava da kada se ulja i masti zagrijevaju prilikom prženja ili kuvanja, njihova molekularna struktura se menja.

„Dolazi do oksidacije – reaguju sa kiseonikom u vazduhu da bi stvorili aldehide i lipidne perokside. Na sobnoj temperaturi nešto slično se dešava, mada sporije. Kada lipidi užegnu, oni oksiduju“, kaže on.

Prethodna istraživanja sugerisala su da konzumiranje ili udisanje aldehida može povećati rizik od srčanih bolesti i raka. U emisiji BBC, istraživački tim je otkrio da su ulja bogata polinezasićenim sastojcima – prije svega kukuruzno i suncokretovo ulje – generisala „veoma visok nivo aldehida“.

„Suncokretovo i kukuruzno ulje su u redu sve dok ih ne izlažete toploti, poput prženja ili kuvanja“,  komentarisao je vodeći istraživač profesor Martin Grutveld i dodao:

„Da imam izbor između svinjske masti i polinezasićenih masti, svaki put bih koristio svinjsku mast.“

Izvor: nezavisne.com

PROČITAJTE:

Iskoristite užeglu mast – Trik za popravljanje mirisa i ukusa!

8 tegoba koje liječi svinjska mast

GUŠČIJA MAST KAO LIJEK – SVE ŠTO NISTE ZNALI

Četiri zdravstvene tegobe koje liječi propolis

Agrosavjet
-
0
Četiri zdravstvene tegobe koje liječi propolis

Toliko je tretmana koji pokazuju koliki je značaj propolisa za imunitet. Lista problema kod kojih pomaže je velika, ali ono što je sigurno jeste da će pčelinji propolis samo nastaviti da nas zadivljuje tokom godina i još više će se proučavati njegov značaj.

Bolji je od bilo kojeg sintetičkog antibiotika zbog čega je u upotrebi već 2.000 godina. Pčele ga skupljaju i miješaju sa sekretom čeljusnih žlijezda, enzimski ga modifikuju tako da najvažnije supstance, flavonoidi, postaju aktivne tvari.

Protiv kandide

Kandida ili kandidijaza je infekcija uzrokovana gljivicom Candida Albicans. Ovo je najčešći tip gljivične infekcije pronađene u ustima, crijevnom traktu i vagini, a može uticati na kožu. Ako imunološki sistem funkcioniše optimalno, ova vrsta infekcije rijetko je ozbiljna. Međutim, ako imunološki sistem ne funkcioniše pravilno, infekcija kandidom može migrirati na druga područja tijela, uključujući krv i membrane oko srca ili mozga. Istraživanja obavljena 2011. godine u časopisu Journal of Medicinal Food pokazala su da je propolis pčelinji proizvod sa najvišom antifungalnom aktivnošću, što je dokazano njegovim efektom na 40 različitih vrsta gljivica, uključujući i Candidu Albicans.

Za grlo i kašalj

Svoju primjenu je našao i kod upale i bolova u grlu, pa čak i kod kašlja. Savjetuje se ispiranje grla kapima, koje koristite rastvorene u vodi. Propolis sadrži bogatu mješavinu vitamina B i minerala zbog čega se pokazao kao odličan lijek protiv kašlja.

Prije nego krenete koristiti kapi za grlo, obavezno pročitajte uputstvo koje ste dobili, jer je u njemu navedeno koliko kapi treba razrijediti u koliko vode za ispiranje grla. Količina kapi i vode svakako zavisi od jačine kapi, odnosno proizvođača. Uvijek se razlikuje, zato je potrebno da pročitate način primjene.

Za afte

Afte su bijele ranice u ustima koje mogu biti vrlo neugodne i bolne, posebno ako ih dotaknete jezikom ili hranom. Iako nisu zarazne niti opasne za zdravlje, njihovo peckanje je vrlo iritantno, a zbog toga što su stalno vlažne od pljuvačke, proces izliječenja je vrlo spor.

Afte se javljaju tokom povrede četkicom za zube, bombonom, nagrizanje jakom ili začinjenom hranom, usljed stresa ili pada imuniteta. Pčelinji propolis je prirodni antibiotik i antiseptik koji djelotvorno liječi bol u grlu, ali i afte. Dovoljno je da koju kap nanesete na štapić za uši i pritisnete aftu, te držite par sekundi.

Protiv prehlade

Propolis se može koristiti kao prva linija odbrane kod bakterijskih infekcija, prije nego što se pribjegne antibiotskim lijekovima. Uzroci prehlada i gripa nisu bakterije, nego virusi, pa je u tom slučaju bolje odlučiti se za propolis za imunitet, jer on ima antivirusno dejstvo.

Često se miješaju virusne i bakterijske infekcije, a antibiotici nepotrebno koriste i kod virusnih infekcija (antibiotici ne djeluju na viruse), najbolje bi bilo izabrati za upotrebu propolis, jer on ima šire dejstvo, a potom, ako treba, pribjeći antibioticima.

Izvor: Ljepota&Zdravlje

PROČITAJTE:

Kako se pravilno koriste PROPOLIS kapi?

PROPOLIS: Lijek koji ubija sve što smeta organizmu

Propolis umjesto antibiotika: Ako ga koristite ovako možete izliječiti bilo koju infekciju!

Najčešće greške u proizvodnji rasada

Agrosavjet
-
0
Najčešće greške u proizvodnji rasada

Ukoliko vam je cilj da napunite sto hranom iz vaše domaće, organske bašte, onda uzgoj biljaka iz sjemena može da vam pomogne da postignete svoj cilj. Međutim, odmah da vam kažemo da gajenje rasada, iako nije ni malo lagan posao, može višestruko da vas nagradi.

Mnogi su probali da uzgajaju rasade pa su odustali. Neke sadnice su jednostavno poklekle i umrle iz hiljadu i jednog razloga, a neko sjeme uopšte nije ni proklijalo. Ipak, ukoliko budete uporni i uspješno savladate tehiku gajenja rasada svojoj bašti možete da podarite niz predivnih domaćih sorti povrća.

Proces klijanja

Sva sjemena sadrže specijalne ćelije koje se mobilišu i rastu kada proces klijanja započne, pokrenut vlagom, određenom temperatuom i (za neke vrste biljaka) određenom količinom svjetlosti.

Vlaga i uskladištene hranljive materije podstiču embrion koji sadrži latentne strukture za korijen, stabljiku i lišće biljke. Većina sjemena povrća koje brzo klija (kao što su kupus i paradajz) ulaze u stanje mirovanja sa već zrelim i potpuno formiranim embrionima. Sjeme drugog povrća koje sporo klija, kao što je na primjer spanać, ima jedinjenja u svom omotaču koja sprječavaju klijanje. Ova jedinjenja moraju prvo da se razgrade u zemlji, prije nego što korijen i klica ugledaju svijet.

Kiseonik je od vitalnog značaja za proces klijanja. Kako klice nemaju još uvjek lišće koje će im omogućiti korišćenje solarne energije, oslanjaju se na zalihe hrane u sjemenu kombinujući je sa kiseonikom iz zemlje za rast novih ćelija. To je razlog zašto treba da koristite laganu strukturu zemlje za sadnju i zašto prekomjerno zalivanje može da uzrokuje da sjeme truli umjesto da raste.

Uvažavanje napornog rada koji sjemenke moraju obaviti tokom procesa klijanja vjerovatno će poboljšati vaše iskustvo sa nicanjem sjemena. Možete gledati video zapise koji ubrzano pokazuju kako pasulj raste iz svog sjemena ali ipak kada to doživite uživo je još impresivnije iskustvo.

Supstrati za sjeme

Od dana kada započnu klijanje, sadnice povrća suočavaju se sa napadima gljivica i bakterija u vodi, zemlji i vazduhu. Što se sa manje napadača susretnu, bolje će da rastu, pa je zato upotreba svježeg supstrata od izuzetne važnosti. Kvalitetna mješavina zemlje u koju ćete da posadite sjeme, formulisana je tako da obeshrabi uobičajene patogene koji uzrokuju truljenje sadnica i lako zadržavaju vodu i vazduh.

Ukoliko ste početnik u uzgoju rasada, savjet je da ne pravite odmah svoje mikseve zemljišta već da kupite gotove supstrate. Možete da dodate malu količinu vermikomposta odnosno glistenjaka, koji može biti koristan dodatak, ali ne više od 10% od zapremine kontejnera. Nije bitna tačna mešavina već ono što se nalazi na vrhu, gdje je sjeme.

Kakve god kontejnere da koristite za sadnju (plastične, od stiropora, od kartona) napuni ih gotovo do vrha supstratom, a onda prstom utapkajte da uklonite vazdušne džepove. Dodajte još malo supstrata, a zatim posadite sjeme na dubinu koja je sugerisana na pakovanju i poprskajte ga sa vodom.

Preporuka je da posadite 2-3 sjemenke zajedno, a ako je sjeme veliko, kao što je za tikvicu, posadite samo jedno.

Rast biljke

Kada se biljka probije iznad zemlje brzo joj ponestane hrane iz sjemena i potreban joj je novi izvor energije: svjetlost. Ako nema dovoljno svjetla više će biti osjetljiva na napad gljivica. Svjetlo koje dopire od prozora je previše slabo i usmjereno; povrću je potrebno intezivno svjetlo i zato za uzgoj sadnima morate da koristite lampe.

Sobna temperatura od 25 stepeni će pokrenuti proces klijanja kod većine sjemenki povrtarskih kultura, a sjeme će imati koristi od temperature koja varira za 10 stepeni tokom dana. Nakon što sjeme isklija, držite biljke pod svjetlima 12-14 sati dnevno i prilagodite visinu svjetla tako da vam sadnice budu vrlo blizu izvora svjetlost

Nakon izrastanja prvih listova nastaće zastoj u rastu dok biljka zamjeni svoj izvor napajanja sa energijom, razvije svoj prvi pravi list (ili dva) i dok izraste bujica korijena. Kada se pojave prvi pravi listovi sadnice možete da presadite u veće kontejnere kako bi korijen imao prostora da se nadalje razvija.

Čim ste biljke presadili odmah ih vratite pod svjetla gdje su ranije bile. Na taj način sadnice će se oporavljati samo od jednog stresa.

Hranljivi elementi u supstratu nestaće nakon otprilike 3 nedelje i tada će vašim sadnicama trebati prihrana. Ne pretjerujte sa prihranom. To su male biljke i njima ne treba puno hrane, a količinu prihrane ćete povećavati kako biljke budu rasle.

Što se tiče zalivanja, zavisi od veličine prostora i broja biljaka koje su u njemu smještene. Ukoliko je vazduh suv u prostoriji on će diktirati koliko često morate da zalivate biljke. Biljke vole stalnu, blagu vlagu oko svog korena i suve uslove na površini. Najbolje ćete procjeniti da li su kontejneri ili saksijice suve ako ih sa lakoćom podignete, odnosno svakodnevna provjera težine saksija je najbolji način da otkrijete da li vašim sadnicama treba zalivanje ili ne.

Izvor:Motherearthnews

PROČITAJTE:

Proizvodnja rasada paradajza – Rani, srednje rani, kasni

Prirodni preparat za ukorijenjavanje rasada

Pravila za rezidbu JABUKE

Agrosavjet
-
0
Pravila za rezidbu JABUKE

Za rezidbu jabuka se može reći da je jedna od najznačajnijih agrotehničkih mjera u savremenoj proizvodnji jabuke.

To je jedan od parametara koji nam diktira uspiješno bavljenje ovom proizvodnjom. Zato je treba stručno uraditi zbog samog kvaliteta ploda I prinosa. Da bi se jabuka pravilno orezala, moraju se razlikovati nerodne i rodne grane. Tipične nerodne grane jabuke su vodopije, jednogodišnji lastari izbili na starijim osnovnim granama. Zimskom rezidbom uklanjaju se do osnove. Najlakše se prepoznaju po tome sto su duže od lastara sa cvijetnim i drvnim pupoljkom.

Druga vrsta nerodnih grana su lastari izbili na dvogodišnjem drvetu, koji po pravilu ne nose cvijetne pupoljke (osim u “zlatnog delišesa” i “jonatana”). Ovi lastari su od posebnog značaja jer se na njima obrazuju rodne grane u sledećoj vegetaciji. Ove grane se uklanjaju samo ako ih je previše.

Korisni principi u rezidbi jabuke

Za rezidbu jabuka treba Vam stručnjak

Od rodnih grana treba razlikovati vite i kratke rodne grane. Prve su dugačke 10-25 cm, tanke su i sa jednim cvijetnim pupoljkom na vrhu. Daju slabiji kvalitet ploda i uglavnom se potpuno uklanjaju. Najkvalitetnije rodno drvo jabuke predstavljaju rodne grane dužine 1-10 cm. One se, zavisnosti od sorte, obrazuju na dvogodišnjem ili starijem drvetu.

Najkvalitetnije plodove daju u prvoj godini poslije obrazovanja cvijetnih pupoljaka, a sa starošću kvalitet ploda opada. Ove rodne grane se ne orezuju, osim što se ponekad proredjuju, ako su preguste. Osnovni cilj rezidbe jabuka je ostavljanje obilja kratkih rodnih grana.

Da bi se obnovile kratke rodne grane, koje vremenom daju kvalitetne grane, neophodno je ostavljati i lastare na nerodnom drvetu, na kojima će se one obrazovati.

dipl. ing.Todorović Magdalena

PSS Prokuplje

PROČITAJTE:

Rezidba jabuke u rodu

Kako funkcioniše zadrugarstvo u razvijenim zemljama Evrope!

Agrosavjet
-
0
Kako funkcioniše zadrugarstvo u razvijenim zemljama Evrope!

Zadrugarstvo u zemljama razvijenog dijela Evrope funkcioniše na drugačijim osnovama nego što je to slučaj kod nas. Naime, članovi zadruge su farmeri koji su udružili cjelokupnu svoju impovinu i stavili je na raspolaganje zadruzi. Tu imovinu čine:

obradivo poljoprivredno zemljište,
mehanizacija i oprema,
objekti za smještaj stoke,
skladišta,
hangari,
transportna sredstva i dr.
Broj ovako udruženih zadrugara može biti ograničen ili pak neograničen u zavisnosti od interesa članova zadruge. Pošto su udružili svoju imovinu, kako pokretnu tako i nepokretnu, zainteresovani su da zadruga posluje profitabilno. Iz tog razloga, u samom ugovoru koji su potpisali prilikom pristupanja ovakvoj zadruzi, definisali su sve dijelove ugovora do detalja kako bi zaštitili svoja prava ali i prihvatili obaveze definisane ugovorom.

Članovi zadruge na svojim skupštinama biraju i razrješavaju menadžment, odnosno direktora, upravni odbor i druga tijela u zavisnosti od potrebe.

Poslovne odluke donosi menadžment zadruge u dogovoru sa članovima zadruge na skupštinama koje se održavaju u određenim vremenskim intervalima.

Ovakav vid zadrugarstva ima opravdanje jer u jakoj konkurenciji koja vlada na tržištu neophodan je radi opstanka same zadruge. Na ovaj način postaju ozbiljan privredni subjekt koji ima šansu da uspješno posluje, širi se i uvećava zaradu. Zarada ostvarena na ovaj način dijeli se članovima zadruge po ugovoru skopljenom prilikom pristupanja istoj. Takođe, menadžmentu se isplaćuju mjesečne zarade.

Visina akumulacije koja se ostvari poslovanjem zadruge usmjerava se na nove poslove i nova tržišta ili se pak deponuje u poslovnim bankama.

Radi ojačanja konkurentnosti, neke zadruge se udružuju sa drugim zadrugama ili drugim privrednim subjektima odnosno trgovinskim lancima, prerađivačima radi većeg profita.

U nekim zemljama veći broj zadruga su se udružile po horizontali (bave se istom djelatnošću) ili po vertikali (sa onima koje se bave drugom djelatnosti) i tako čine velike konkurentne sisteme koji kontrolišu veći dio tržišta. Takvi sistemi najčešće imaju primarnu proizvodnju, preradu, transport, maloprodaju i veleprodaju. U ovakvim firmama nastalim udruživanjem zadruga zarađuje se veliki novac koji služi za isplatu dividende, mjesečne zarade, a isto tako i za nove investicije.

Izvor: pssrs.net

PROČITAJTE:

Clean Light Tehnologija

Proizvornja špinata u plasteniku tokom zime

Agrosavjet
-
0
Proizvornja špinata u plasteniku tokom zime

Proizvodnja špinata u zaštićenom prostoru najčešće se obavlja u zimskom periodu. Tako da, špinat dolazi na drugo mjesto u plodoredu ili kao predkultura za proljetnu proizvodnju. Poslije obavljenih svih agrotehničkim mjera, oranje, tanjiranje, frezanje, vrši se ravnanje površine i sjetva špinata.

Ravnanje površine je veoma važno prilikom sadnje špinata. Ravna površina omogućava sjetvu na istoj dubini koja se kasnije ogleda u ujednačenom nicanju biljaka. Ujednačeno nicanje i porast biljaka omogućava ravnomjernu primjenu zaštite, prihrane i osigurava jednak prinos biljaka. Isto tako, na ravnoj površini bolje se stvara i održava zaštitni filc poslije primjene herbicida.

Sjetva špinata se može izvoditi na više načina: ručnim nasijavanjem, sadnja pomoću ručnih sijačica ili sadnjom pomoćnu pneumatskih (modernih) sijačica. Sjetvu u plasteniku najbolje je uraditi sa ručnom sijačicom. Razlog ovog načina sadnje je taj što omogućavu međurednu obradu kod poljoprivrednih proizvođača koji ne primjenjuju zaštitu protiv korova poslije sijanja. Sadnja ručnom sijačicom se izvodi u redove, a razmak između redova zavisi od načina uzgoja i hibrida. Međuredni razmak se kreće od 10 do 25 centimetara, dok redi razmak zavisi od krupnoće sjemena i konstrukcije ručne sijačice. Ručna sijačica je konstruisana na principu slobodnog pada sjemena tako da nije u mogućnosi da precizno rasporedi sjeme. Bitno je prilikom sadnje održavati isti međuredni razmak da bi se poboljšala cirkulacija vazduha i aeracija zemljišta. Dubina sadnje je od 2 do 3 centimetra. Ovdje je vrlo bitno, već napomenuto, ravnanje zemljišta. Na ravnoj površini imamo ujednačenu dubinu sijanja, a poslije i nicanje biljaka. Poslije završene sjetve vrši se navodnjavanje sa manjom normom npr. 8-12 litara po metru kvadratnom. Poslije navodnjavanja dolazi do dodatnog ravnanja i slijeganja zemljišta i stvara se površina gdje je učinkovitost herbicida maksimalna. Isto tako, razlog manje norme je taj što se sjeme nalazi plitko u zemljištu.

Poslije prvog navodnjavanja vrši se primjena herbicida na bazi s-metolaklor koji radi na principu zaustavljanja klijanja uskolisnih i manjeg broja širokolisnih jednogodišnjih korova. Plan zaštite zavisi od samih uslova u plasteniku i odabranog hibrida. Preporučuje se odabir otpornih hibrida kako bi se zaštita svela na minimum. Potrebno je praćenje stanja biljaka i po potrebi preventivno tretiranje. Iako se radi o zimskoj proizvodnji povrća provjetravanje plastenika je obavezno. Provjetravanjem se reguliše vlažnost vazduha koja je u kombinaciji sa povišenom temperaturom stvara idealne uslove za razvoj bolesti.

Korišćenjem lutrasila period proizvodnje možemo skratiti za 7 do 10 dana. Preporuka je da lutrasil postavljamo na nosače čime se stvara vazdušni prostor koji moženo brže zagrijati ili rashladiti u zavisnisti od potrebe.

Izvor: pssrs.net

PROČITAJTE: 

Tajne SPANAĆA: Zdrav je, ali krije jednu ZAMKU koju moramo da znamo

Jesenja sjetva spanaća

SPANAĆ: Pročitajte koje su prednosti ovog zelenog povrća!

Moćni napitak za mršavljenje od samo pet sastojaka

Agrosavjet
-
0
Moćni napitak za mršavljenje od samo pet sastojaka

Prekomjerna težina i višak masnoće na stomaku mogu rezultovati mnogim ozbiljnim zdravstvenim stanjima poput dijabetesa tipa 2, bolesti srca, moždanog udara, hipertenzije i nekih vrsta karcinoma.

Zato, mršavljenje, odnosno gubljenje trbušne masnoće nije ništa drugo nego smanjenje rizika od zdravstvenih tegoba u budućnosti.

Uzevši u obzir da znamo kako ne postoje magične tablete ili napitak koji će preko noći “otopiti” masnuću, ono što znamo jeste da postoje određene prirodne namirnice koje vam mogu pomoći u tome i to u vremenu kraćem nego što vi to možda očekujete.

Dakle, konzumiranje određene hrane i pića koji eliminišu toksine iz tijela najbolji su i najefikasniji prirodni načini za smanjivanje tvrdoglavih masnih naslaga.

domaćim lijekovima koji ć vas, ako se odlučite na njihovu konzumaciju, hidrirati te će te podstaknuti na izbjegavanje drugih, nezdravih pića.

Recept vas čeka u nastavku!

Sastojci:

2 kašičice jabukovog sirćeta

2 kašike limunovog soka

1 kašičica cimeta u prahu

1 kašičica meda

250 ml vode

Priprema:

Naspite 250 mL mlake vode. U toplu vodu dodajte dvije kašike jabukovog sirćeta. Zatim dodaj svježe iscijeđeni limunov sok, cimet u prahu i med. Sve sastojke dobro promiješate dok se ne sjedine i uživajte u napitku (po mogućnosti ujutro, na prazan želudac) koji će vam “magično” otopiti masne naslage!

Izvor: 24sata.hr

1...612613614...1.014Stranica 613 of 1.014

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia