Naslovnica Blog Stranica 200

Lijena pita sa jabukama po receptu naših baka

Agrosavjet
-
0
Lijena pita sa jabukama po receptu naših baka

Napravite lijenu pitu s jabukama po receptu naših baka.

Sastojci:

  • 4 jaja
  • 4 kašike šećera
  • korica opranog limuna
  • 50 ml ulja maslinovog
  • 30 ml mlijeka
  • 2 šolje brašna
  • 1 prašak za pecivo
  • 1 vanilin šećer
  • šećer u prahu
  • 700 g rendanih jabuka
  • cimet
  • 1 kašika griza
  • šećer za jabuke

Priprema:

Umutiti jaja sa šećerom, dodati ulje, mlijeko, brašno sa praškom za pecivo i sve dobro izjednačiti.

U podmazan pleh sipati pola tijesta i izravnati. Rasporediti odozgo jaguke sa cimetom i grizom. Sipati ostatak testa, prekriti jabuke i peći na 200 stepeni ºC oko 45-50 minuta. Sjeći ohlađen.

 

Domaći džem od bundeve, bolji i jeftiniji od kupovnog

Agrosavjet
-
0
Domaći džem od bundeve, bolji i jeftiniji od kupovnog

Kupovni džem košta oko 3-5 maraka po kilogramu, zato vam nudimo i jeftiniju i bolju opciju. O ukusu i kvalitetu, nadamo se da je suvišno govoriti.

Za pravljenje džema od budneve, potrebni su vam sljedeći sastojci:

800 grama očišćene bundeve 600 grama šećera pola manjeg limuna vanilin-šećer prstohvat cimeta

Priprema:

Bundevu isjeći na kockice, pa u adekvatnoj šerpi ređati sloj bundeve, sloj šećera, dok se ne potroši sav materijal. Ostaviti da odstoji dva sata.

Potom kuvati na umjerenoj vatri uz povremeno miješanje i skidanje pjene sa površine, dok ne proključa.

Smanjiti vatru, dodati limun isječen na tanke kolutove, vanilin-šećer i malo cimeta, pa lagano krčkati dok se džem ne zgusne.

Visoke leje – Kako ih formirati da traju i do 6 godina?

Agrosavjet
-
0
Visoke leje – Kako ih formirati da traju i do 6 godina?

Ako visoke leje redovno prekrivamo lišćem, travom, sjeckanom slamom i ostalim organskim otpacima, njena trajnost biće 5-6 godina.

Visoke leje su dobrodošle tamo gdje baštanska zemlja nije dovoljno kvalitetna ili je iscrpljena intezivnom obradom.

Formiranje visoke leje zahtjeva više uloženog rada i vremena, piše dipl. inž. poljoprivrede Zoran Milosavljević. Međutim vrijeme i rad su zanemarivi kada se uzme u obzir da na kvalitetno urađenoj visokoj leji možemo imati i 2-3 puta veći prinos po kvadratnom metru nego gajenjem na ravnoj, klasičnoj leji.

Formiranje visoke leje

Da bismo formirali visoku leju, moramo marljivo i strpljivo skupljati organske otpatke preko godine, pa u kasnu jesen pristupiti njenoj izradi. Leja se postavlja na osunčanom dijelu. Mogu biti u obliku humke, a najčešće su pravougaone, sa okvirom od impregnirane daske, oblica ili blokova. Širina visoke leje može biti 120-180 cm, a dužinu odrediti proizvoljno. Visina neograđene leje može biti najviše 100-120 cm.

Ako se leja podiže na travnjaku, najprije treba isjeći dijelove travnjaka i složiti sa strane. Kasnije ih upotrebiti. Zemljište produbiti ašovom do 25 cm dubine. U iskopani kanal 50 cm širine složiti usitnjene grane, stabljike suncokreta ili kukuruza. Preko tog drenažnog sloja dolazi busenje trave (trava se okreće prema dole) ili pokošena trava, slama i slični biljni otpaci u sloju debljine 15 cm. Preko staviti sloj zemlje 10 cm. Zatim poređati sloj ovlaženog lišća, preko njega sloj zemlje sve vrijeme formirajući, sabijanjem, oblik humke. Nakon ovih slojeva, savjetuje Milosavljević, dolazi sloj grubog komposta debljine 15-20 cm, i na površinu sloj baštanske zemlje pomiješane sa prosijanim zrelim kompostom.

Pročitajte: Šta su TOPLE LEJE i kako se prave?

Pošto se visoka leja pravi u kasnu jesen kada su i vremenski uslovi promjenljivi, dobro je velikim najlonom prekriti mjesto gdje se pravi leja, kao i materijal za njeno formiranje. Čim se zemlja malo prosuši, može se nastaviti sa radovima. Nije nužno da podloga za visoku leju bude baštanska zemlja i mora imati mogućnost za odlivanje viška vode. Takođe, mora se paziti da se materijal u visokoj leji ne osuši, jer će i procesi raspadanja organske materije biti usporeni, ili će potpuno stati. Na dno leje možemo staviti mrežu sitnijih okaca, kroz koju krtice i miševi ne mogu proći.

Prednosti visokih leja

  • moguće je uzgajati povrće na zemlji lošijeg kvaliteta,
  • raniji početak sjetve i sadnje,
  • prihranjivanje povrća vrši se isključivo organskim đubrivom,
  • proizvodnja humusa odvija se sama od sebe i dr.

Proces raspadanja organske materije u visokoj leji podići će temperaturu na oko 50 stepeni C, što će omogućiti ranije sijanje i brže klijanje povrća. Prvih godina je temperatura zemljišta u leji za 5-8 stepeni C viša nego u okolnoj baštanskoj zemlji. Savjetodavac Milosavljević kaže da zbog toga te prve godine, po slijganju materijala, na visokoj leji treba sijati i saditi povrće za čiji je rast potrebna toplota i puno hranljivih materija (paradajz, paprika, patliđžan, krastavci…), a sljedeće godine povrće manjih zahtjeva po pitanju toplote i ishrane.

Pročitajte: Uzdignute leje ili direktna sadnja u zemlju – Šta je bolje?

Zbog poštovanja plodoreda dobro je svake godine podizati po jednu visoku leju, jer one moraju biti različite starosti, kako bi zemljište bilo pogodno za različite potrošače. Ako površinu visoke leje redovno prekrivamo lišćem, travom, sjeckanom slamom i ostalim organskim otpacima, njena trajnost biće 5-6 godina. Nakon toga leju treba rasturiti i na njenom mjestu napraviti novu. Kompost koji se pri tom formirao, debljine bar oko 30 cm, iskoristiti za gornji, završni sloj sljedeće leje i za posipanje po bašti. Bitno je da gornji sloj u kome rastu biljke bude bar 30 cm debljine.

Kada se obavlja berba cvekle i kako je čuvati?

Agrosavjet
-
0
Kada se obavlja berba cvekle i kako je čuvati?

Cvekla je povrtna vrsta koja se odlikuje izuzetnim kvalitetom i ljekovitošću. Njen uzgoj nije komplikovan i može da se uzgaja i u njamanjim baštama, pa čak i na balkonima u saksijama ili raznim posudama. Kada se obavlja berba cvekle i kako je čuvati pročitajte u nastavku.

Po obliku cvekle mogu biti okrugle, spljoštene i cilindrične. Sjetva cvekle treba da se obavlja sukcesivno tokom godine kako bi se obezbjedila kontinuirana berba i upotreba svježe cvekle. Berba se obavlja od proljeća do kasne jeseni u zavisnosti kada smo cveklu posijali. Vegetacija cvekle traje 60 do 90 dana.

Najbolji kvalitet ima kada je veličine loptice za golf, a kada se koristi za pripremu zimnice kada ima promjer 5cm. Cvekla može biti i većeg promjera, ali je treba obrati dok nije odrvenila. Pravi trenutak berbe je kada lišće polegne prema tlu. Dvije ili tri sedmice prije berbe treba prestati sa zalijevanjem.

Pročitajte: Cvekla se deformisala ili je suviše mala – Evo zbog čega se to dešava

Prilikom berbe treba obratiti pažnju da se bere mlada cvekla bez oštećenja. Oštećenja dovode do gubitka soka i predstavljaju ulazna vrata za mnoge mikroorganizme koje izazivaju propadanje cvekle.

Berbu obavljati po suvom vremenu. Vlažno vrijeme otežava berbu i čišćene. Ciklu dobro očistiti, korijen se ne smije prekidati, a lisne drške prikratiti na 1 do 1,5cm. Optimalna temperatura čuvanja cikle kreće se između 0 i 10ºC. Cvekla može da se čuva do 20 dana u frižideru u perforiranim najlon vrećicama.

Cvekla se najbolje očuva pri temperaturi od 0 do 2ºC i pri vlažnosti od 90 do 95%.

Oblik utiče na mogućnost čuvanja cvekle. Spljoštene cvekle se čuvaju slabije od okruglih i cilindričnih sorti.

Na mogućnost čuvanja cvekle utiče i poštovanje plodoreda. Dobri predusjevi za cveklu su kupus, krastavac, pasulj. Loši predusjevi za cveklu su krompir, paradajz i luk. Paradajz i krompir utiču na pojavu nekroze i samim tim na mogućnost čuvanja.

Pročitajte: Bolesti i štetočine cvekle – Mjere zaštite

U domaćinstvu se cvekla i drugo korjenasto povrće mogu čuvati zajedno sa krompirom. Cvekla može da se čuva u rasutom stanju, u drvenim gajbama, kutijama, kontejnerima. Cvekla ne smije da se čuva u sloju koji je deblji od 1m. Na debljinu sloja utiče kvalitet vazduha u prostoriji (podrumu) i njegova cirkulacija. Može da se čuva u perforiranim kesama, tresetu, pijesku ili piljevini.

Cvekla može da se čuva i u bašti, bez vađenja iz zemlje. Ovakvo čuvanje se preporučuje za područja sa blažom klimom. Ciklu treba prekriti slojem slame ili sijena koji je štiti od izmrzavanja.

Kako čuvati krompir da ne truli i da ne proklija brzo?

Agrosavjet
-
0
Kako čuvati krompir da ne truli i da ne proklija brzo?

Osim što ga možete da pripremite na razne načine, za razliku od većine proizvoda se čuva nedjeljama ili čak mjesecima.

U nastavku pročitajte koji su najbolji načini za skladištenja krompira da bi vam duže trajao.

Kako čuvati krompir da ne truli i da ne proklija brzo

„Skladištenje krompira počinje u supermarketu“, kaže Frank Muir, predsjednik i izvršni direktor Komisije za krompir u Idahu. Potražite krompir bez mrlja, bez posjekotina, tamnih mrlja ili mekih udubina. Krompir bi trebao imati ujednačenu teksturu kože s minimalnim, plitkim rupama i bez zelene boje. Krompir s mrljama se brže kvari u skladištenju.

Pročitajte: Loše komšije: Krompir i luk nikad ne čuvajte zajedno, evo zašto!

Treba da bude suv

Iako bi moglo da bude primamljivo da isperete prašnjave krompire prije skladištenja, oduprite se tom porivu. Vlaga se lako može da uhvati koru krompira i stvori previše vlažno okruženje, što uzrokuje miris plijesni i brže starenje. Muir preporučuje da ih „odložite takve kakvi jesu i operete ih samo kada su spremni za korišćenje“.

Stavite ih u korpu ili vrećicu

Još jedna tajna za očuvanje svježine krompira je pravilna cirkulacija vazduha. Naime, krompiri se često prodaju u mrežastoj vrećici koja omogućuje ulazak i izlazak vazduha. U tom slučaju ih možete ostaviti u toj vrećici. Inače, Muir preporučuje stavljanje krompira u ‘dobro osvjetljenju korpu ili činiju kako bi zrak cirkulisao oko njih“. Otvorena papirna kesica je takođe korisna ako nemate ništa drugo pri ruci.

Pročitajte: Koja je opasnost od ranog ili kasnog vađenja krompira – KAD JE PRAVI TRENUTAK!

Pronađite hladno, tamno mjesto

Krompir se uzgaja u podzemlju i vole da su uslovi što bliži takvima – tamni i hladni. Optimalna temperatura za skladištenje krompira je između 7°C i 12°C stepeni tako da je podrum idealan. Ako nemate hladan podrum, držite krompir na najmračnijem i najhladnijem mjestu. Muir kaže da je idealno rješenje ‘ostava koja nije ni blizu izvora topline kao što su mjesta u blizini šporeta ili mašine za pranje posuđa. Takođe će poslužiti i ormar ili čak garaža tokom određenih mjeseci u godini’. Bez obzira na sve, ne čuvajte krompir u frižideru.

Rotirajte zalihu

Svaki put kada posegnete za krompirom, provjerite zalihu i okrenite je kako biste spriječili stvaranje modrica. Provjerite ima li krompira koji počinje da se kvari i potrošite ih i stavite novije krompire na dno.

Zamjene za brašno za koje sigurno niste čuli

Agrosavjet
-
0
Zamjene za brašno za koje sigurno niste čuli

Ako već neko vrijeme ne konzumirate gluten onda ste vjerovatno istražili mnoštvo opcija za bezglutensko brašno, a mi vam danas otkrivamo još četiri zamjene za brašno, za koje, sigurno niste čuli. Riječ je o nešto egzotičnijim namirnicama.

Tigernut je nealergeno, blago slatko, korenasto povrće koje raste na Bliskom istoku i u Africi. Sadrži veoma dobru ravnotežu proteina, ugljenih hidrata i masti, a istraživanja su pokazala da može biti veoma važan faktor u liječenju dijabetesa i gojaznosti. Možda na ovo brašno nećete naići u svakoj prodavnici, ali ako ga ugledate obavezno ga isprobajte. Na kraju krajeva uvijek ga možete naručiti putem interneta.

Brašno od kafe

Ovo brašno se priprema od otpada sušenih plodova kafe i potuno je jedinstveno. Ne samo što se na ovaj način iskorištavaju ostaci već ovo brašno ima visoku nutritivnu vrijednost. Veoma je bogato vlaknima, proteinima, gvožđem i naravno umjerenom količinom kofeina.

Brašno od banana

Ovo ćete mnogo lakše naći nego prethoda dva jer je njegova upotreba prilično rasprostranjena. Jedan je od najboljih prirodnih prebiotika, podstiče zdravlje cijelog organizma i gubitak kilograma.

Pročitajte: BRAŠNO OD KOPRIVE – Pravi se lako, ne košta ništa, a ljekovito je

Brašno od sjemenki i kožice grožđa

Tokom procesa izrade vina ostane zaista mnogo otpada posebno kožica i sjemenki i zato su mnogi proizvođači odlučili da ovaj otpad pretvore u brašno, pomalo voćnog ukusa i veoma bogato antioksidantima.

Jeste li već probali neke neobične vrste brašna? Podijelite sa nama vaša iskustva.

10 namirnica za detoksikaciju jetre

Agrosavjet
-
0
10 namirnica za detoksikaciju jetre

Zdravlje cijelog organizma zavisi od redovnog čišćenja organizma od toksina, koji se talože u tijelu i prijete da uspore rad organa neophodnih za normalno funkcionisanje.

Toksine unosimo pod uticajem spoljašnje sredine, kroz ishranu nezdravim namirnicama, hemikalijama i prerađenom hranom. Prvi koraci u zaštiti organizma od toksina, koji se zadržavaju najprije u jetri i izazivaju i najteže bolesti ovog organa, su redovna detoksikacija kombinacijom odabranih namirnica i napicima koji doprinose jačanju zdravlja jetre, a onda i cijelog organizma.

Ove namirnice će vam pomoći da očistite i regenerišete jetru kao i da uspostavite njeno zdravo funkcionisanje.

Pročitajte: Tečno zlato – Najbolji recept za čaj od kurkume i đumbira

10 namirnica za detoksikaciju jetre

1. Jabuke

Jabuke su bogate pektinom, koji pomaže tijelu da se očisti i otpusti toksine iz digestivnog trakta.

2. Avokado

Avokado je bogat značajnim sastojcima koje igraju ključnu ulogu u smanjenju oštećenja jetre.

3. Cvekla

Cvekla je bogata beta karotenom i biljnim flavonoidima, koji pomažu stimulisanje i poboljšanje funkcija jetre.

4. Bijeli luk

Beli luk aktivira enzime u jetri i pomaže u otklanjanju toksina iz cijelog organizma.

5. Grejpfrut

Grejp je dobar izvor vitamina C, antioksidanata i pektina.

6. Zeleni čaj

Zeleni čaj pomaže da se toksini i deponovane masnoće izbace iz organizma, i povećava hidrataciju tijela.

Pročitajte: Ruski doktor otkriva za šta su dobri kajmak i šljivovica

7. Zeleno povrće

Zeleno povrće podstiče stvaranje i normalan tok žučnog soka, koji pomaže u otklanjanju otpadnih materija i viška holesterola iz tela.

8. Limun

Limun čisti jetru i pun je antioksidanta. Preporučujemo da započnete jutro čašom mlake vode sa iscjeđenim sokom od pola limuna. Na taj način čistite i ubrzavate čitav metabolizam.

9. Crni luk

Crni luk je bogat alicinom i pomaže da se toksini izbace iz jetre i iz digestivnog trakta.

10. Orasi

Orasi su bogati omega 3 masnim kiselinama, amino kiselinom argininom i glutationom koji pomažu normalno funkcionisanje i detoksikaciju jetre.

7 NAČINA DA IZ KUĆE ISTJERATE SMRDIBUBE – Napravite rastvor koji će ih otjerati sa vašeg kućnog praga zauvjek

Agrosavjet
-
0
7 NAČINA DA IZ KUĆE ISTJERATE SMRDIBUBE – Napravite rastvor koji će ih otjerati sa vašeg kućnog praga zauvjek

7 NAČINA DA IZ KUĆE ISTJERATE SMRDIBUBE – Postoji dosta prirodnih načina da vaša kuća postane odbojna za smrdibube. Međutim, smrdljivog Martina možete iz doma istjerati i uz pomoć insekticida.

Smrdibube ili smrdljivi Martin su insekti koje ovih dana sve češće srećemo po kući. To su bube zelene ili tamno braon boje koje mogu da narastu i do 17 milimetara. Ime su dobile po specifičnom mirisu koji ispuštaju kada osjećaju da su ugrožene.

Neki kažu da ih podsjeća na miris korijandera, neki na miris marcipana, ali je većini uglavnom neprijatan.

Obično žive napolju, ali kad zahladni traže toplije mjesto da prežive. One se hrane biljnim sokovima i za ljude ne predstavljaju opasnost. Ali ukoliko nikako ne želite da ih vidite u svojoj kući, postoji 7 načina da ih oterate.

Pročitajte: HOROR ZA POVRTARE: Pogledajte kako smrdibube uništavaju paradajz i šta nam je činiti

7 NAČINA DA IZ KUĆE ISTJERATE SMRDIBUBE:

  1. Na prozore navucite mreže koje će spriječiti ove insekte da uđu u vaš dom.
  2. Ako vidite neku smrdibubu u vašem domu, uhvatite je papirnom maramicom ili plastičnom vrećicom i izbacite je u wc šolju pa pustite vodu. Pazite da je pri tome ne znječite kako ne bi osjetili taj grozni smrad.
  3. Napravite sprej od bijelog luka tako što ćete razmutit četiri kašike bijelog luka u prahu u 16 supenih kašika vode. Ili zgnječite 4 čena bijelog luka u pola litre vode i ostavite da odstoji 24 sata. Nakon toga vodu sa bijelim lukom stavite u raspršivač pa isprskajte okove prozora, mreže za prozore i vrata, kao i sva mjesta gdje smrdibube mogu da uđu. Miris bijelog luka će otjerati ove napasti.
  4. Ako ne volite miris bijelog luka, umjesto njega koristite nanu. Eterično ulje nane pomiješajte sa vodom da miris bude interzivniji i sa ovim sprejem isprskajte okove prozora i vrata i ostale pukotine kroz koje bi smrdibuba mogla da uđe u vaš dom.
  5. U činiju sa vodom (oko 2 l vode) sipajte 1 supenu kašiku deterdženta za veš pa promiješajte dok se deterdžent ne istopi. Zatim smrdibube koje se penju po zavjesama i zidovima metlicom ubacite u tu vodu – brzo će se ugušiti.
  6. Napravite rastvor od 200 ml vode, 200 ml sirćeta (alkoholnog) i 100 ml soka od limuna. Sa ovim rastvorom isprskajte okove prozora i vrata, kao i pukotine. Smrdibuba će pobjeći od ovog mirisa.
  7. Rastvor od ljutih papričica je najjači sprej koji provjereno tjera smrdibube. Potrebne su vam 3 najljuće ljute papričice, 3 čena bijelog luka, 1 glavica crnog luka, 300 ml sapunice. Isjeckajte paprike i luk pa dodajte u sapunicu. Pokrijte krpom i ostavite da sve odstoji tokom noći. Sutra smjesu procijedite pa sipajte u raspršivač kojim ćete isprskati vrata i prozore, zidove i ostale pukotine.

Pročitajte: Smrdibube ne biraju usjeve – Da biste ih suzbili spriječite polaganje jaja

Smrdibube neće imati šansu. Zaobilaziće vaš dom u velikom luku!

Pravilan izbor biljaka za ZELENIŠNO ĐUBRENJE

Agrosavjet
-
0
Pravilan izbor biljaka za ZELENIŠNO ĐUBRENJE

Koncept da zemljištu treba nešto i da se vrati, a ne samo da se od njega uzima, osnova je uspješne poljoprivredne proizvodnje. Jedan od odličnih prirodnih načina da tlu vratite hranljive materije jeste zelenišno đubrenje koje podrazumijeva zaoravanje zelene mase namjenskih biljaka kako bi se unijela organska materija u njega, a sve u cilju njegovog obogaćivanja potrebnim makro i mikro elementima.

U tu svrhu koriste se brzorastuće biljke koje imaju veliku zelenu, organsku masu i koje imaju sposobnost azotofiksacije (na svom dobro razvijenom korijenu imaju bakterije koje omogućavaju vezivanje azota iz atmosfere i njegovo prevođenje u formu dostupnu biljkama). Za zelenišno đubrenje najčešće se upotrebljavaju bijela slačica, grahorica, stočni grašak, lupina (vučika), facelija i nezaobilazna stočna biljka – crvena djetelina.

Kao i bilo koje druge uzgojne biljke i gore navedene koje se koriste za zelenišno đubrenje imaju određene zahtjeve kada su u pitanju zemljište i klimatski uslovi, premda su tolerantnije od ratarskih, povrtarskih i voćnih kultura. Ipak, kako bi dobili željenu količinu zelene mase obratite pažnju da u skladu sa postojećim uslovima svoje parcele posjejete odgovarajuću zelenišnu biljku.

Pročitajte: Zelenišno đubrenje u organskoj proizvodnji

Veća nadmorska visina, kisela zemljišta pH vrijednosti do 5,5

Bijela slačica

Ova biljka pokazuje dobru tolerantnost na niske temperature i rane proljećne mrazeve koji umnogome desetkuju različite kulture.

Najbolje je sijati na krečnjačkim zemljištima ili krečnjačko – ilovastim. Ako imate slatinu, ova biljka nije izbor za vas. Takođe nemojte je sijati ako vam je prethodni usjev bila uljana repica jer imaju zajedničke neprijatelje. Bijela slačica je savršena ako ste na parceli prije nje gajili grašak, šećernu repu, krompir ili lan.

Velika prednost ove biljke je što je veoma tolerantna na veliki problem poljoprivredne proizvodnje (naročito ove godine) – sušu, zbog svog dubokog, vretenastog korijena. I u klimatskim uslovima kakvi su bili zastupljeni ovog ljeta ona ima zadovoljavajuć vegetativni razvoj.

Grahorica

Ova biljka koja je veoma cijenjena kao relativno jeftina stočna hrana najbolje uspijeva na slabo kiselim zemljštima (za razliku od lucerke koja je takođe poznata u ishrani stoke). Voli ilovasta tla. Sije se najčešće nakon žitarica, a ova biljka je odličan izbor ako ste se odlučili za postrnu sjetvu kukuruza, ona je tada odličan predusjev.

Pročitajte: Zelenišno đubrenje – Evo kako zemlju učiniti plodnijom

Vrlo niske temperature, pjeskovita ilovača

Stočni grašak

Još jedna vrlo poznata stočna biljka koja se gaji kao ozimi i jari usjev. Voli lakša pjeskovita zemljišta, a zbijena tla u kojima se dugo zadržava voda trebate izbjegavati.

Najviše voli tla sa pH vrijednošću koja odgovara velikom broju kultura – 5,5 – 8, ali može da se gaji i na kiselijim zemljištima. Visoke nadmorske visine su idealne za uzgoj stočnog graška jer podnosi temperature do – 20 stepeni koje nisu neobične za planinske predjele. Kada padne snijeg i kada se snježni pokrivač zadrži, što je još jedna karakteristika visokih nadmorskih visina, može podnijeti i nižu temperaturu od navedene.

Kada je riječ o ozimom stočnom grašku najbolje ga je sijati nakon kultura koje odlaze sa njive krajem ljeta/početkom jeseni: ječam, pšenica, hibridi kukuruza i suncokreta kraće vegetacije.

Lupina (vučika)

Kao i stočni grašak ne voli zbijena već laganija tla, najbolji izbor je pjeskovita ilovača, i kao i on može da se gaji i na zemljištima niže pH vrijednosti (koja imaju slabiju koncentraciju kalcijuma). Najbolje je sijati nakon okopavina i strnih žita.

Iako pokazuje otpornost na niske temperature, najbolji uspjeh u proizvodnji daje u predjelima umjereno tople klime. Ono na šta trebate obratiti pažnju kod uzgoja lupine je svakako nedostatak vode naročito u fazi cvjetanja, formiranja mahuna i nalivanja sjemena, što umnogome može smanjiti količinu zelene mase.

Kvalitetnije zemljište, umjerena klima u nižim predjelima

Facelija

Ova nadasve poznata medonosna biljka u odnosu na ostale navedene pokazuje najveću zahtjevnost po kvalitetu zemljišta – voli karbonatni černozem, aluvijum, livadske crnice. Takođe zbog sitnog sjemena zahtjeva odgovarajuću mrvičastu strukturu zemljišta, dakle odgovarajuću predsjetvenu pripremu.

Podnosi blaže proljećne mrazeve i temperature do -5 stepeni te se stoga preporučuje uzgoj u nizinama.

Ova biljka je odlična pčelinja paša: Nakon sjetve (uglavnom krajem marta), cvjeta poslije mjesec i po dana. Cvjetanje traje između 30 i 40 dana i za to vrijeme vrijedne radilice sa cvjetova facelije sakupljaju veliku količinu nektara i cvjetnog praha. Sa površine od 1 hektara pod facelijom prinosi meda iznose od 150 do 300 kilograma, a u adekvatnim uslovima i više od toga.

Ova biljka je poznata i po tome što „liječi“ golo zemljište od nematoda ili štetočina.

Pročitajte: Zelenišno đubrivo od brzorastućih biljaka

Crvena djetelina

Dobro poznata biljka stočarima koja obiluje visokim procentom proteina u suvoj materiji: 18-22 posto. Prinos zelene mase iznosi 40 do 50 tona po hektaru.

Zbog činjenice da joj odgovaraju više temperature tokom proljeća, bolji je uzgoj u nižim predjelima. Uspjeva i na zemljištima slabo kisele reakcije, najvažnije je da budu propusna. Najbolje je sijati crvenu djetelinu nakon krompira, šećerne repe i ostalih okopavina koji su đubreni stajnjakom.

Ovako se čuvalo meso bez frižidera i bez struje

Agrosavjet
-
0
Ovako se čuvalo meso bez frižidera i bez struje

Sačuvajte meso u tegli bez frižidera i struje godinu dana.

Juneće meso, svinjsko meso ili piletina sa pirinčem, na stolu za ručak kao kompletan obrok.

Recept je jednostavan. Spremite jelo i čuvajte ga u podrumu kada vam zatreba.

Pročitajte: BARENA SLANINA IZ TEGLE – Da li ste probali ovaj neobičan recept?

Pogledajte video recept za meso u tegli sa pripremom:

1...199200201...1.011Stranica 200 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia