Božićna zijvezda je lijepa i raskošna biljka i poseban je ukras u prostoriji u zimskom periodu kada „oboji“ prostor crvenilom i radošću.
Mnogima od nas dogodi se da nakon kraćeg vremena sa biljke opadnu listovi. Kako da je njegujemo, pa da i posle novogodišnjih praznika uživamo u njenoj ljepoti?
Botaničko ime ove biljke je Euphorbia pulcherrima i dobila ga je po Euphorbusu, ljekaru numidijskog kralja Jube. Prema predanju on je prvi koristio sok biljke, koji je otrovan, kao lijek. Božićnu zvezdu još nazivaju i Poinsettia po Robertu Poinsetu koji je prvi ovu lijepu biljku prenio iz Meksika u Severnu Ameriku.
Božićna zvijezda u Meksiku raste kao žbun. Crveni dijelovi nisu cvjetovi, već listovi, takozvane brakteje, koji okružuju sitne cvjetove.
Iako potiče iz Meksika ova biljka ne voli previsoke temperature vazduha i ne treba je držati pored radijatora. Osjetljiva je i na temperature ispod 10 stepeni C. Najbolje uspijeva u prostorijama u kojima je temperatura 12-22 stepena C. Ne podnosi nagle promjene temperatura.
Zalivanje
Treba imati na umu da će i u slučaju pretjeranog zalivanja lišće opadati. Zemlja u saksiji ne smije biti previše vlažna, jer će korijen istruliti, ali ni previše suva. Biljku treba zalivati u zavisnosti od potreba i vlage zemljišta u saksiji. Ritam zalivanja zavisi i od temperature u prostoriji.
Ako je temperatura oko 20 stepeni treba zalivati po malo svaki drugi dan, a ako je temperatura oko 15 stepeni može i svaki četvrti dan. Korisno je svaki put prije zalivanja provjeriti težinu saksije. U posudi ispod saksije ne treba da stoji voda. Božićna zijvezda povoljno reaguje na svakodnevno orošavanje zelenog dijela biljke. Tokom zime božićnu zvezdu ne treba prehranjivati.
Za razliku od nekih drugih vrsta sušenog voća, kesten ima relativno nizak sadržaj kalorija, sadrži manje masti, a bogat je mineralima, vitaminima i fitonutrijentima korisnim za naše zdravlje. Obiluje vitaminom C koji je esencijalni antioksidans u borbi protiv slobodnih radikala.
Takođe kesten je dobar izvor dijetalnih vlakana i sadrže ih oko 8 grama na 100 grama (što je skoro 25 procenata preporučene dnevne količine).
Borba protiv slobodnih radikala
Ne zaboravimo da ishrana bogata vlaknima pomaže u smanjenju nivoa holesterola u krvi što dovodi do umanjenja prekomjerne apsorpcije holesterola u crijevima, kao i u postizanju većeg osjećaja sitosti. Kesten se od ostalih vrsta sušenog voća razlikuju i po tome što je prebogat vitaminom C.
Naime, 100 grama kestena ima čak 43 grama ili više od 50 odsto dnevnog preporučenog unosa. Vitamin C je esencijalni antioksidans za borbu protiv slobodnih radikala i za jačanje prirodnog odbrambenog sistema organizma, ali i za zdravlje kostiju i krvnih sudova.
Ostali hranljivi sastojci uključuju vitamine B grupe, oleinsku i palmitoleinsku kiselinu (naročito korisne za snižavanje nivoa LDL ili lošeg holesterola i podizanje nivoa HDL ili dobrog holesterola). Ali i minerale kao što su gvožđe, kalcijum, fosfor, magnezijum, mangan, cink i kalijum.
S obzirom na to da je bogat kalijumom, a u isto vrijeme malo natrijuma, nezamjenljiv je u ishrani osoba sa oboljenjima krvnih sudova i bubrega. Takođe je odličan izvor gvožđa, zbog čega je efikasan protiv anemije, a s obzirom na to da je lako svarljiv, preporučuje se i onima koji pate od gastrointestinalnih tegoba i bolesti digestivnog trakta.
čaj od listova kestena koristi se u narodnoj medicini za veliki kašalj, bronhitis, astmu i opšte probleme sa disajnim putevima.
kora i drvo kestena se koriste kao adstringensi, zbog bogatstva tanina.
kako kesten kasno cvjeta, jedini je izvor za pčele. Kestenov med je veoma ljekovit i pomaže kod gastritisa, štiti jetru, doprinosi boljoj cirkulaciji.
divlji kesten, zbog svojih ljekovitih sastojaka (flavonoida, kumarina, saponozida), koristi se u proizvodnji farmaceutskih preparata – za pomoć kod oštećenih kapilara i proširenih vena, hemoroida, tromboflebitisa.
Da biste napravili čaj od plodova kleke potrebna je 1 kašičica dobro zgnječenih plodova za 1 šolju čaja.
Čaj se ostavi 5 do 10 minuta poriven, zatim se procijedi i pije 1 do 2 šolje dnevno. Kod želudčanih i crijevnih oboljenja i kod šećerne bolesti čaj se pije nezaslađen. Kod oboljenja organa za disanje, da bi se pojačala otpornost organizma i za poboljšanje razmene materija, može se dodati 1 kašičica meda u topao čaj, a može se zasladiti i šećerom.
Za šta je sve dobra i ko je ne smije koristiti
Izuzetno cijenjena u narodnoj medicini, prepoznatljiva po karakterističnom mirisu balzama, kleka (juniperus communis) se od davnina koristila za liječenje zaraznih bolesti. Rasprostranjena od Arktika do tropske Afrike, zavisno od toga gdje raste može biti patuljasta, ali i da dosegne visinu od više metara. Sreće se krševitim i na kraškim terenima.
SVI DIJELOVI SU LJEKOVITI, A NAROČITO AROMATIČNI I GORKOSLADUNJAVI PLODOVI KOJI SE SKUPLJAJU OD JESENI DO ZIME
Suše se na prozračnom mjestu, rasprostrti u tankom sloju uz često prevrtanje lopaticom. Isti postupak primjenjuje se i za sušenje prethodno sitno isjeckanih iglica i vrškova grančica. Osušeni dijelovi čuvaju se na suvom mjestu.
U LJEKOVITOM SMISLU KLEKA SE POTVRDILA KAO IZVRSTAN DIURETIK, ALI I PROTIV NAZEBA, KAŠLJA, ASTME, ŽELUČANIH BOLESTI, ZNOJENJA, PA ČAK I GONOREJE
Posjeduje i baktericidna svojstva, zbog čega se koristi za liječenje infektivnih bolesti pluća. Zahvaljujući dijuretičkim svojstvima regulira rad bubrega i pospješuje izbacivanje mokraće, stimulira rad probavnih organa, a koristi se i za liječenje upalnih procesa želuca i crijeva. Protiv glavobolje treba samo izdrobiti plodove kleke i previti ih na čelo.
Kleka služi i za proizvodnju istoimene rakije koja se, osim za piće, koristi i za pripremu obloga u slučaju nazeba i reumatizma. Eterično ulje posebno je cijenjeno, jer u malim dozama olakšava iskašljavanje, a primjenjuje se i za inhalaciju disajnih organa. Zbog toga što duboko prodire u kožu, upotrebljava se u liječenju reumatskih bolesti. Posebno je djelotvorno za oboljele zglobove.
Plod u zavidnim količinama sadrži i smole, tanin, vosak, organske kiseline i njihove soli. Posjeduje i brojne minerale, a posebno kalcijum, kalijum, mangan, sumpor. U sto grama mladih izdanaka kleke nalazi čak 97 miligrama vitamina C.
Ipak, kleku treba koristiti obazrivo, jer pretjerana upotreba može dovesti do oštećenja bubrega. Osobama s osjetljivim bubrezimane ne preporučuje se ni čaj, ni drugi pripravci od kleke, jer prisutan terpentin može izazvati iritacije i zapaljenje ovih organa. Upozorenje vrijedi i za trudnice budući da ova biljka može dovesti do kontrakcija maternice.
SIRUP KLEKE
SIRUP za poboljšanje apetita pravi se tako što se pola kilograma klekinja kratko prokuva u tri litre vode. Zatim se zgnječe i još jednom prokuvaju uz dodavanje vode po potrebi. Dobijena smjesa se procijedi kroz sito i ostavi da se ohladi. Da bi se dobio sirup, po želji treba dodati med. Sirup zatim sipati u tegle i držati zatvoreno. Za poboljšanje apetita, djeci treba davati kašičicu sirupa tri puta dnevno, a odraslima se preporučuju po dvije kašičice.
Prirodni lijekovi na našem portalu su preporuke preventivnog karaktera za vođenje zdravog načina života. Ukoliko imate neki zdravstveni problem prvo što trebate uraditi jeste da se konsultujete sa ljekarom. Ni u kakvom slučaju se nemojte oslanjati na alternativnu medicinu bez stručnog mišljenja.
Đumbir je bogat izvor vitamina C – moćni prirodni antioksidans. Štiti ćelije tijela od oštećenja slobodnim radikalima, sprječava upalne reakcije, usporava proces starenja, hidrira kožu iznutra.
Donosimo vam odličan način da iskoristite đumbir i napravite liker od njega:
Sastojci:
2 l grape
1 l vode
500 g šećera
150 g svkežeg đumbira
Priprema:
Temeljito operite korijen đumbria i osušite ga, narežite na tanke listiće, stavite u staklenku, prelijte grapom, protresite i ostavite na tamnom mjestu najmanje tri sedmice. Nakon maceracije napravite šećerni sirup i dok se on hladi filtrirajte macerirani sadržaj dok tekućina ne postane bistra. Dodajte sirup, dobro promiješajte i ostavite da odstoji 1 dan. Ponovo procijedite, flaširajte i ostavite da prije upotrebe odstoji mjesec dana.
Zemlja koja je lošijeg kvaliteta može da bude profitabilna, ako se odlučite da gajite šipurak (šipak). Upravo za njega odlučila su se dva druga i kumovi.
Darko Todorović se bavi ugostiteljstvom i zajedno sa kumom je posadio šipurak 2019. godine, na hektar i 30 ari u Ovči, nadomak Beograda. Odmah su isplanirali da rade i preradu.
– Ulaganje u šipak je ulaganje u budućnost, jer eksploatacija traje nekoliko decenija.Nije težak za gajenje i brzo napreduje. Ono što je najvažnije, prava je riznica zdravlja, jer ima visok sadržaj gvožđa i vitamina, a džem od šipka je jedna od najljepših uspomena iz djetinjstva mnogih generacija. Zašto bi tako nešto oduzeli budućim generacijama? Kum se zainteresovao za šipurak i ponudio mi da uđemo u posao. Prihvatio sam sa zadovoljstvom i, nakon dosta vremena i rada, dočekali smo prvi rod. Moram da napomenem da se niko u našim porodicama nije bavio poljoprivredom prije nas – priča Darko.
Odlučili su se za tri različite sorte: šmit, polimeriana i laksa.
– Za njih smo se odlučili slušajući savjet proizvođača sadnica, jer sazrijevaju u različitim vremenskim intervalima, što nam olakšava branje – navodi Darko.
Berba je ručna i traje od septembra do prvih mrazeva. Prosječan berač može da nabere između 30-50 kg dnevno. Kako nam Darko objašnjava, u posao su uključene obje porodice. Riječ je o poslu koji zahtijeva puno vremena.
– Ove godine beremo ručno, jer nismo imali računicu za mašinsku berbu. Međutim, planiramo da sledeće sezone iznajmimo mašinu za branje, pošto očekujemo minimum 7-8 tona roda – kaže Darko.
Kolika su ulaganja u zasad šipurka
S obzirom na to da se ranije nisu bavili poljoprivredom i da nisu imali potrebnu mehanizaciju, troškovi od samog početka su bili znatno veći nego da je zasad podigao neko ko se već bavi poljoprivredom.
– Morali smo sve da platimo, čak i oranje. Za ove tri godine održavanja zasada, počev od nabavke sadnica, preko đubrenja, prskanja (plavi kamen i prihrana), košenje, orezivanje, kao i još nekih sitnica, uložili smo oko 5.000 EUR. Što se tiče održavanja, ova godina nam je bila najskuplja. I sami znate koliko je poskupjelo gorivo, đubrivo i sve ostalo – priča Darko.
Prerada šipurka
Iako postoji mogućnost otkupa sirovog ploda šipurka, zbog male otkupne cijene Darko i Marko su ove godine odlučili da cio prinos prerade u pulpu (voćnu kašu) i džem.
– Otkupna cijena šipka je mala, pa se ne isplati proizvođačima sa malim zasadima. Na našoj plantaži imamo preko 4.000 zdravih biljaka. Još uvijek nismo u punom rodu i više nam se isplati da sve preradimo. Čekamo pun rod i tada ćemo moći da priuštimo i taj komfor, odnosno prodaju sirovog ploda – objašnjava Darko.
Voćna kaša (pulpa) je, praktično, poluproizvod koji se dobija tako što se šipurak skuva u vodi, a zatim ispasira. Sjemenke i dlačice odvajaju se posebnim metodama. Kada se dobije čista pulpa, ona se daljim kuvanjem (uz dodatak šećera) pretvara u proizvod – džem.
– U pulpu ne dodajemo jabuku, bundevu i slično, što mnogi rade kako bi dobili više. Kupci je uglavnom kupuju kako bi sami pravili džem ili zato što ne mogu sami da nabave sirov šipak. Što se tiče džema, moram da naglasim da je naš džem 100% od šipka. U jednoj tegli od 720 ml ima otprilike pola kilograma šipka. Pošto on, sam po sebi, nije sladak, moramo da dodamo šećer, i to je to. Ne dodajemo ni želatin, ni lumunsku kiselinu koje često možete vidjeti na deklaraciji kao sastav džema. Ljudi to znaju da cijene, jer ukus pravog džema od šipka govori sam za sebe – navodi Darko.
Prodaja i planovi
Kada su dočekali rod, došao je i krajnji momenat da smisle ime. Dugo su razmišljali kako će predstaviti svoje proizvode, da bi se u jednom trenutku ime namentulo samo od sebe.
– Ja sam Darko, a kum se zove Marko. Uzeli smo početak mog i njegovog imena i tako je nastao Darmar šipurak. Jednostavno je i lako pamtljivo, a ujedno govori o bogatstvu ukusa domaćeg proizvoda koji se ne zaboravlja – kaže Darko.
Darmar proizvodi od šipurka se trenutno prodaju sa kućnog praga, preko preporuka i putem interneta.
– Reklamiramo se na društvenim mrežama (Fejsbuku i Instagramu), a predstavili smo se preko sajta Mali proizvođači hrane u Srbiji. Proizvode šaljemo brzom poštom širom Srbije. Od naredne godine počećemo da se predstavljamo i na manifestacijama i sajmovima. Krajnji cilj nam je inostranstvo – kaže Darko.
Šipurak im trenutno predstavlja dodatnu zaradu, a njihov cilj je da jednog dana žive od ovog posla. Za kraj, upitsni su o daljim planovima.
– Želimo prvo da zauzmemo svoje mjesto na tržištu kada je šipurak u pitanju. Kasnije, kada to postignemo, svakako imamo u planu da širimo proizvodnju i to u pravcu povrtarstva – zaključuje Darko.
Ako budete svakodnevno koristili cimet i med vidjećete mnogobrojne benefite koje imaju na vaš organizam.
Cimet je jedna od najaromatičnijih začinskih biljaka.
Ne samo da daje odličan ukus hrani, već se u tradicionalnoj medicini koristi i kod osoba koje imaju probleme sa viškom kilograma.
Posebno je dobar u kombinaciji sa medom jer se vjeruje da njihovo svakodnevno konzumiranje može produžiti život.
Evo na šta sve utiče ovaj magičan miks – cimet i med:
Smanjuje simptome prehlade
Oni koji pate od uobičajene ili teške prehlade trebalo bi da uzimaju jednu kašiku meda pomiješanu sa 1/4 kašičice cimeta u prahu jednom dnevno tokom tri dana. Na ovaj način će se rešiti hroničnog kašlja, prehlade i bolova u sinusima.
Jača imunitet
Svakodnevno korišćenje meda i cimeta jača imunitet i štiti tijelo od bakterija i virusa. Med sadrži različite vitamine i veliku količinu gvožđa. Konstantna upotreba meda i cimeta jača bijela krvna zrnca koja se potom uspješnije bore protiv bakterija i virusa.
Bolje varenje
Cimet u prahu pomiješajte sa dvije kašike meda i pojedite prije jela. Na taj način ćete moći svariti i najteža jela.
Srce i kardiovaskularni sistem
Napravite smjesu od meda i cimeta u prahu i namažite na hljeb. Ovaj obrok možete jesti svakodnevno za doručak. Smanjuje holesterol i sprečava srčani udar. Osobe koje su već imale srčani udar bi trebalo da praktikuju ovu kombinaciju jer može spriječiti sljedeći napad.
Redovna upotreba ove kombinacije smanjuje gubitak daha i reguliše otkucaje srca. Kod osoba starije dobi, arterije i vene gube fleksibilnost pa može doći do začepljenja. Ova kombinacija meda i cimeta će pozitivno uticati na vene i arterije.
Smanjuje holesterol
Pomiješajte dvije kašike meda i tri kašičice cimeta u prahu sa 470ml vode. Ovaj napitak će smanjiti nivo holesterola. Dokazano je da pacijenti koji su redovno pili ovaj napitak barem 3 puta dnevno, nakon nekog vremena nisu imali problema sa visokim holesterolom.
Otklanja umor
Pomiješajte pola kašike meda i pola kašičice cimeta u čaši vode. Popijte u popodnevnim satima kada najčešće osjećate umor. Svakodnevno konzumiranje ovog napitka će povećati vitalnost u roku sedam dana.
Pomaže u liječenju artritisa
Dodajte dvije kašike meda u jednu šoljicu vruće vode i jednu kašičicu cimeta u prahu. Ukoliko ovaj napitak redovno pijete, čak i hronični artritis može biti izliječen. Jedno istraživanje je pokazalo da se bolesnici pomoću ovog napitka mogu osloboditi od boli za mjesec dana.
Efikasan u borbi sa urinarnim infekcijama
Pomiješajte dvije kašičiče cimeta u prahu, jednu kašiku meda u čašu mlake vode i popijte. To uništava bakterije u urinarnom traktu.
Smanjuje opadanje kose
Oni koji pate od gubitka kose trebalo bi da pomiješate jednu kašičicu maslinovog ulja, jednu kašiku meda i jednu kašičicu cimeta u prahu. Nanesite smesu na teme i držite 15 minuta, potom operite kosu.
Rješava loš zadah
Pomiješajte 1 kašičicu meda i 1 kašičicu cimeta u prahu sa toplom vodom. Svako jutro isperite usnu duplju pa će vaš dah biti svjež tokom cijelog dana.
Pomaže kod bola od uboda insekata
Pomiješajte jednu kašiku meda i dvije kašike mlake vode. Dodajte jednu kašičicu cimeta u prahu, napravite smjesu i umasirajte na ubodene dijelove. Dokazano je da se bol smanjuje u roku od dva minuta, prenose „Novosti“.
Suve smokve izvrstan su izvor brojnih nutrijenata. Međutim, suvo voće čini manje od jedan posto uobičajeno konzumirane količine voća te stručnjaci preporučuju veću zastupljenost suvog voća u prehrani kao značajnog izvora antioksidansa i prehrambenih vlakana.
Suve smokve praktičan su i nutritivno vrijedan obrok za sportiste rekreativce i profesionalce, a u kombinaciji s orašastim plodovima mogu poslužiti kao idealan međuobrok.
Redovno konzumiranje suhih smokava bez sumnje povoljno djeluje na kardiovaskularno zdravlje.
RECEPT ZA KOMPOT OD SUVIH SMOKAVA
Sastojci: 400 g suhih smokava, 130 g meda, 1 limun.
Priprema:
Potopiti smokve u mlaku vodu i tako ih držati cijelu noć. Ujutro im dodati med i polako ih kuhati.
Zatim dodati i narendanu koru limuna i kuhati još sat.
Kad se kompot ohladi, preliti ga u staklenu zdjelu i ukrasiti limunom isječenim na kolutove.
Biljke puzavice za ograde mogu razbuditi detalje u vašem vrtu. Saznajte koje sve puzavice možete odabrati i kako ih najbolje iskoristiti za svoju okućnicu.
Biljke puzavice za ograde imaju tendenciju rasti na ogradama, zidovima, kamenju, neuglednim površinama i konstrukcijama. Donosimo vam koje se puzavice koriste za ograde i koje možete iskoristiti za svoj dom.
Clematis Armandi je jedna od zimzelenih penjačica koja odlično raste na ogradi. Može se širiti vodoravno i okomito po ogradi. Ima predivne bijele cvjetove i duguljaste listiće.
Bršljan je također zimzelena puzavica koja može rasti na ogradi. Nema cvjetove, ali listovi su toliko interesantni da za cvjetovima nema potrebe. Zimzelena puzavica bršljan odlično paše uz vodene površine, a ono što je fascinantno je to da može narasti do 30 metara u visinu.
Glicinija pripada u biljke puzavice za ograde koje obožavaju sunce. Ima neobične crvenkaste cvjetove koji cvatu u proljeće. Osim što su dekorativni, imaju lijep miris koji će vas opustiti. Jedini njezin problem su zakrivljene stabljike, ali njezino penjanje se može upravljati potoporama na ogradi ili zidu.
Orlovi nokti nas bojom i oblikom podsjećaju na viseći cvijet jorgovana. Predivne je ljubičasto plave boje I trokutastog oblika s puno malenih cvjetića. Takođe imamo i varijetete sa cvjetovima bjijelo-žućkaste boje.
Generativno razmnožavanje voćaka je razmnožavanje iz sjemena, dobijanjem tzv. sijanaca.
Sjeme koje se sije za proizvodnju sijanaca nastalo je oplodnjom jajne ćelije u zametkovoj kesici pomoću polenovog praha iz prašnika, pa se taj način naziva polnim razmnožavanjem. Razmnožavanje voćaka sijancima, iako izgleda jednostavno, ima niz nedostataka koji
ograničavaju njegovu širu upotrebu.
Nedostatak ovog načina razmnožavanja sastoji se uglavnom u sledećem: voćke dobijene direktno iz semena znatno kasnije stupaju u plodnošenje, daju sitnije plodove lošijeg kvaliteta, a sijanci dobijeni iz sjemena redovno su neujednačeni po rastu, debljini, razvijenosti korijena, veličini lista itd. Ovakve voćke ne prenose u nasleđe biološke i pomološke osobine koje su do tada stekle, tj. razlikuju se od voćke koja je dala sjeme, i te razlike se ispoljavaju uglavnom u negativnom smislu.
Dužina perioda nerodnosti različita je kod raznih vrsta, što zavisi od naslednih osobina vrste i spoljnih činilaca sredine u kojima se voćka gaji. Ova pojava se objašnjava stadijnom mladošću sijanaca. U periodu stadijne mladosti voćka izgrađuje vegetativne organe i intenzivno raste, a kad dostigne morfološki razvitak svojstven vrsti, nastaje stvaranje reproduktivnih organa i plodonošenje.
Do gubljenja sortnih osobina i neujednačenosti sejanaca dolazi zbog bioloških osobina voćaka, jer su one u većini slučajeva stranooplodne, što znači da se polen iz cvijeta jedne
sorte prenosi na cvijet druge sorte koju oprašuje. Ovakvom oplodnjom dolazi do ukrštanja pa se dobijaju hibridni sijanci vrlo različitih morfoloških i bioloških osobina, koji sadrže kako dobra tako i loša svojstva roditelja.
Iz navedenih razloga sijanci se ritko koriste za razmnožavanje voćaka, već služe kao generativne podloge za kalemljenje i vrlo uspješno se koriste u selekciji za dobijanje novih
sorata.
Sa dolaskom hladnije sezone mnoge bašte ostaju prazne, ali samo vrijedni baštovani znaju da i u ovom periodu mogu da organizuju pravu jesenju baštu sa povrćem kao što su blitva, raskošne biljke kupusa i graškom šećercem. Ako krenete sa organizovanjem bašte u toplim jesenjim danima i redovno zalivate, vaša bašta će izgledati dobro od jeseni do proljeća. Saznajte koje je povrće najbolje za sadnju tokom hladne sezone, kako da ga organizujete i pritom vodite računa o dizajnu.
Organizovanje bašte u stilu ključaonice
Dizajn “ključaonice” maksimalno koristi prednosti i nedostatke malih dvorišta. Napravite uzdignute leje ne šire od jednog metra radi lakšeg održavanja i berbe. Održavajte tlo rasteresitim i zdravim tako što ćete hodati samo stazama.
Kreirajte simetrične zasade odgovarajućim bojama i teksturama. Leje su široke oko pola metra i dugački su oko dva metra, spajaju se na jednom kraju i idu u smjeru kazaljke na satu: raštan, crvena slačica, brokoli, blitva, crveni kupus…
Organizovanje bašte po redovima
U većem dvorištu, jednostavni pravolinijski redovi imaju svoju ljepotu. Napravite leje ne šire od dva metra radi lakšeg održavanja i berbe. Održavajte tlo rasteresitim i zdravim tako što ćete hodati samo stazama.
Na području veličine oko 4 ili 5 metara, zadržali smo leje tako što smo zasadili u trakama po jednu sortu povrća, a zatim napravili pozadinu sa vinovom lozom. Četiri reda su dugačka oko dva metra, različite širine i uključuju smjeru kazaljke na satu: crveni kupus, kupus, slačica, blitva, grašak, bijeli luk, slonovski bijeli luk, italijanski peršun, celer, rukola, vlašac, endevija, šargarepa…
Zelena salata – puterica Marvel
Foto: AgroSavjet
Zelena salate sorte puterica Marvel, je izrazito slatkog ukusa, ima talasaste listove sa bronzanim vrhovima.
Endivija
Foto: Pixabay
Ova mediteranska biljka (koja se još naziva i kovrdžava endivija) je cenjena zbog arome i teksture koju donosi svežim salatama. Endivije su tolerantnije na toplotu od zelene salate, a i brže rastu po hladnom vremenu, obično sazrevaju 90-95 dana nakon sjetve sjemena.
Rukola (italijanska)
Nježni listovi daju predivnu aromu salatama i drugim jelima. Za najbolji ukus, berite ih kada budu visoke oko 4 inča.
Blitva
Foto: agrosavjet/blitva
Čvrste stabljike blitve dolaze u duginim bojama, uključujući zlatnu, ružičastu, crvenu i bijelu. Naborani listovi su tamnozeleni.
Crvena slačica
Crvena slačica formira zapanjujuće kestenjaste listove sa jarko zelenim rebrima. Odličan je dodatak salatama i jakim jelima od mesa. Lagani mraz produbljuje ukus i boju.
Kovrdžavi kelj
Kovrdžavi kelj odlično podnosi niske temperature. Listovi postaju slađi nakon mraza.
Toskanski crni kelj
Kvrgavi sivo-zeleni listovi crnog toskanskog kelja su ukusni, ukrasni i izuzetno otporni.
Odlični načini da ga koristite:
Blanširajte, a zatim dodajte tjestenini zajedno sa kuvanom italijanskom kobasicom;
Pržite u tiganju u ekstra devičanskom maslinovom ulju sa limunom i čilijem ili
Krčkajte dok ne omekša, isjeckajte i dodajte u mesne ili vegetarijanske lazanje.
Romanesko brokoli
Višestruke glavice brokolija imaju teksturu i ukus slične blagom karfiolu sa orasima.
Kuvajte cvjetove na pari i sipajte dok su još topli sa vašim omiljenim sirćem.
Propržite cvjetiće na puteru sa sjemenom slačice ili kima.
Cvjetiće pecite na maslinovom ulju, sa maslinama i prepolovljenom ljutikom.
Karfiol
Kafriol ima okrugle, kremasto bijele glave koje dostižu 7 do 8 inča u prečniku, sa bogatim ukusom.
Kelj
Foto: Pixabay
Kelj formira čvrste glavice, idealne za blisku sadnju.
Odlični načini da ga koristite:
Pržite sa maslinovim uljem, lukom, slaninom i sjemenom kima.
Krupno isjeckati i propržiti na puteru sa krompirom isječenim na kockice.
Pojedine listove kuvajte na pari dok ne omekšaju, a zatim ih koristite kao obloge za pečenje ribe.
Crveni kupus
Zadivljujući i u bašti i na tanjiru, crveni dragulj formira duboke borde listove u skoro savršeno okruglim glavicama. Blagi ukus, oštra tekstura i zadivljujuća boja čine ga jednim od naših favorita za sadnju u hladnoj sezoni.
Napa (kineski) kupus
Blagog ukusa i hrskave teksture, Napa kupus je ukusan dodatak supama i salatama. Određene sorte daju čvrste, velike glavice koje se dobro čuvaju.
Odlični načini da ga koristite:
Narežite i pržite sa dosta bijelog luka i maslinovog ulja;
Dodajte u vruću supu i ostavite da omekša prije serviranja ili
Tanko isjecite i jedite ga sirovog, prelijte susamovim uljem, pirinčanim vinskim sirćetom i iseckanim bademima.
Raštan ima velike, plavo-zelene listove i imaju ukus kao kombinacija kupusa i kelja. Ukus se poboljšava nakon blagog mraza.
Crveni bok čoi
Slično kao i zelenim sortama po ukusu, crveni bok čoi raste i daje prelepe crvenkaste listove koji produbljuju boju na nižim temperaturama. Pokidajte spoljne listove i dodajte ih u mješavine salata ili isijecite cijelu biljku da se prži.
Mladi crni luk
I bijeli i zeleni dio imaju jak, pikantan ukus.
Slonovski bijeli luk
Blisko povezan sa prazilukom, slonovski bijeli luk formira neobično velike jestive lukovice sa blagim ukusom belog luka. Mlado lišće se takođe može iseći i koristiti kao mladi luk.
Grašak šećerac
Uzgajajte visoki grašak uz pomoć rešetke ili izaberite sortu grmlja koja ne zahtijeva podršku. „Super Sugar Snap“ (na slici) je visokorastuća sorta koja se može jesti ili kao cijela mahuna kada se bere mlada ili ostavi na lozi i bere za ljuštenje graška.
Celer
Ova lisnata biljka je više o intenzivnom ukusu celera nego o hrskavoj stabljici. Držite ga pri ruci za dodavanje u supu.
Šargarepa
Započnite seme šargarepe u peskovitom tlu potpuno bez kamenja i grudvica. „Ljubičasto sunce“ proizvodi tamno ljubičastu šargarepu sa zlatnim izbojem u sredini – posebno lijepo isječenu u salatama.
Savjeti za sadnju
Zemljište za sadnju
Obradite gredicu baštenskom grabuljom da biste uklonili kamenje i razbili grudve prije nego što zahladni i zemlja očvrsne. Zatim pokrijte zemlju sa nekoliko centimetara komposta i ponovo zagladite.
Sadnja biljaka
Većinu sjemena započnite u zatvorenom prostoru u septembru (osim rukole, koju možete posejati direktno u zemlju). Zatim presadite sadnice na otvorenom šest do osam nedelja kasnije. U hladnim klimatskim uslovima, sadite u proljeće.
Iako treba pratiti preporuke o razmaku između biljka ili sjemena, savjet je da razmaknete još malo sadnice po obodima tako će gredice izgledati bujnije.
Savjeti za dizajn bašte:
Sadite kontrasne biljke
Postavite različite oblike i boje biljaka jednu pored druge. Recimo, kockasto zeleni listovi slačice se dobr slažu sa ljubičastim kupusom.
Dodajte i cvijeće
Po obodima možete dodati i neko zimsko cvijeće. A kako neke ukrasne biljke imaju i jestive cvjetove mogu biti dobar izvor i za zimske salate.
Koristite potporu za sadnju
Napravite jednostavnu rešetku A-okvira od drveta i žice da biste poduprli grašak
Neka bude obilno
Posadite usjeve koje proizvode tokom cijele sezone, poput kelja i blitve. Oni će ostati u bašti i održavati njenu strukturu dok izvlačite one koje jednom plodonose, poput kupusa.
Savjeti za berbu
Sijecite često spoljne listove zeleniša u hladnoj sezoni – kao što su kelj, slačica i blitva – da biste podstakli da se formiraju novi listovi. Za usjeve koji formiraju glavicu kao što su karfiol i kupus, koristite sjekače da odsiječete glavice kada su čvrste i dobro formirane. Kada rukola dostigne visinu od 4 do 6 inča, smanjite je na 1 do 2 inča kako bi ponovo izrasla.
