Naslovnica Blog Stranica 291

Šta znači kada vam neko pokloni CRVENI KARANFIL – Ovaj cvijet ima posebnu simboliku, a evo koju poruku nosi!

Agrosavjet
-
0
Šta znači kada vam neko pokloni CRVENI KARANFIL – Ovaj cvijet ima posebnu simboliku, a evo koju poruku nosi!

Evo koju siboliku ima karanfil i šta znači kada vam neko pokloni ovaj cvijet.

Karanfil je jedan od simbola 8. marta i Dana žena, ali istorija ovog mirišljavog cvijeta i simbolika sežu više od 2000 godina unazad.

Za hrišćane, karanfil nije običan mirišljavi cvijet već predstavlja patnju Isusa i Marije. Poslije raspeća, Marija je za svojim sinom prolila suze, a na mjestima gdje su njene suze pale, prema vjerovanjum nikli su karanfili.

Tokom viktorijanske ere, ružičasti, crveni i bijeli cvjetovi su simbolizovali ljubav, naklonost, zahvalnost i divljenje, pa je poklanjanje karanfila bio način da pokažete da vam je do nekoga stalo, a ovo značenje zadržalo se sve do danas. Crveni karanfil čest je motiv i na umjetničkim slikama- u vrijeme renesanse često je viđen u kompociziji Madone i djeteta.

Pročitajte: Bonton darivanja cvijeća – Kome i u kojim prilikama se poklanja cvijeće?

Na istoku ovaj cvijet ima potpuno drugo značenje. U Koreji, karanfil se koristi za predviđanje budućnosti, a u Japanu se vjeruje da može da otjera zlo i nevolje. Naime, smatra se da će branje karanfila, mirisanje njegovih latica i puštanje da se oduvaju s dlana takođe odnijeti i sve nevolje.

Veza između karanfila i Dana žena nastala je u SAD-u početkom 20. vijeka kada je jedna od vođa pokreta Ana Džarvis odabrala bijeli karanfil kao njegov simbol jer je to bio omiljeni cvijet njene majke. Od tada karanfil postaje cvijet koji širom svijeta simboliše praznik posvećen ženama.

Može imati i različita značenja u zavisnosti od svoje boje: cvijet svijetlocrvene boje označava divljenje, a tamno crvene ljubav i naklonost. Crveni je takođe simbol radničkog pokreta, pa su ga mnoga državna preduzeća od šezdesetih pa sve do devedestih godina 20. vijeka poklanjala svojim radnicama.

Bijeli karanfil je simbol sreće i ljubavi, a ljubičasti hirovitosti.

CRNI SUSAM – Ljekovita svojstva, upotreba i recepti

Agrosavjet
-
0
CRNI SUSAM – Ljekovita svojstva, upotreba i recepti

CRNI SUSAM – Sjeme susama je jedno od najupotrebljavanijih sjemena u ljudskoj istoriji. Susamovo ulje upotrebljava se za pripremu kuvanih obroka i salata, kao i za proizvodnju margarina. Samo sjeme se koristi kao dodatak ishrani, u raznim jelima, poslasticama i pekarskim proizvodima.

Nama je najpoznatiji bijeli susam, koji dobija vrlo bogatu aromu kada ga propržimo, a postoje još i braon i crni susam.

Prema istraživanjima, crni susam je bolji i korisniji za naše zdravlje od običnog bijelog susama. Sadrži još veću koncentraciju korisnih hranljivih sastojaka i izuzetno je koristan za naš organizam. Crni susam se takođe može koristiti u ishrani, baš kao i druge varijante sjemenki.

Dobrobiti susama

Susam ili sezam, latinskog naziva Sesamum Indicum, smatra se jednom od najstarijih uljarica u ljudskoj upotrebi, a kultiviše se već pet milenijuma unazad. Susam je jednogodišnja biljka, porijeklom iz tropske Azije i Južne Afrike, a najviše se gaji u Kini, Indiji i Sudanu. U ishrani se koristi susamovo sjeme, koje nalazimo u čaurama koje ova biljka rađa.

Sjeme susama je bogato bakrom i manganom, kao i gvožđem, kalcijumom, vitaminima A, E, B1 i B6, te cinkom i dijetalnim vlaknima. Susam sadrži i biljne smole koje mu daju karakterističan miris, kao i dva veoma važna sastojka iz grupe lignana, a to su sezamin i sezamolin. Jedna od najznačajnijih strana susamovog sjemena je to što obiluje fitosterolom.

Pročitajte: Ljekovitost susama i susamovog ulja

Prednosti crnog susama

Crni susam ima visoku koncentraciju biljnih masti i sadrži i do 60 procenata više kalcijuma od oljuštenog bijelog susama, koji najčešće koristimo. Sjeme crnog susama ima jači ukus i izuzetan je izvor bakra, cinka i magnezijuma. Bogat je antioksidansima, lignanima sezaminom i sezamolinom i masnim kiselinama. Crni susam sadrži i veći udio gvožđa nego običan susam.

Sjemenke crnog susama su cijele, neoljuštene sjemenke susama, a o njegovim prednostima nad običnim susamom posvjedočio je japanski naučnik Kikuči, profesor laboratorije za ishranu u Cukubi, ističući njegovu efikasnost u liječenju bubrega i jetre. Od crnog susama se najčešće priprema bogato ulje, a koristi se najviše u kuhinji i medicini Dalekog Istoka.

Za šta je dobar crni susam?

Naučne studije su pokazale da je sjeme susama izuzetno djelotvorno protiv upala izazvanih reumom i artritisom. Odličan je i kao antioksidans i čistač organa za varenje, te se preporučuje čak i osobama sa osjetljivim stomacima, kojima malo teže pada. Susam i proizvodi od susama štite i jetru, želudac, crijeva, bubrege i bešiku, a dobri su i za primjenu kod osteoporoze, karijesa i slabe kose.

Susam je odličan za ublažavanje simtoma menopauze, zato što sadrži pomenute lignine, koji se u organizmu pretvaraju u materije slične hormonima. Zbog toga su odlični kao zaštita od tumora koji su povezani sa hormonima, poput karcinoma dojke, ali i drugih hormonskih tegoba, kao što su one koje se javljauu u menopauzi.

Pročitajte: Savjeti za uzgoj SUSAMA kod kuće

Recepti sa crnim susamom

Crni susam, kao i običan, može da se koristi na razne načine i od njega se mogu praviti razne ukusne poslastice, umaci, namazi i jela. Može da se koristi kao dodatak jelu, koji daje specifičnu aromu i izuzetnu hranljivost.

Namaz od crnog susama

Za pripremu putera od crnog susama je potrebna jedna šoljica crnog susama, četvrt šoljice ulja kanole i jedna kašičica soka od limuna. Sjemenke susama je najprije potrebno prepeći, na papiru za pečenje u limu, u trajanju oko sedam do devet minuta. Pečene sjemenke izvaditi iz rerne i ohladiti par minuta, a potom ih dobro izmiksati u blenderu. Za to vrijeme dodati i ulje i limunov sok. Sve sastojke miksati dok se ne dobije fina homogena smjesa, koje se može upotrebljavati kao ukusan i hranljiv namaz za tost.

Krekeri sa crnim i bijelim susamom

Za ovaj recept je potrebna jedna šolja bijelog pšeničnog brašna, 135 gr brašna od cijelog zrna, 2 kašike bijelog i 2 kašike crnog susama, 1 kašika sitno sjeckanog origana, četvrt šolje maslinovog ulja, 1 kašičica susamovog ulja, 1 kašičica soli i pola šolje vode. Sve suve sastojke pomiješati, pa dodati ostale sastojke i dobro umijesiti da se dobije fino, kompaktno tijesto. Tijesto podijeliti na četiri dijela, razvući tanko poput papira i rezati pravougaonike. Peći u prethodno zagrijanoj rerni na 160 stepeni, oko petnaestak do dvadeset minuta. Ohlađeni krekeri mogu da stoje nekoliko nedjelja.

Dobile ste ih za 8. mart – Koje sorte jagorčevine će uspijevati u bašti

Agrosavjet
-
0
Dobile ste ih za 8. mart – Koje sorte jagorčevine će uspijevati u bašti

Sve su brojnije sorte jaglaca ili jagorčevine, omiljenih zimsko-proljetnih lončanica, na tržištu i u domovima.

Posebno su cijenjene hibridne sorte krupnih cvjetova u širokoj lepezi boja od bijele, boje slonovače, žute, narandžaste, lososne, ružičaste, crvene, plave i ljubičaste te njihovih kombinacija. Uz jednostruke cvjetove brojne su nove sorte s dvostrukim, punim i čak izrazito mirisnim cvjetovima, što u hibridima te vrste nije bio slučaj.

Redovnim uklanjanjem ocvalih cvjetova produžuje se cvjetanje. Nakon cvjetanja obično se bacaju, ali otpornije vrste možete posaditi u vrt te će vas iduće godine iznenaditi ljepotom. Optimalna temperatura tokom cvjetanja je od 13 do 16 ºC, a mjesto treba biti svijetlo, ali ne na direktnom suncu.

Pročitajte: Kako se gaji JAGORČEVINA ILI JAGLAC?

Tokom cvjetanja kompost mora biti stalno vlažan. Listovi i cvjetovi se ne smiju močiti pa je najbolje zalivati u podložak. Jednom sedmično dodaje se vodi za zalivanje tekuće đubrivo da bi se potaknuo razvoj novih pupova. Kako bi vlažnost zraka oko biljke bila što veća, lončić s biljkom možete držati na vlažnim kamenčićima. Poslije cvatnje vrstu Primula acaulis možete posaditi u vrt.

P. obconica presadite u ilovasto-tresetni supstrat i smjestite tokom ljeta na svježe, zračno, polusjenovito mjesto te je štedljivo zalijevajte. Sredinom oktobra unesite ih u kuću i nastavite uobičajeno njegovati.

Krupnocvjetne hibridne sorte možete baciti. P. sinensisu ili kineskom jaglacu cvjetovi su bijeli, ružičasti, crveni, narandžasti i purpurni s okom u sredini. Na nekoliko stapki mnogo je cvjetova. Najprije su cvjetovi bili žuti i mali, a današnji hibridi su veliki i raznobojni. Sorte crvenih latica i kovrdžavih rubova osobito su privlačne. Nakon cvatnje obično se baca. P. acaulis ili jednostavni jaglac nosi buket krupnih cvjetova u sredini rozete, a mogu biti bijeli, žuti, ružičasti, crveni ili plavi.

P. malacoides odlikuje se mirisnim, sitnim cvjetovima bijele, ružičaste, crvene i purpurne boje, skupljenim u cvat na tankoj cvjetnoj stapci. Takođe ga je nakon cvatnje najbolje baciti. P. obconica ili otrovni jaglac ima krupne, mirisne cvjetove različitih boja na dugoj cvjetnoj stapci. Svaki dodir s listovima izazvat će na koži alergijsku reakciju, posebno ako je osoba osjetljivija.

Nada – nova besjemena sorta vinove loze

Agrosavjet
-
0
Nada – nova besjemena sorta vinove loze

Besjemene sorte vinove loze se gaje vijekovima, međutim njihov najveći nedostatak su sitne bobice koje su pogodne samo za sušenje i proizvodnju suvog grožđa. U odnosu na broj stonih sorti sa sjemenom u proizvodnji je znatno manje besjemenih sorti. U svijetu se najviše gaji stara besjemena sorta sultanina, uglavnom za proizvodnju suvog grožđa.

Za proizvodnju konzumnog stonog, besjemenog grožđa sa krupnijim bobicama, neophodno je primjenjivati dopunske ampelotehničke mjere kao što je naprimer prstenovanje lukova ili stabla i tretiranje čokota fitohormonima.

Potrošači stonog grožđa u zemljama sa visokim standardom, postaju sve zahtevniji i probirljiviji. Ispitivanja tržišta su pokazala da velikom broju potošača smetaju sjemenke u bobicama. Poslednjih nekoliko decenija sve više raste interesovanje za gajenjem stonih besjemenih sorti sa što krupnijim bobicama kao i sorti koje su tolerantne ili rezistentne prema bolestima i ostalim faktorima stresa.

Na Oglednom dobru Poljoprivrednog fakulteta iz Novog Sada u Sremskim Karlovcima, pored većeg broja vinskih, stvorene su i proznate dvije stone sorte i jedna besjemena stona sorta.

Poslednja u nizu stvorenih i priznatih je besjemena sorta nada. Stvorena je ukrštanjem francuske bijele vinske sorte „Villard blanc“ koja se odlikuje otpornošću prema gljivičnim bolestima i moldavske besjemene stone sorte kišmiš koja ima mali broj mekih sjemenki u bobicama i odličan kvalitet grožđa. Ukrštanje je izvedeno 2000. godine.

Pročitati: Sorte grožđa koje se ne prskaju: Koje su to otporne sadnice vinove loze

Sorta nada ima bujan čokot sa debelim, dugim lastarima. Listovi su veliki, trodijelni. Grozdovi su veliki, rastresiti i izduženi. Bobice su srednje veličine, ovalne, zašiljene, tamno ljubičaste boje. Meso bobice ima čvrstu konzistenciju i jednu do dvije meke sjemenke koje se neosjete pri konzumaciji. Grožđe sazrijeva u drugoj epohi i može se čuvati na čokotu. Dobro se čuva i u hladnjači. Tokom ispitivanja na prvoj i drugoj fazi selekcije ustanovljeno je da sorta ispoljava visok stepen tolerancije prema plamenjači i pepelnici pa se može gajiti sa par tretiranja protiv bolesti, a u suvljim uslovima i bez zaštite. Grožđe je otporno prema sivoj truleži. Otpornost prema mrazevima je srednja.

Sorta nada ima odlične proizvodne karakteristike. Prosječna masa grozda je 350 grama. Ima privlačnu ljubičastu boju bobica, čvrsta, hrskave konzistencije i veoma prijatnog slatkog ukusa.

Zbog velike bujnosti preporučuje se gajenje na manje plodnim zemljištima, duga rezidba i redovno izvođenje svih pomotehničkih mjera tokom vegetacije.

Pogodna je za gajenje na manjim površinama i okućnicama uz redukovanu zaštitu protiv izazivača gljivičnih oboljenja.

Za dobijanje krupnijih bobica preporučuje se prstenovanje lukova posle zametanja bobica.

 

Za organizaciju povrtnjaka ključno je znati šta s čim saditi, a cvijeće nema loših susjeda

Agrosavjet
-
0
Za organizaciju povrtnjaka ključno je znati šta s čim saditi, a cvijeće nema loših susjeda

Bitan činilac svakako je i orijentacija vrta ili balkona. Ako nemate iskustva, ovaj naš vodič biće vam od velike pomoći.

Pravilo dobrih i loših susjeda u vrtu ili na balkonu ne postoji kada je cvijeće u pitanju. No, kada govorimo o povrću, treba biti jako oprezan.

1. Ako je vaša orijentacija istočna to je idealno mjesto za vodenike, a s njimau kombinaciji funkije i dalije. Pripazite da nije visoka sorta u pitanju. Dalije mogu biti i na jugoistoku.

2. Preporučljivo je saditi biljke koje ranije daju plodove s onima koje sporije zriju – to će potaknuti brži rast kasnih biljaka te njihove veće plodove.

3. Ako gledate na sjever, budući da nema dovoljno sunca, ako ništa drugo ne uspijeva, pokušajte s ukrasnim travama. Izvrstan su estetski spoj s fuksijama, gomoljastim begonijama i ukrasnom koprivom koje takođe ne trebaju puno sunca.

Pročitajte: Mješovita sadnja povrća, cvijeća i ljekovitog bilja u organskom vrtu

4. Većina ljetnica (pelargonije i vinke), sukulenti te fedumi volie sunčanu stranu balkona kao i mediteransko bilje poput lavande, ruzmarina i žalfije. Ljubiteljicu sunca, australsku ivančicu posadite sa surfinijom. Odlično će uspjevati na južnoj i zapadnoj strani.

5. Biljke koje pak rastu uz rub vrta trebaju biti strateški sađene kako bi štitile vrt od raznih štetočina. U toj ulozi vrlo korisni mogu biti: pasulj, narcise i vinova loza.

6. Stolisnik je biljka koju je vrlo korisno saditi između putova. Takođe, sadite biljke koje brzo zriju. Na primjer, kad sadite paradajz, kraj njih posadite i mrkve ili radič kako biste ih ranije mogli ubirati.

7. Dobro je znati i da mahunarke ne valja saditi uz papriku, bilo da je riječ o slatkoj zelenoj paprici ili ljutim papričicama. Ovo vrijedi i za neven, koji inače odbija štetočine.

8. Sadite li krompir u svom vrtu, zapamtite da se dobro slaže s pasuljem, ali ne voli blizinu paradajz, krastavaca i suncokreta.

Lista namirnica koje imaju najmanju količinu pesticida

Agrosavjet
-
0
Lista namirnica koje imaju najmanju količinu pesticida

Znamo koliko je važno jesti voće i povrće, ali da li ste razmišljali o tome kako neki proizvodi mogu da budu prljaviji od drugih? Uzgajivači često prskaju voće i povrće pesticidima kako bi ih zaštitili od insekata i gljivica.

Možda nećete razmišljati o tome kada kupujete, ali dugoročno to može da utiče na vaše zdravlje. Slijedi lista namirnica koje imaju najmanju količinu pesticida, koju je sastavilo Američko udruženje za životnu sredinu (EVG).

Pečurke – Iako rastu iz zemlje, na njima nema ničeg prljavog, ali prije jela se naravno moraju dobro očistiti od zemlje i prašine. Izuzetno su ukusne u raznim jelima, a neki stručnjaci su ih proglasili superhranom kada je u pitanju zaštita od kovida 19.

Streptokarpusi cvjetaju od aprila do novembra

Agrosavjet
-
0
Streptokarpusi cvjetaju od aprila do novembra

Bijeli ili ružičasti, tamnoplavi ili crveni, narandžasti ili roze, sa prugama ili flekicama, streptokarpusi su cvjetnice koje treba imati u sobi ili na terasi.

Ova biljka raste 20 santimetara u visinu, pa je odličan izbor za prozor i ljeti za prozorski sanduk. Cvjetovi su zvonasti, podsjećaju na ljubičicu, a svako stablo visoko desetak santimetara nosi po dva-tri cvijeta sa po pet latica. Lišće je duguljasto, naborano i tamno-zeleno, a formira rozetu iz čije sredine izbijaju cvjetne drške.

Streptokarpus je sličan gloksiniji i gomoljica potpuno gubi list, pa je zimi treba umjereno zalivati, jer će se osušiti. Tokom zime biljku treba smjestiti na svijetlo mjesto, ne hladnije od 15 stepeni celzijusa. Potiče iz Afrike gdje raste na suvim obroncima, u pukotinama. Sjeme se samo rasijava i klija u gotovo svim uslovima. Kao sobne biljke gaje se samo hibridne vrste streptokarpusa, a cvjetaju od aprila do novembra.

Zemlja treba da bude mješavina humusa i pijeska, a prija mu polusijenka. Biljku nikako ne treba izlagati direktnom suncu, a naročito ne bi smjela da stoji u zadimljenom prostoru. Najlepše uspijeva ukoliko je stavite u kupatilo koje ima prozor, jer joj prija vlaga. Zaliva se na najviše nedjelju dana, a ljeti na dva-tri dana.

Šta su mineralna đubriva, a šta vještačka đubriva?

Agrosavjet
-
0
Šta su mineralna đubriva, a šta vještačka đubriva?

Najčešći termin za korišćenje mineralnih djubriva je ,,vještačka djubriva“, ovaj termin se koristi od početka proizvodnje i primjene mineralnih djubriva pa sve do kasnih osamdesetih godina prošlog vijeka. Ali da li su mineralna đubriva zaista vještačka pročitajte u nastavku teksta.

Od kraja osamdesetih godina ovaj termin je potpuno napušten, kako u stručnoj tako i naučnoj literaturi, zbog sljedećeg:

Bez obzira na činjenicu da se mineralna đubriva proizvode u industrijskim pogonima, sve sirovine koje se koriste za njihovu proizvonju su prirodnog porekla. Za sve one koji razumiju i poznaju tehnologiju proizvodnje mineralnih đubriva, ova đubriva predstavljaju prirodni proizvod.

Danas se najviše koristi termin termin vještačka đubriva. Koliko je ovo apsurdno govori činjenica da je, na primjer, u organskoj proizvodnji dozvoljena primjena sirovih fosfata, koji su osnovna sirovina za proizvodnju pojedinačnih fosfornih i složenih mineralnih đubriva sa fosfornom komponentom. Međutim, primjena istih tih đubriva nije dozvoljena u organskoj poljoprivredi.

Takođe u organskoj proizvodnji dozvoljena je primjena sirovih kalijumovih soli, koje predstavljaju sirovinu za proizvodnju kalijumovih đubriva (KCl), čija primjena, zatim, nije dozvoljena. Sa druge strane, sirove kalijumove soli sadrže značajne količine natrijuma, hlora, perhlorata, koji ostavljaju štetne posledice na biljke i zemljište, dok se pri proizvodnji koncentrovanih kalijumovih soli ove nepoželjne primese sirovih kalijumovih soli eliminišu.

Kada je u pitanju azot, organska đubriva koja su dozvoljena u organskoj proizvodnji, najvećim dijelom sadrže ovaj element u organskom obliku koga biljke ne mogu da usvoje, već on podleže procesima mineralizacije i prevodi se u biljkama pristupačne oblike: amonijačni i nitratni oblik azota, odnosno one iste oblike koji su prisutni u azotnim mineralnim đubrivima.

Kako da njegujete narcise i ljiljane

Agrosavjet
-
0
Kako da njegujete narcise i ljiljane

Iako je jesen idealno vrijeme za sadnju lukovica, i posljednji dani zime su pogodan trenutak za to. Moguće je da će prvi kvalitet cvjetanja biti nešto lošiji, ali ćete imati šarenilo u bašti, dvorištu ili na terasi i sjajnu bazu za naredne godine.

Ukoliko je vaš izbor pao na ljiljane i narcise, ovo su ključni savjeti za njihovu njegu.

Najvažnija stvar na koju treba pripaziti je da su lukovice zdrave. Ukoliko ih sadite u vrtu, pobrinite se da su mjesta za sadnju dobro pripremljena, obogaćena hranjivim sastojcima kako bi biljke bile što kvalitetnije, zdravije i davale što veće i čvršće cvjetove.

Ista priprema važi i za sadnju u saksijama koje će stajati na balkonu.

Narcisi su prilično nezahtijevni za njegu i održavanje, ali uz pažljivu njegu možete postići željeni efekat. Boja cvjetova kreće se u rasponu od bijele do žute iako pojedini varijeteti mogu imati bijele, žute, narandžaste i ružičaste cvjetove.

Otpornost na mraz varira kod ovih lukovica, ali sve tolerišu laganu poledicu i najbolje uspijevaju u hladnijim područjima. U hladnijim predjelima vole potpuno sunčane položaje, dok u toplijim preferiraju sjenovita mjesta. Sade se na dubinu od 10 do 15 centimetara, u bogato i dobro drenirano tlo.

Tokom rasta ih treba obilno zalijevati, a kada lišće ugine, pustite ga da se osuši. Uvele i precvjetale cvjetove uklonite.

Ako u vrtu više volite ljiljane, pokušajte da ih razmnožite sami. Najbrži i najjednostavniji način razmnožavanja ljiljana je dijeljenje lukovica. Da ne bi bilo zabune, nije dovoljno kupiti jednu lukovicu i očekivati da će ona donijeti zadovoljavajući razultat.

Uvijek koristite svježe lukovice, tek izvađene iz tla.

Lukovica ljijana sastoji se od dvadesetak ili više pojedinačnih lukovica koje izgledaju poput glavice artičoke. Iako se one mogu odmah staviti u supstrat za sadnju, sadite ih sljedećeg dana kako bi preko noći zatvorile „rane“ i mogle da se razviju u zaseban cvijet.

Prije sadnje obezbijedite dobro pripremljeno tlo, sa kvalitetnim supstratom koji će osigurati rastresitost i vlagu.

Ako kao sobnu biljku biljku imate močvarni ljiljan, tada ga držite na temperaturi od 18 do 22 stepeni dok zimi može biti i za tri do četiri stepena niža temepratura. Ako je posađena u dvorištu, tada može da izdrži i napolju u zimskim mjesecima. Ovo je vrlo otporna i veoma zahvalna biljka, tako da neće biti mnogo problema i brige oko nje.

Najbolje ju je presaditi početkom proljeća, a ako želite da je razmnožite, učinite to u toku proljeća.

Niske temperature tokom marta pogodne za voćnjake

Agrosavjet
-
0
Niske temperature tokom marta pogodne za voćnjake

Trenutne vremenske prilike nisu štetne za ozime uslove i voćne zasade.

„Niske temperature tokom marta pogodne su za voćnjake, jer će produžiti fazu mirovanja, a snježni pokrivač ozimim usjevima obezbjediće dovoljne količine vlage“, rekao je ovo za RTRS šef Zavoda za strna žita u Poljoprivrednom institutu Srpske Dragan Mandić.

„Nakon stabilizacije vremena, preporuka proizvođačima je prihranjivanje usjeva, pogotovo onih sa ranijim rokovima sjetve, i to sa azotnim đubrivima“, dodao je Mandić.

Za dobar prinos, uz zaštitu hemijskim sredstvima, prihranjivanje je neophodno.

Komentarišući trenutna dešavanja u Evropi i krizu u Ukrajini, Mandić je rekao da se u Republici Srpskoj za naše potrebe može proizvesti dovoljno pšenice i drugih žita. U posljednjih nekoliko godina, godišnje se u Srpskoj zasije oko 40 hiljada hektara pšenice.

„Mi ostvarujemo prinos između četiri i pet tona po hektaru, a imamo i slučajeva sa značajno većim prinosima. Postoje uslovi za dovoljnu proizvodnju i da obezbjedimo svoje stanovništvo, imajući u vidu da je prosječna potrošnja po stanovniku 80 – 120 kilograma na godišnjem nivou“, zaključio je Mandić.

1...290291292...1.010Stranica 291 of 1.010

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia