Naslovnica Blog Stranica 582

ZALIVANJE RASADA – Optimalna količina vode koja dovodi do uspjeha

Agrosavjet
-
0
ZALIVANJE RASADA – Optimalna količina vode koja dovodi do uspjeha

Zalivanje rasada – Rasad je teško uzgajati jer i najmanje odstupanje od zahtjevanih uslova rezultira velikim oštećenjima. Jedan od uslova je i količina vode za zalivanje.

PARADAJZ

Proizvodi se iz rasada, posebno je osjetljiv na obilnu vlažnost zemljišta, jer se dobijaju izdužene i nježne biljke. Ima skromnije zahtjeve za vodom u odnosu na proizvodnju rasada drugih vrsta povrća. Za zalivanje se uspješno može primjenjivati zalivni režim prema spoljašnjim promjenama na biljkama – kada lišće dobije tamnozelenu boju. Navodnjavanje mora obezbijediti od 30-40% evapotranspiracije u fazi prijema rasada do 65-70% u fazi maksimalnog porasta.

Obično se u fazi prijema rasada svakodnevno na lakšim, a svaki drugi dan na težim, vrši zalivanje sa 1-2 mm vode. Kasnije se povećava interval između navodnjavanja, a norme povećavaju do 4-5 mm dnevno.

Najbolji način praćenja predzalivne vlažnosti (0,35-0,5 bara) je tenziometrima na dubinama 20, 40 i 60 cm.

– Prvo zalivanje zajedno sa rasađivanjem

– Drugo 3-5 dana sa popunjavanjem praznih mjesta – norme su do 30 mm u zavisnosti od predzalivne vlažnosti zemljišta

– Poslije primanja rasada ne zalivati 10-15 dana radi što boljeg ukorjenjavanja biljaka

– Vegetaciona zalivanja su po turnusima u modifikovanom obliku

PAPRIKA

Navodnjavanje paprike počinje sa proizvodnjom rasada. Rasad paprike ne podnosi visoku vlažnost zemljišta, može se uspješno primjenjivati zalivni režim prema spoljašnjim promjenam na biljkama (zaliva se kad lišće dobije tamno zelenu boju). Pošto dominira proizvodnja iz rasada razvija se lateralni korijenov sistem 30-50 cm dubine u fazama punog porasta biljaka. Rasad se proizvodi u zaštićenom prostoru, rane sorte u toplim lejama ili drugom zaštićenom prostoru sa vještačkim zagrijavanjem, a kasne sorte u zaštićenom prostoru, ali bez vještačkog zagrijavanja.

– Poslije rasađivanja obavlja se prvo zalivanje
– drugo 3-5 dana nakon rasađivanja sa popunjavanjem praznih mjesta

KRASTAVAC

Krastavac krajnje rasipnički troši vodu, ima veoma razvijenu vegetativnu masu koja intenzivno transpiriše, a korijen se razvija u površinskom sloju 20-25 cm dubine, odakle voda vrlo intenzivno isparava.

– u vrijeme sjetve zemljište treba da je optimalno vlažno. U suprotnom se obavlja predsjetveno zalivanje i nakon nekoliko dana kada se zemljište prosuši izvodi se površinska priprema i sjetva. Krastavac je toploljubiv usjev, osjetljiv je na hladnu vodu, minimalna temperatura vode treba da je 20°S.

– Poslijesjetvena zalivanja su rizična, jer može doći do stvaranja pokorice, može se intervenisati malim zalivnim normama da bi se razmekšala pokorica

– Do početka obrazovanja zametaka obavljaju se umjerena zalivanja, da bi se spriječio intenzivan porast vegetativne mase i omogućilo formiranje većeg broja ženskih cvjetova

Turnus je 4-8 dana u zavisnosti od uslova proizvodnje. U početku cvjetanja preporučuje se još oskudnije zalivanje, čak i da se izostavi jedno zalivanje da bi se poboljšala oplodnja i formiranje ženskih cvjetova .

Autor: Valentina Aleksić, dipl.ing. melioracija zemljišta i voda

Izvor: zdravasrbija.com

PROČITAJTE:

Kaljenje i rasađivanje rasada povrća

Kada započeti sjetvu rasada?

Savjeti za sjetvu PAPRIKE za rasad u PLASTENIKU

Od onoga što bacimo kad pojedemo kajsiju i šljivu Ivana i Marko prave zdrav proizvod

Agrosavjet
-
0
Od onoga što bacimo kad pojedemo kajsiju i šljivu Ivana i Marko prave zdrav proizvod

Koštica kajsije ili šljive se prvo razbije, izvadi se jezgro, zatim se sve isitni i pomiješa sa sjemenkama lana i bundeve. Kao „šlag na tortu“ ide jedna suva šljiva, a u sve se na kraju doda domaći med iz Svileuve.

Ovako nastaje nov proizvod koji supružnici Ivana i Marko Momirović prave u slobodno vrijeme u Svileuvi. U tom selu, jednom od najvećih po površini u Srbiji nalazi se porodično poljoprivredno gazdinstvo „Momirović“ sa kojeg se koristi najviše sirovina.

Baš tu, nedaleko od Koceljeve, Markova porodica od 1760. godine gaji i prerađuje voće u voćne rakije. Na 6,5 hektara su posađene šljive više čačanskih sorti, a na po jednom hektaru rastu kajsije i dunje.

Kako im već godinama u preradi voća ostaju koštice koje se odvajaju tokom proizvodnje, ovaj mladi bračni par od jezgra šljive i kajsije tržištu nudi nešto novo.

„Sve je iz Srbije, med je iz naših košnica, a koštice sa naših voćnjaka. Kad ispečemo rakiju, mi koštice osušimo i ostavimo. Suva šljiva je iz komšiluka, iz Koceljeve“, priča Marko.

Med sa dodacima koji su simbolično nazvali „Zdravoje“ prvo su počeli da prave za ličnu upotrebu i za svoje porodice jer ujutru imaju naviku da uzmu kašičicu – dvije ovog proizvoda.

Kako su po prirodi druželjubivi i kako često imaju goste, počeli su svima da nude mini-degustaciju umjesto slatkog od šljiva.

Rezultati su bili dobri, a prijatelji i rodbina su počeli da se raspituju za njihovu teglicu. Tako su stigli do ove ekološke biznis ideje

„Počeli smo da pravimo za prijatelje, a onda pomislili da bismo mogli da ponudimo i drugim ljubiteljima prirode. Ukus je na početku sladak zbog meda, a kada počnete da grickate sjemenke, stižu gorki ukusi kajsije i šljive. Zatim ponovo dolazi slatkoća od suve šljive, dok se bundeva i lan malo manje osjećaju prilikom jela. Sve u svemu, dok konzumirate ovaj miks provlače se ti prijatni slatko – gorki ukusi“, objasnila je Ivana, sa kojom sam se upoznao na jednom sajmu hrane.

Još tada su mi sunce, dečak koji širi ruke i grane šljive i kajsije na etiketi teglice privukli pažnju da priđem njihovom štandu.

Ivana je diplomirani ekonomista za reviziju i računovodstvo, a Marko inženjer prehrambene tehnologije biljnih proizvoda.

„Koštice su od ovogodišnje berbe. Iskoristili smo ih za rakiju i slatko, a nakon toga osušili na suncu. Važno pravilo, odnosno znak da su suve je da moraju da zveče kao dukati kad ih presipate iz jednog u drugi sud“, otkrio je Marko jednu od tajni zanata, pa riješio da sa Pričama sa dušom podijeli još jednu:

„U svakih 100 grama proizvoda ide od 30 do 40 jezgara kajsije i šljive“.

Kao neko ko se usavršavao u oblasti prirodnih nauka, Marko kaže da nikad ništa nije voleo da baca u prirodu i da je uvjek gledao je ne zagađuje.

Kako sa moralne, ali i sa finansijske strane trudi se da u proizvodnji ima što manje otpada, kao i da kroz reciklažu sav nusproizvod iskoristi na najbolji način.

„Sa sestrom Ivanom, koja sada sa suprugom živi u Australiji, često sam kao dječak jeo sjemenke iz koštice kajsije. Uvjek su nam bile tajanstvene i iako gorkog ukusa, nama djeci to je bilo slatko. Vjerovatno zbog toga što su uvjek bile „zapakovane“ kao neki poklončić koji smo morali da otvorimo da bismo ga pojeli. Svakom „krcanju“ koštice uz pomoć čekića neizmjerno smo se radovali“, sjeća se Marko i dodaje da je upravo sa sestrom prije nekoliko godina sinula ideja za proizvodnju meda sa dodacima, koji sada pravi sa suprugom.

„Znali smo da su i kajsija i šljiva gorke ispod koštice, ali isto tako smo ustanovili koliko je sjemenka kajsije zdrava, a semenka šljive još zdravija, pa smo gledali kako da ih iskoristimo i spojimo. Hranljive materije koriste organizmu, sa medom smo napravili balans između slatkog i gorkog, a da bi bio i nutritivno bogat dodali smo lan koji je dobar za probavu i sjemenke bundeve, koje su dobre za prostatu. Pošto smo u zapadnoj Srbiji, neizostavan je bio zaštitni znak našeg kraja – suva šljiva“, objasnio je Marko.

Momirovići koriste ono što proizvedu na svom gazdinstvu i sve samostalno prave

Marko je zadovoljan što je spojio svoju struku sa rodnim mjestom i što ima slobodu da zdrave sirovine sa imanja pretoči u zdrav proizvod.

Ivana kaže da je riječ o posnom miksu u kojem nema dodatih šećera, kao i da su im najčešći klijenti porodični ljudi koji vole prirodu i sve što je domaće.

„Dugo smo zajedno i sve vrijeme razmišljamo o pozitivnim stvarima i planiramo da nešto zajedno stvaramo. Iz želje da napravimo umjesto da bacimo stvorili smo nešto na šta smo ponosni“, rekao je Marko za Priče sa dušom i dodao za njega da selo i zemlja predstavljaju slobodu i inspiraciju.

Izvor: pricesadusom.com

PROČITAJTE:

“Izumire zanat od kog smo živeli kao kraljevi”

Nikad ne bi mijenjali selo za grad: Razvili biznis s potažom od koprive

Vodeničarka iz Laktaša melje žito u mlinu starom 100 godina

Mačke su lijek za dušu i tijelo: Prenose ljubav, umiruju i liječe predenjem!

Agrosavjet
-
0
Mačke su lijek za dušu i tijelo: Prenose ljubav, umiruju i liječe predenjem!

Francuski veterinar Jean Yves Gauchet je došao do zaključka da predenje mačke ima ljekovito svojstvo jer smiruje i rješava probleme stresa, uznemirenosti i nesanice.

Zvuk predenja na čovjeka utječe kao nježna glazba koja opušta živce i potiče dobro raspoloženje.

Maženje s mačkom također ima terapeutsko svojstvo – umiruje, opušta i veseli, a moguće je i ublažavanje emocionalne neispunjenosti, naročito kod ljudi koji su usamljeni.

Članovi porodice koji imaju kućnog ljubimca su više međusobno povezani, pa lakše rješavaju sukobe.

Nakon niza istraživanja liječnici su došli do zaključka da se predenje mačaka razlikuje u trenutku uživanja i u trenutku upozorenja čovjeka na određenu bolest.

Prema posljednjim istraživanjima kardiologa, vlasnici mačaka imaju 40 od manje rizika da dožive infarkt.

Stručnjaci također tvrde da silina vibracija koju mačke proizvode utječe na ubrzavanje cirkulacije, što doprinosi bržem smanjenju otoka i eliminiranju infekcije iz organizma.

Članovi obitelji koji imaju kućnog ljubimca su više međusobno povezani, pa lakše rješavaju sukobe.

Nakon niza istraživanja liječnici su došli do zaključka da se predenje mačaka razlikuje u trenutku uživanja i u trenutku upozorenja čovjeka na određenu bolest.

Primjećeno je i da je oporavak nakon bolničkog liječenja puno brži uz prisustvo mace ili psa, kao i da životinje pozitivno utječu na imuni sistem i sprječavaju mnoge bolesti.

Uglavnom, sva djelotvornost mačaka prije svega leži u pozitivnim osjećajima koje potiču kod svojih vlasnika, jer lijepe misli znače i lijep život!

Živjele mace!

Ivana Tomić / portalmladi.com

Izvor: atma

PROČITAJTE:

Zašto treba imati mačku kao kućnog ljubimca

Maca genijalac – Pogledajte fascinirajući video!

Liker od jaja – S pravom se smatra jednim od „recepata svijeta“

Agrosavjet
-
0
Liker od jaja – S pravom se smatra jednim od „recepata svijeta“

Liker od jaja se sa pravom smatra jednim od „recepata svijeta“. U pitanju je aromatično, slatko, kremasto piće koje obiluje začinima, sladi i zagrijeva, a tradicionalno se pije zimi, oko praznika. Rado ga piju u SAD, Kanadi, Holandiji, skandinavskim zemljama, a ni našim domaćicama nije stran. Idealan je kao božićno posluženje, i lijep završetak velikog posta.

U različitim zemljama postoje različite verzije ovog likera, ali u svakom receptu osnovu čine umućena jaja. Može se piti ili koristiti u pripremi dezerta. Imajte na umu da je reč o izuzetno kaloričnom i hranljivom napitku, koji treba konzumirati umjereno. Žumanca su u ledenim zimskim danima blagotvorna za zdravlje, jačaju imunitet i otpornost organizma, i povoljno utiču na rad bubrega, jetre i mozga.

Liker od jaja se čuva u frižideru i servira potpuno hladan. Služi se u širokim čašama za punč i dekoriše cimetom.

Kako pripremiti liker od jaja

Pomiješajte litar mlijeka, nekoliko karanfilića i malo cimeta u šerpi za kuvanje, i zagrijte par minuta na tihoj vatri. U posebnoj posudi umutite deset žumanaca sa 300 g šećera, tako da se dobije pjenasta masa, pa postepeno dodajte začinjeno toplo mlijeko, uz neprestano miješanje.

Sve zajedno prebacite u šerpu i kuvajte nekoliko minuta. Smjesa treba da se zgusne, i nipošto ne smije da zagori, jer će poprimiti neprijatan miris, koji bi upropastio liker. Gotovu tečnost procijedite, a kada se ohladi, dodajte 400 grama slatke pavlake, dvije kašičice ekstrakta vanile, 250 ml ruma i muskatnog oraščića po ukusu.

Ovako pripremljen liker može u frižideru trajati desetak dana, pa i malo više. Umjesto ruma možete upotrebiti i rakiju neutralne arome, kao i konjak.

Izvor: agrotv.net

PROČITAJTE:

Napravite sami – Rusko piće koje jača imunitet i pomaže varenje

Ulje cimeta – Napravite sami i iskoristite mnoga ljekovita svojstva

Mirisni napitak – kafa s ukusom bundeve

ŠTA S OSTACIMA PEČENJA? Otkrijte kako ga najbolje zamrznuti i smije li se podgrijavati

Agrosavjet
-
0
ŠTA S OSTACIMA PEČENJA? Otkrijte kako ga najbolje zamrznuti i smije li se podgrijavati

Nakon slavlja ili svečanog ručka vam je ostalo mesa i ne znate kako ga sačuvati? Evo odličnog savjeta za sigurno skladištenje pripremljenog mesa.

Kuvano ili pečeno meso najprije dobro ohladite, a potom ga isijecite na što tanje komade.

Jednom odmrznuto meso možete podgrijati samo jednom i ne smije se ponovno zamrzavati.

Izvor: https://net.hr

PROČITAJTE:

Na osnovu čega procijeniti je li goveđe meso kvalitetno?

Ovako med postaje kancerogen, a meso izvor zaraze: 9 opasnih grešaka u kuvanju!

Kako idealno osušiti meso?

Uzroci kvarenja pršuta

Agrosavjet
-
0
Uzroci kvarenja pršuta

Uzroci kvarenja pršuta mogu biti različiti. Primarno, kvarenje može nastati kao posljedica velikog inicijalnog broja mikroorganizama u mesu bolesnih svinja ili kontaminacije mesa uzročnicima kvarenja tokom klanja svinja, transporta i obrade sirovine.

Češće do kvarenja pršuta dolazi zbog tehnoloških greška, poglavito nedostatnog soljenja (osobito većih butova) ili neodgovarajućih mikroklimatskih i higijenskih uslova tokom proizvodnje.

U uslovima povišene temperature i nedostatne ventilacije (npr. pri transportu i pohrani svježih butova u zatvorenoj ambalaži) u dubljim slojevima mesa mogu započeti autolitički razgradni procesi koji vode ka razvoju tzv. smrdljivog zrenja u pršutu.

Razgradnja pogađa prvenstveno bjelančevine, a u uslovima nedostatne aeracije dolazi i do ubrzane anaerobne razgradnje ugljikohidrata u mesu.

Kao posljedica razgradnje aminokiselina koje sadrže sumpor nastaje sumporovodik koji, uz amonijak mesu daje naglašen smrdljivi miris na trula jaja. Nakupljanje mliječne i ugljične kiseline te sumporovodika dovodi do značajnog pada pH i promjene organoleptičkih svojstava mesa. Do razvoja smrdljivog zrenja u pršutu može doći tokom suvog soljenja i prešanja pri povišenoj temperaturi zraka (>10 °C) ili početkom faze sušenja ako su vanjske temperature zraka izrazito visoke.

Uslijed razgradnje mioglobina, pri smrdljivom zrenju dolazi i do promjene boje pršuta. Pršut na površini poprima bakrenocrvenu, a na presjeku sivkasto-zelenkastu do tamnozelenu nijansu boje. Presjek pršuta je vlažan, konzistencija meko elastična do tjestasta (Slika 1), a pH reakcija izrazito kisela. Pri smrdljivom zrenju bakteriološki nalaz u dubini mesa obično je negativan.

Za razliku od autolitičkog smrdljivog zrenja, koje se odvija pod djelovanjem tkivnih enzima, kvarenje uslijed procesa gnjiljenja mesa odvija se pod utjecajem enzima saprofitske aerobne ili anaerobne bakterijske flore. U manjoj mjeri u njemu mogu sudjelovati i gnjiležne plijesni i kvasci.

Mikrobnom aktivnošću u mesu dolazi do nakupljanja raznovrsnih štetnih produkata te promjene mirisa, boje i konzistencije pršuta.

Također prevladava razgradnja bjelančevina. Djelovanjem proteolitičkih bakterija bjelančevine se razgrađuju do slobodnih aminokiselina.

Reakcijama hidrolitičke, oksidativne i reduktivne deaminacije te dekarboksilacije aminokiselina i drugim reakcijama, nastaju konačni produkti poput indola, skatola, merkaptana, amonijaka, biogenih amina, ugljičnog dioksida, metana i vode.

Neki od navedenih spojeva, poput biogenih amina (npr. histamin, kadaverin i putrescin) jesu toksični.

Drugi, poput indola i skatola, imaju izrazito neugodan miris. Reakcija gnjilog mesa je alkalna. U suhomesnatim proizvodima procesi gnjiljenja nisu česti.

Razlog tome je inhibicijski učinak soljenja i sušenja na mikrobni rast. Ipak, gnjiljenje pršuta može se razviti u početnim fazama proizvodnje, poglavito kada je sirovo meso već zahvaćeno tim procesom, primjerice pri preradi butova bolesnih svinja.

Pojavi gnjiljenja u pršutu pogoduje klanje izmorenih životinja, čije je meso zbog višeg konačnog pH (> 6,3) podložnije bakterijskom kvarenju, zatim slabo iskrvarenje ili oštećenja mišića (zarezotine, nagnječenja) prilikom obrade buta te općenito nehigijenski uslovi i slaba sanitacija prostora i opreme.

U fazi soljenja i prešanja pršuta, kada je sadržaj vlage u mesu još visok, do rasta i razvoja bakterija truljenja dolazi uslijed nedostatnog soljenja buta i visoke okolišne temperature.

U povoljnim okolnostima bakterije gnjiljenja kontaminiraju najprije površinu mesa (aerobne vrste iz rodova Pseudomonas, Bacillus, Streptococcus i Staphylococcus), a kasnije i dublje slojeve buta sve do kosti (razvoj anaerobnih vrsta, prije svega iz roda Clostridium i fakultativnih anaeroba iz roda Bacillus).

Različite proteolitičke, plinske i gnjiležne promjene koje se mogu naći u gotovom pršutu, upravo su posljedica ranog razvoja bakterija čiji rast u povoljnim uvjetima (nedostatno soljenje, visoka temperatura, nehigijenski uvjeti) započinje prije uspostave ekvilibrija sastojaka suhe salamure u unutrašnjosti buta (Živković, 1986).

U pršutima se može razviti i proces kiselog vrenja. Uzrokuje ga nepravilni tok razgradnje ugljikohidrata u mesu uz stvaranje kiselog mirisa, okusa i kisele reakcije. Ovakav tip kvarenja pršuta je rijedak.

Navedeno kvarenje pršuta nastaje u početnim fazama proizvodnje (prijem i obrada buta, soljenje, prešanje).

PROMJENE NA POVRŠINI PRŠUTA

Promjene na površini pršuta lako su uočljive. Promjene u unutrašnjosti buta pouzdano se otkrivaju ubadanjem drvenog ili koštanog štapića u pršut (uz kost) i provjerom mirisa i konzistencije mesa.

Manji procesi kvarenja ograničenog karaktera mogu se do određene mjere sanirati temeljitim izrezivanjem zahvaćenih dijelova pršuta. Preostale, nepromijenjene dijelove preporučljivo je iskoristiti nakon termičke obrade.

Međutim, u slučajevima opsežnih dubinskih promjena, naročito u smislu bakterijskog gnjiljenja, pršut nije upotrebljiv za ljudsku prehranu (Živković, 1986). U kasnijim fazama proizvodnje, zbog bakteriostatskog učinka soli i gubitka vlage iz mesa, mogućnost kvarenja pršuta značajno se smanjuje. Ipak, u fazi sušenja i zrenja, do kvarenja može doći na mjestima međusobnog dodirivanja obješenih pršuta i nemogućnosti pravilnog procesa sušenja.

Na mjestu dodirivanja započinje proces kvarenja. Kvarenje se s površine može širiti u unutrašnjost pršuta. Pravodobnim otkrivanjem i izrezivanjem nastale promjene mogu se ukloniti, a sanirani pršut treba izložiti jačoj struji zraka.

Ovu pojavu treba spriječiti pravilnim rasporedom pršuta prilikom vješanja, bez njihova međusobnog dodirivanja. Kada su pršuti u vertikalnom položaju, u području oko glave bedrene kosti može doći do pojave gnjecavosti.

Ova pojava posljedica je slabog iskrvarenja i nepotpunog istiskivanja zaostale krvi iz bedrene arterije i drugih većih krvnih žila tijekom ručnog masiranja i soljenja buta, te nedovoljnog prešanja.

Uslijed djelovanja sile teže zaostala krv i tekućina nakupljaju se u navedenom području te ono postaje podložno kvarenju.

Pojava gnjecavosti može se ispraviti višekratnim presoljavanjem, dodatnim tlačenjem, posipanjem pepela te izlaganjem pršuta jačoj struji zraka. Na kraju treba spomenuti pojavu kvarenja pršuta uslijed užeglosti masnoga tkiva.

Pojava se javlja tokom dužeg zrenja i uskladištenja pršuta u uvjetima povišene temperature i vlažnosti zraka te izravne izloženosti sunčevom svjetlu. Užeglost uzrokuju naglašene oksidativne i/ili hidrolitičke promjene koje se očituju pojavom stranog mirisa, oštrog peckavog okusa i žućkaste boje masnog tkiva.

Naročito učinkovit inicijator oksidativnih promjena masnog tkiva je ultravioletno (UV) zračenje. Energija UV zraka potiče stvaranje slobodnih radikala na mjestima dvostrukih veza nezasićenih masnih kiselina.

Slobodni radikali ulaze u reakcije s novim nezasićenim masnim kiselinama pri čemu se oslobađaju hidroksiperoksidi, a nezasićene masne kiseline raspadaju na niže, sekundarne spojeve (niže masne kiseline, oksikiseline, eteri, aceton i dr.).

Svjetlom iniciran proces oksidacije masti, uslijed autokatalize ubrzo prelazi u proces autooksidacije (Živković, 1986). Hidrolitičke promjene masnog tkiva nastaju djelovanjem tkivnih i/ili mikrobnih lipaza i fosfolipaza u prisutnosti vode ili povišene temperature.

Djelovanjem enzima dolazi do raspada triglicerida i fosfolipida uz posljedično oslobađanje slobodnih masnih kiselina. Slobodne masne kiseline daljnjim reakcijama oksidiraju u produkte tipa alkana, alkena, alkohola, aldehida, ketona i dr.

Navedeni spojevi djeluju kao prekursori mnogih hlapivih spojeva koji tokom zrenja pršuta sudjeluju u stvaranju karakteristične arome.

Međutim, prenaglašene hidrolitičke promjene, posebno pod uticajem lipolitičkih bakterija i kvasaca, kvare karakterističan miris i okus pršuta.

Izvor: Stručni rad / Najčešći problemi u proizvodnji pršuta / N. Zdolec

PROČITAJTE:

Sušenje mesa i recepti za salamuru

Kaljenje i rasađivanje rasada povrća

Agrosavjet
-
0
Kaljenje i rasađivanje rasada povrća

Tretman biljaka prije rasađivanja i uslovi sredine nakon rasađivanja utiču na uspješnost prijema biljaka, te samim tim i na prinos povrtnih vrsta. Veoma često dolazi do velikih temperaturnih razlika, čak i 10-15°S u odnosu na uslove koji su vladali do momenta sadnje, što izaziva veliki stres kod biljaka.

Rasad proizveden u zaštićenom prostoru treba pripremiti za sadnju na otvorenom polju, jer su uslovi nepovoljniji, temperaturne oscilaciji veće i češće u odnosu na zaštićen prostor. Neophodna mjera prije rasađivanja rasada povrća, koja se obavlja oko dvije nedjelje prije, je kaljenje rasada. Dvije nedjelje je potrebno kako bi rasad u potpunosti bio pripremljen za iznošenje na stalno mjesto.

KALJENJE

Kaljenje se sastoji u postepenom, a zatim sve intenzivnijem provjetravanju i snižavanju temperature zemljišta i vazduha.

Jedan od najčešćih tretmana kaljenja je snižavanje temperature u zaštićenom prostoru provjetravanjem. Ventilacija povećava kretanje vazduha, što pomaže jačanju biljaka. Za toploljubive vrste koje su osjetljive na niže temperature, kao što je paradajz, temperatura ne bi trebala da bude ispod 10°S. U praksi najčešće se biljke iznose iz zaštićenog prostora i tako kale, ali se odmah unose ako temperatura bude niža od 10°S.  Povrtne vrste, kao što su zelena salata i kupus ne treba dugo držati na temperaturi od 4°S, jer pri takvim uslovima može doći do prelaska sa vegetativnog na reproduktivni rast, što je nepoželjno.

Kaljenje se, takođe, vrši redukcijom količine vode. Tokom ovog perioda umjereno se isušuje supstrat, ali tako da to ne utiče na biljku. Dobro kaljenje je moguće sprovesti i smanjivanjem količine hraniva, pod uslovom da se biljke ne dovedu u uslove nedostatka i da trpe posljedice. Pretjerana restrikcija hranljivih materija može znatno zaustaviti rast i regeneraciju biljke.

Rasad tokom kaljenja, neophodno je tretirati sa 0,5% rastvora kalijum-sulfata (K2SO4), kako bi rasad ojačao i bio otporniji na niske temperature i ostale nepovoljne uslove. Za još uspješnije kaljenje, rasada se može folijarno prihranjivati sa đubrivima u kojima dominira kalijum.

Tokom procesa kaljenja mora se voditi računa da su biljke par sedmica bile izložene optimalnim uslovima, pri čemu su dobijene visokokvalitetne biljke. Pretjerano kaljenje može usporiti prijem biljaka, dovesti do problema sa plodonošenjem i smanjenjem prinosa, često nižim od nekaljenih ili umjereno kaljenih biljaka.

Dobro i na adekvatan način okaljen i odnjegovan rasad rasađuje se na stalno mjesto i lakše se prilagođava novonastalim uslovima, tj. ima moć brže adaptacije, otporniji je na hladnoću i prekomjerno isparivanje vode. Rasad koji nije dobro pripremljen, kaliće se na mjestu gdje je rasađen, i proces će trajati znatno duže od dvije sedmice, zbog čega će biljka biti u stalnom stresu, i tada je podložna napadu bolesti i štetočina.

PRESAĐIVANJE

Kada je rasad dovoljno odrastao, dostigao određenu fazu rasta i razvoja, uz to dobro iskaljen, pristupa se presađivanju na stalno mjesto – na otvoreno polje ili u zaštićen prostor. Sadnja biljaka u zaštićeni prostor obavlja se u različito vrijeme, što zavisi od uslova, roka i cilja proizvodnje. Prije sadnje zaštićen prostor i zemljište treba pripremiti.

Prva mjera u objektu je odstranjivanje biljnih ostataka prethodne kulture, ukoliko je gajena, zbog sprječavanja širenja bolesti i štetočina. Zemljište je potrebno dezinfikovati, izvršiti rasturanje stajnjaka i NPK đubriva, čija količina zavisi od rezultata hemijske analize zemljišta i planirane proizvodnje.

Obrada zemljišta se vrši oranjem na dubini od 25-30cm, a potom dopunska obrada frezom kako bi se zemljište usitnilo i poravnalo. Poslije frezanja obavezno se rasturi jedan od zemljišnih insekticida u cilju preventivne zaštite zasađenih biljaka od zemljišnih štetočina. Rastureni insekticid se plitko unese u zemljište, a potom se pristupa markiranju redova i mjesta za sadnju. Sadnja se obavlja najčešće ručno, a može i mašinski, u zemljište koje je prethodno zaliveno.

Pri proizvodnji na otvorenom, vrijeme sadnje zavisi od vrste povrća i vremena sjetve. Rasad toploljubivih vrsta (paradajz, paprika, krastavac) može se rasaditi tek po prestanku opasnosti od mraza (krajem aprila i početkom maja). Za kasnu jesenju sadnju rasad se rasađuje tokom ljeta, obično u julu, a za ozimu proizvodnju u septembru ili oktobru.

Sadnju na otvorenom polju je najbolje obavljati po oblačnom vremenu, u večernjim ili jutarnjim časovima. Zemljište za sadnju treba dobro pripremiti 10-15 dana prije sadnje. Ako je zemljište veoma suvo, treba ga zaliti prije sadnje. Sadnja na malim površinama je ručna, a na velikim mašinska.

Prije vađenja rasada, potrebno je zalivati zemljište kako bismo što manje oštetili žilice, preobilno zalivanje takođe može napraviti problem. Rasad vadimo samo onoliko koliko možemo posaditi. Izvađeni rasad štitimo od vjetra i sunca prekrivačima, korjenov sistem treba obavezno da stoji u vodi naročito ako stoji tri do pet sati.

Autor: 

Izvor: pssrs.net

PROČITAJTE:

Kada započeti sjetvu rasada?

Savjeti za sjetvu PAPRIKE za rasad u PLASTENIKU

Proizvodnja ranog kupusa – Sjetva, rasađivanje, đubrenje

Najčešće greške u proizvodnji rasada

Proizvodnja rasada paradajza – Savjeti za uspješnu proizvodnju!

Kada započeti sjetvu rasada?

Agrosavjet
-
0
Kada započeti sjetvu rasada?

Proizvodnja rasada je veoma zahtjevna, a od nje zavisi kvalitet rasada i budući urod.

KADA ZAPOČETI SJETVU RASADA?

Nije dobro ni suviše rano započeti sjetvu, ali ni suviše kasno. Kod suviše rane sjetve veći je utrošak energenata za zagrijavanje a kao rezultat ćemo dobiti star i prerastao rasad. Ni suviše kasna sjetva nije dobra. Biljke neće imati dovoljno vremena da se razviju. Ovakav rasad se prilikom sadnje dobro ukorjenjuje, ali sporo nastavlja dalji rast.

RAZLIČITE BILJKE-RAZLIČIT PERIOD SIJANJA

Najranij se sije rasad namjenjen proizvodnji povrća: paprika, paradajz i krastavac u grijanom plasteniku, zatim rasad namjenjen za negrijani plastenik, a najkasnije se sije rasad namjenjen za proizvodnju na otvorenom.

OD KRAJA JANUARA DO POČETKA APRILA

Rasadnička proizvodnja može biti rana, srednje rana i kasna

  • Rana, srednje rana i kasna
  • Rana sjetva se obavlja krajem januara (ugrijanim plastenicima)
  • Srednje rana se obavlja krajem februara za sjetvu u negrijanim plastenicima.
  • Kasna sjetva se obavlja krajem marta.

Dužina rasadničke proizvodnje se kreće:

  • paradajz, paprika i patlidžan-40-70 dana
  • kupusnjače od 30-50dana
  • krastavac, dinja i lubenica 20-25 dana

Svjetlost je od izuzetne važnosti. bez dovoljno svjetlosti dolazi do njihovog izduživanja. Do nedostatka svjetlosti može doči i zbog preguste sjetve kada se biljčice međusobno zasjenjuju i guše. U ranoj proizvodnji rasada treba obezbjediti dodatno osvjetljenje pomoću različitih sijalica, a biljke ne smiju biti pregusto posijane

Izvor: agroland

PROČITAJTE:

Savjeti za sjetvu PAPRIKE za rasad u PLASTENIKU

Najčešće greške u proizvodnji rasada

Proizvodnja rasada paradajza – Savjeti za uspješnu proizvodnju!

Najzdravija turšija koju morate imati na svojoj polici – Bijeli luk u jabukovom sirćetu /VIDEO/

Agrosavjet
-
0
Najzdravija turšija koju morate imati na svojoj polici – Bijeli luk u jabukovom sirćetu /VIDEO/

Napravite jednostavno i brzo ovu najzdraviju turšiju.

Potrebno :

  • 4 veće glavice bijelog luka
  • 1/2 l vode
  • 100 ml jabukovog sirćeta
  • 1 kašičica šećera i soli
  • nekoliko zrna bibera
  • 1 kašičica slačice
  • malo peršunovog lista
  • mirođija

Priprema:

Bijeli luk očistiti. U činiju sipati vodu, dodati sirće, so i šećer i sve dobro izmiješati da se istopi. U opranu teglu ubaciti bijeli luk, biber, slačicu, peršun i malo mirođije.

Naliti pripremljenim rastvorom da luk ogrezne. Po mogućstvu pritisnuti plastičnim pritiskačem i dobro zatvoriti metalinim poklopcem – prenosi Stvar ukusa.

Staviti u hladnu rernu uključiti tajmer na 90 min i temperaturu na 90 stepeni. Kad se isključi ostaviti do sutradan da se ohladi. Spakovati na policu u špajiz ili u frižider do upotrebe.

Detalje pripreme pogledajte u videu:

Izvor: bakinaidekinakuhinja

PROČITAJTE:

Neodoljive pečene ljute papričice sa medom su idealna zimnica!

Šarena turšija – Zimnica puna vitamina i menerala! /RECEPT/

Cjepkana paprika: Zimnica koju ćete obožavati

Trik zlata vrijedan: Očistite zagorjele posude za dva minuta

Agrosavjet
-
0
Trik zlata vrijedan: Očistite zagorjele posude za dva minuta

Zagorjele ostatke hrane s posuda za pečenje nikad nije lako ukloniti, a koliko god pazili na kraju ćete ostati s flekama.

Rješenje donosi britanski „Mirror“, koji preporučuje da lim i druge posude za pečenje napunite kipućom vodom do vrha te ga ostavite da odstoji nekoliko minuta.

Nakon toga prospete vodu, ali nemojte da sušite posudu. Umjesto toga, njeno dno pospite sodom bikarbonom, naročito dijelove na kojima je ostalo ostataka hrane ili zagorjelih dijelova ručka.

Potom na sodu bikarbonu dodajte so, idealno bi bilo krupnu morsku so, prenosi „Index“.

U bocu s raspršivačem sipajte bijelo ili jabukovo sirće i njime poprskajte posudu.

Primijetićete mjehuriće, što znači da čišćenje počinje.

Vlažnim sunđerom oribajte posudu, a nakon pet do 10 minuta dobro isperite posudu.

Ovaj trik trebalo bi da ukloni svu skorjelu masnoću i ostatke hrane s posude za pečenje.

Izvor: nezavisne.com

PROČITAJTE:

Uvijek utopljene noge uz pomoć jednostavnog trika

Napravite sami SPREJ za UKLANJANE ostataka PESTICIDA sa hrane

Evo šta se dešava kada prospete TALOG KAFE u baštu!

1...581582583...1.016Stranica 582 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia