Srijeda, 30 Novembra, 2022
spot_img
NaslovnicaMagazinZdravlje i ishranaOtkriveno šta nas tjera da jedemo masti i šećer

Otkriveno šta nas tjera da jedemo masti i šećer

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Od 1975. godine do danas u svijetu se utrostručio broj gojaznih ljudi, a stručnjaci navode da gojaznost uopšte nije lako liječiti ograničenjem kalorija i vježbanjem

Naučnici su istraživali neuronsku aktivnost i otkrili moždane ćelije koje nas tjeraju da jedemo masti i šećer, odnosno masnu i slatku hranu.

Posmatrali su kakav efekat na potrošnju energije ima specifična grupa neurona u emocionalnom centru mozga – amigdali, a njihovi nalazi mogli bi da pruže osnovu za nove tretmane protiv gojaznosti. Studija je objavljena u Nature Neuroscience.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, gojaznost se skoro utrostručila od 1975. godine. U 2016. godini, 13 odsto odraslih širom svijeta klasifikovano je kao gojazno. Neke zemlje imaju veću stopu gojaznosti, poput SAD, gdje je 41,9 procenata 2020. bilo uvršteno u kategoriju gojaznih. Dok gojaznost ima više mogućih okidača, vjeruje se da je uzrokovana lošim izborom hrane i neprilagođenim ponašanjem u ishrani, kao što je hedonična ishrana – stanje kada čovjek jede iako nije gladan, kao i nedostatak fizičke aktivnosti.

Gojaznost, međutim, nije lako liječiti ograničenjem kalorija i vježbanjem. Kada se liječi na ovaj način, metabolizam tijela često uravnotežuje i vraća prethodnu tjelesnu težinu. Farmaceutske intervencije mogu na kraju da se pokažu korisnim za liječenje gojaznosti, iako mnoge, koje su trenutno dostupne, izazivaju značajne neželjene efekte zbog načina na koji djeluju.

Istraživanje, koje nastoji da identifikuje mreže mozga koje oblikuju izbor ishrane i samokontrolu, kritično je za razumijevanje mehanizama za razvoj novih pristupa liječenju gojaznosti. Nedavno su istraživači otkrili da grupa neurona u amigdali – dijelu mozga koji je uključen u doživljavanje emocija i odlučivanje, takođe može da izazove hedoničnu ishranu.

“Identifikacija neuronskih supstrata, koji posreduju u prejedanju mogla bi da obezbijedi nove molekularne mete za osmišljavanje novih tretmana protiv gojaznosti. Specifični biohemijski ciljevi ili psihoterapijske usluge mogu da daju prave rezultate za ljude kojima je potrebna”, navode doktri Alessandro Furlan i Jordan Taylor.

Pročitajte: Svinjska mast ili ulje, šta je zdravije

Za ovu studiju, istraživači su sproveli nekoliko eksperimenata na miševima kako bi posmatrali njihovo neuronsko ponašanje. Od prvog eksperimenata, posmatrali su njihovu neuronsku aktivnost kao odgovor na redovno jelo ili ishranu sa visokim sadržajem masti (HFD) nakon ograničenja u hrani. Kada su jeli masnu hranu kod miševa je primijećen viši nivo aktivnosti među određenim neuronima (IPAC) u dijelu amigdale. Nalazi ukazuju da se ti određeni neuroni mogu aktivirati nakon konzumiranja ukusne hrane, a ne nužno zbog energetskog deficita. Isti ti neuroni takođe mogu da se aktiviraju u prisustvu masne i slatke hrane i mirisa u odsustvu gladi.

Istraživači su zatim sproveli eksperiment da vide da li bi aktiviranje ovih neurona dovelo do prekomjernog konzumiranja hrane. Otkrili su da aktiviranje ovih neurona povećava unos i hrane i tečnosti. Efekat je, međutim, bio veći za masnoće sa aromom kokosa i maslinovog ulja i bijelu čokoladu nego za mliječnu i crnu čokoladu. U međuvremenu, isključenje neurona dovelo je do  smanjenog unosa hrane.

Zašto je ishrana važna?

Na kraju, istraživači su istražili da li zaustavljanje, sprečavanje aktivnosti IPAC neurona može da spijreči gojaznost. Kako bi to učinili, onemogućili su aktivnost kod nekih miševa, a kod drugih ne, a zatim su ih hranili hranom koja izaziva gojaznost tokom nekoliko nedjelja. Posle 6 nedelja takvog načina ishrane kontrolni miševi postali su gojazni, dok su drugi ostali mršavi.

Dalje su otkrili da oni kod kojih je bila sprečena aktivnost IPAC neurona imaju veću stopu oksidacije lipida – brzinu kojom se sagorevaju masti, kao i veći utrošak energije. Ovi miševi takođe su imali i niže nivoe šećera u krvi od kontrolnih primeraka. Na osnovu toga istraživači su zaključili da inaktivacija specifičnih IPAC neurona štiti od gojaznosti i povezanih zdravstvenih stanja, podstičući ujedno metaboličke promene koje doprinose potrošnji energije. Mozak, emocije, prejedanje, masti i šećer u velikim dozama – koja je veza?

Druga studija nedavno je otkrila da kod gojaznih ljudi stres može da poveća aktivnost u orbitofrontalnom korteksu – oblasti mozga koja je povezana sa nagrađivanjem. Takođe je otkriveno da, kod mršavih ljudi, stres može da smanji aktivnost u dorsolateralnom prefrontalnom korteksu – oblasti mozga koja je povezana sa kognitivnom kontrolom. S obzirom na to da istraživanje ukazuje da veća količina stresa uveća i amgidalu, postavlja se pitanje da li prejedanje može da bude povezano sa drugim funkcijama u amigdali, prenosi Telegraf.

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

[td_block_2 custom_title="Aktuelno"]