Naslovnica Blog Stranica 184

Spojite ove dvije namirnice i dobićete najmoćniji prirodni „lijek“ protiv prehlade i virusa

Agrosavjet
-
0
Spojite ove dvije namirnice i dobićete najmoćniji prirodni „lijek“ protiv prehlade i virusa

Iako ništa ne može da zamijeni tradicionalnu medicinu kada smo bolesni, bitno je da konstantno radimo na jačanju našeg imuniteta.

Moćna kombinacija meda i bijelog luka mnogima se pokazala kako izuzetno korisna kada je zdravlje i očuvanje imuniteta u pitanju.

Na prvom mjestu bijeli luk snižava krvni pritisak, kao i nivo holesterola u krvi. Odmah iza toga ovo začinsko povrće ima antibiotsko dejstvo, pa se često koristi za suzbijanje prehlade i gripa, kao i preventiva protiv ovih bolesti. Redovnim konzumiranjem bijelog luka jača se imunitet i prozvodnja antitela u organizmu. Štiti krvne sudove i smanjuje rizik od srčanog i krvnog udara, ističu ljekari.

Pročitajte: Gdje i kako se pravilno čuva med!

Med sadrži dosta vitamina i preko 37 mineralnih materija, među kojima su kalijum, kalcijum, magnezijum, cink… Svaki med, ukoliko je prirodan i pravi, jeste ljekovit, nije bitno od koje biljke je nastao. Pomaže kod kašlja, problema sa bronhijama i respiratornim tegobama.

Sastojci:

  • 500 g meda
  • 7 limunova
  • 7 čenova bijelog luka
  • 300 g oraha
  • 250 g proklijale pšenice

Priprema:

Proklijalu pšenicu izblendirajte, pa joj dodajte orahe, bijeli luk i cijela tri limuna sa korom. Od preostalih limunova iscedite sok koji ćete dodati u ovu mješavinu. Zatim u sve to dodajte med i izmešajte da se svi sastojci sjedine.

Ovu mješavinu čuvajte u staklenoj tegli ili posudi, u frižideru, i konzumirajte je tek nakon što odstoji tri do četiri dana.

Kada je ovaj prirodni lijek spreman za upotrebu, uzimajte kašičicu ili dvije pola sata pre svakog obroka.

Šta sve možete uraditi u bašti u januaru s obzirom na iznadprosječno visoke temperature

Agrosavjet
-
0
Šta sve možete uraditi u bašti u januaru s obzirom na iznadprosječno visoke temperature
Januar mnogima nije omiljeni mjesec. Kažu da je uspavan i rezerviran za preživljavanje post praznične depresije. No, januar je ujedno rezervisan i za odmor, punjenje baterija, kreativan rad…
I dok će se rijetki u ovo doba godine upustiti u preuređenje svojih domova, iskusni vrtlari znaju da nema ljenčarenja jer postoje poslovi vezani uz vrtove i okućnice koje je preporučljivo izvesti u narednih nekoliko sedmica, kako bi spremno dočekali početak vrtlarske sezone. Stoga smo s Marijom Martinović, blogerkom poznatijom kao Marica vrtlarica, razgovarali o radovima u povrtnjaku, cvjetnjaku i voćnjaku tokom januara.

Nakon praznične euforije, kaže, dolazi vrijeme za reciklažu božićnog drvca, vijenaca i ostalih aranžmana koji su proteklih sedmica krasili naše interijere.

– Ako ste se odlučili za pravo, rezano drvce, sitne se grane mogu odložiti u kompost, a one veće mogu se ostaviti za buduće potpornje prilikom proljetnog uzgoja graška – predlaže Marija Martinović.

Pročitajte: Januarska proizvodnja rasada paradajza

ORGANIZOVANI PLODORED

Radovi u povrtnjaku odnose se na vađenje preostalih kultura poput praziluka, pastrnjaka, kelja i ostalih vrsta kupusnjača. Riječ je o vrstama koje inače dobro podnose niske temperature, pa čak i snijeg. Kako bi se spriječilo širenje bolesti i štetočina s kupusnjača je potrebno ukloniti sve uvelo i žuto lišće. Takođe, tokom januar može se brati i matovilac, kao i različite vrste zimskih salata.

S obzirom na iznadprosječno visoke temperature za ovo doba godine, nije došlo do smrzavanja tla, stoga se može napraviti i duboka obrada tla te đubrenje organskim đubrivima.

– Kako bismo se pripremili za nadolazeću vrtlarsku sezonu, trebamo početi s izradom plana sjetve i sadnje biljaka. Budući da pojedine kulture različito reaguju na pretkulture i susjedne biljke, naglasak treba biti na organiziranom plodoredu u povrtnjaku. Kako bi se olakšala sezona, biljke se, osim prema plodoredu, mogu podijeliti u tri grupe, zavisno od vremena sadnje – na proljetne, ljetne i jesenske – savjetuje. Ako pak želite započeti s ranijom sjetvom uslijed niskih temperatura, dodaje, nekoliko sedmica prije potrebno je pokrivati gredice zaštitnim folijama kojima će se zagrijati tlo.

Podsjeća i na orezivanje određenih voćki, poput jabuka i krušaka, te ističe da se trešnje, šljive i marelice orezuju tek krajem proljeća.

– U ovo vrijeme može se nastaviti sa sadnjom malina te orezivanjem ribiza i ogrozda, a ako neko želi upotpuniti voćnjak nečim novim, preporučila bih borovnice – kaže.

Pročitajte: Možda niste znali, ali januar je idealan mjesec za sadnju bijelog luka

SOBNE BILJKE

Osim orezivanja voćki, orezuju se i ukrasni grmovi, kojima se uklanjaju suve i oštećene grane. Mogu se posaditi i ruže golog korijena, koje će cvasti već ovo ljeto, te se iz sjemena početi uzgajati begonije, pelargonije i karanfili.

Treba obratiti pažnju i na sobno bilje. Ono u ovo doba zahtijeva mnogo manje vode i hranjiva, ali više brige vezane uz zaštitu.

– Uslijed nedovoljno svijetla, pregrijanih i zagušljivih prostorija te nepravilnog zalijevanja i đubrenja, sobne biljke postaju podložne napadima vaši i pauka, ali i pepelnice te rđe – upozorava Marija Martinović, dodajući kako je potrebno redovno pregledavati listove. Ako se pojave ljepljive bjelkaste nakupine – štitaste vaši, može ih se očistiti otopinom mlake vode, deterdženta za pranje posuđa i alkohola. Takođe je vlažnom krpom potrebno redovino čistiti prašinu s listova.

Još jedna vrtlarska aktivnost tokom januara odnosi se na popravak vrtnog alata, od sitnijih alatki poput noža i škara do kosilica. Oštar alat u sezoni će uštedjeće vaše vrijeme, ali i smanjiti štetu na biljkama prilikom orezivanja.

Veliki kalendar za baštu i vrt: Kad se šta sadi, prekopava, đubri…

Agrosavjet
-
0
Veliki kalendar za baštu i vrt: Kad se šta sadi, prekopava, đubri…

Za uspješno planiranje vrtlarskih radova važno je uzeti u obzir prikladne vremenske uslove. Iako posljednjih godina oni postaju sve nepredvidljiviji, dobro je držati se nekih osnovnih pravila stečenih tokom dugogodišnjeg iskustva.

Stoga je dobro voditi vrtlarski dnevnik u koji ćete iz godine u godinu zapisivati što ste i kada posijali te bilježiti dobivene rezultate.

To je važno i zbog izmjene vrtlarskih kultura, odnosno plodoreda. Tako se čuva plodnost tla i zdravlje vrta, osobito kod organskog uzgoja. U domaćem vrtu, na kojem se na manjim površinama izmjenjuje velik broj povrtnih vrsta i cvijeća, plodored se mora izrađivati planski. Kod plodoreda u obzir treba uzeti zahtjeve pojedinog povrća obzirom na: crpljenje hranjivih tvari iz tla (smatra se da povrće jako crpi tlo); utjecaj štetnika i bolesti na pojedinu kulturu i međusobno podnošenje povrća. Da gredice ne bi ostale prazne, vodite računa o prikladnom vremenu sjetve.

Mart

Početkom mjeseca grabljama treba skinuti površinski neraspadnuti sloj malča, posuti gredice kompostom i ostaviti zemlju nekoliko dana da se ugrije. Ako je tvrda i nabijena treba je rastresti vilama. Tek onda počinjemo sa sjetvom. Nakon što je obavimo, vraćamo malč između redova. U prvoj dekadi sije se špinat, luk, mrkva, grašak, poriluk, celer i salata. Također se naklijava krumpir. U drugoj dekadi sijemo papriku, paradajz, kupus i špinat u zaštićene gredice. I dalje se sije celer, rotkvice, grašak, mrkva, salata, pastrnjak, peršin i kopar. U trećoj dekadi sadimo salatu glavaticu, kelj, kupus, korabicu, a u zaklonjen prostor sijemo lubenicu i dinju.

Pročitajte: Bašta bez korova i kopanja

April

Presađujemo lončanice i balkonske biljke te ih stavljamo na otvoreno.. U prvoj dekadi treba završiti sjetvu luka, graška i mrkve. I dalje se rasađuju kupus, cvjetača, korabica i blitva. Na prelazu iz prve u drugu dekadu sade se krumpir i šparoga. U drugoj dekadi sijat ćemo endiviju, brati rotkvice, mladi luk, salatu i špinat. Pred kraj mjeseca možemo na otvoreno posijati lubenice, dinje, krastavce, rajčice i mahune vodeći računa o pojavi kasnih mrazeva. Izniklo povrće možemo od mraza štititi pokrivanjem novinskim papirom, folijom, slamom i lišćem ili nadimljavanjem između redova povrća i stabla voća (paljenjem suhe slame, sijena i lišća).

Maj

Zbog mogućeg mraza još uvijek je potrebno voditi računa o posijanim i posađenim biljkama. U prvoj dekadi maja prihranjujemo povrće gnojivima biljnog porijekla. Također se sade celer, paprika i krastavac na otvorenom. Oko polovine mjeseca posijat ćemo krastavce, kupus, tikvice i dinje, ako to već nismo učinili. Za branje dospijeva kelj, salata, rabarbara, blitva, a za rasađivanje patlidžan, paradajz i paprika. U dijelu vrta odvojenom za ljekovito bilje ii između povrća treba zasijati kim, anis, kopar, borač i drugo bilje. Zbog obilnih padavina potrebno je voditi računa o pojavi puževa i primijeniti neko od zaštitnih sredstava. I dalje stalno brinemo o kompostu zalijevajući ga i puneći prazne pregrade.

Juni

Prva dekada juna idealna je za sjetvu kupusa i cvjetače. I dalje vodimo računa o posijanom i posađenom povrću štiteći ga i prihranjujući gnojivima biljnog porijekla. U vrtu uveliko za branje dozrijevaju kupus, kelj, rana cvjetača i korabica kao i mrkva, grašak, tikvice i krastavac. U drugoj dekadi sijat ćemo zimsku endiviju i rotkve. Sada je pravo vrijeme da povrće prihranjujemo tekućim gnojivom od gaveza, jer biljke razvijaju veliku lisnu masu. Kupusnjačama treba povremeno dodavati kompost kao i blitvi, celeru i poriluku. Vodit ćemo računa da je površina gredica uvijek prekrivena nasjeckanim vrtnim otpacima, slamom i lišćem.

Juli

U prvoj dekadi jula obavlja se sjetva mahuna i kornišona za jesenju potrošnju i sade kupus, kelj i cvjetača. Za vađenje i trošenje stižu češnjak i krumpir . U drugoj dekadi sijat ćemo jesenje rotkve, kineski kupus, presađivati cvjetaču i brati dozrelo povrće u vrtu. Između povrća treba nastirati nasjeckanom koprivom, gavezom i prihranjivati tek rasađene biljke tekućim gnojivom napravljenim od listova kupusa. Pred kraj jula za branje dozrijeva paprika, a ako je sunčano vrijeme možemo vaditi i luk. Većini jednogodišnjih biljaka treba ukloniti sjemenske čašice, da i dalje cvjetaju duboko u jesen, a možete i skupljati sjeme.

August

U prvoj polovini mjeseca brat ćemo papriku, patlidžan, paradajz, razne salate, dinje, lubenice, korjenasto i sve drugo povrće. Još uvijek možete posijati niski grah, pa i niske sorte graška. Sredinom mjeseca obavit ćemo sjetvu salate, luka srebrenca, rotkvi, rotkvica, uz redovno branje dozrelog povrća. Luk možete povaditi, osušiti i ostaviti na suhom i prozračnom mjestu. Ovaj mjesec je idealan i za branje ljekovitog bilja i razmnožavanje ruža i različitih lisnatih grmova. Kineski kupus možete sijati u prvim tjednima augusta, kao i rotkvu i rotkvicu. August je i vrijeme sađenja novih jagoda koje je svake dvije godine dobro preseliti.

Septembar

U prvoj dekadi njegujemo rasad salate i luka srebrenca na otvorenoj gredici. Mogu se posijati zimska salata, špinat i rotkvice. Endiviju možemo povezati da bi unutrašnji listovi bili mekši i sočniji. Polovinom mjeseca sijat ćemo rotkve, špinat i salate svakih 7-10 dana. Pred kraj mjeseca brat ćemo mahune, kornišone, rajčice, papriku, bundeve i drugo jesenje povrće. Stabljike mahune nećemo čupati nego orezati do zemlje. Da glavice kupusa ne bi popucale u vrijeme velikih kiša, možete nožem zarezati stabljiku i tako spriječiti nagli priljev vode u biljku. U voćnjaku beremo rane sorte jabuka i krušaka, orezujemo bobičasto voće. Početkom septembra još možemo saditi nove jagode.

Oktobar

U prvoj dekadi sadimo češnjak, rasad lučica, salate, luka srebrenca. Sredinom mjeseca obavit ćemo sjetvu ozimog špinata, presaditi rabarbaru i staviti paradajz na dozrijevanje. U trećoj dekadi možemo nedozrele glavice cvjetače prenijeti u podrum na dozrijevanje, a iz vrta vaditi korjenasto povrće, brati cvjetaču, kupus, hren i rotkve. U vrtu možemo ostaviti kupusnjače, poriluk, peršin, blitvu i zimske salate. najviše vitamina i minerala imaju svježe ubrane biljke, zato ih u vrtu ostavimo što dulje. Prije prekopavanja i gnojenja stajskim gnojem dobro je zemlju dati na analizu. Kad znamo njezine karakteristike možemo je gnojiti koliko je potrebno.

Pročitajte: Pametna bašta – U njoj će vam rađati tačno ono što vam treba! Bez korova i prekopavanja!

Novembar

Prije pojave snijega treba ukloniti ostatke povrća i ljekovitog bilja, isjeckati i staviti na kompost. Sve lišće, pokošenu travu i usitnjene grančice iskoristit ćemo za pravljenje visoke gredice ili staviti u kompost koji ćemo zatvoriti slojem zemlje a preko staviti crnu foliju. U prvoj dekadi novembra vadit ćemo preostalo korjenasto povrće i spremiti ga za zimu. Sredinom mjeseca, a prije pojave mraza obrat ćemo kupus i pripremiti zemljište za zimu. U trećoj dekadi brat ćemo glavice kelja pupčara, ali tek nakon što ih uhvati prvi mraz. Također ćemo ostavljati povrće za zimu u trapove ili podrume. Obavljamo gnojenje, osobito stajskim gnojem.

Decembar

Sve raspoložive organske tvari poslagat ćemo nasjeckane po gredicama. Brinut ćemo o voću i uređivati dvorite onoliko koliko to vremenski uvjeti dozvole. Potkraj mjeseca ćemo u tople gredice posijati salatu i luk za proljetnu upotrebu ili papriku za rano presađivanje. Siječanj je idealan za pravljenje plana sjetve i sadnje. Sve stavite na papir. Pročitajte bilješke iz prethodne godine trudeći se da u ovoj izbjegnete eventualne pogreške. Redovito pregledajte trap i uklanjajte sve trule plodove. Organski otpad iz kuhinje stavljajte na kompost vodeći računa da je masa uvijek zatvorena debljim slojem zemlje. Redovito hranite i pojite ptice, pišu 24sata.hr.

Januarska proizvodnja rasada paradajza

Agrosavjet
-
0
Januarska proizvodnja rasada paradajza

Paradajz je naša najvažnija povrtarska biljka koja se gaji u plastenicima bez grijanja. Ako želimo da berba počne u maju, što je realno za naše uslove, onda bi trebalo dobro da izračunamo tačan momenat sjetve.

To se određuje sabiranjem dana trajanja svake pojedine faze razvoja rasada. Od sjtve do rasađivanja sa 7-9 listova prođe 50-60 dana, s tim da ovaj kraći rok važi za rasad proizveden bez pikiranja, odnosno, u kontejnerima ili saksijama. Zavisno od temperature, sadnja se obično izvodi krajem marta, i od rasađivanja do cvjetanja prođe još desetak dana. Od cvjetanja do prve berbe prođe još 40-50 dana, zavisno od ranostasnosti hibrida i temperature, tako da berba počinje u prvoj dekadi maja.

Znači, od sjetve do prve berbe potrebno je da prođe oko 120 dana, tako da bi sjetva sjemena paradajza trebalo da bude u prvoj dekadi januara.

Pročitajte: Priprema rasadnika i proizvodnja rasada povrća

U zimskoj proizvodnji rasada paradajza najvažnije je obezbijediti dovoljno toplote. Sjeme niče za pet do šest dana. Temperatura bi trebalo da bude 20-22 stepena. Sa pojavom kotiledona trebalo bi smanjiti temperaturu na 15-16 stepeni u toku 5-6 dana, kako ne bi došlo do izduživanja i padanja rasada. U to vrijeme vrlo je važno smanjiti reletivnu vlažnost vazduha provetravanjem. Isto tako trebalo bi izvršiti zasušivanje supstrata smanjivanjem zalivanja. Mlade biljčice trebalo bi zaštiti od zemljišnih patogena nekim fungicidom. Poslije toga, temperaturu održavati na 20 stepeni do kaljenja rasada.

Pošto zimi često imamo oblačne dane i nedovoljan kvalitet svjetlosti, potrebno je dopunsko osvetljenje. Kad biljke dostignu fazu 4-6 listova, počinje kaljenje rasada. To se postiže postepenim snižavanjem temperature, kao i prskanje vodotopivim đubrivima sa naglašenim sadržajem kalijuma.

Uz HIDROGEN će vaše biljke biti bujne čak i zimi – Evo kako da ga primjenjujete

Agrosavjet
-
0
Uz HIDROGEN će vaše biljke biti bujne čak i zimi – Evo kako da ga primjenjujete

Zimi, biljkama je potrebna posebna briga. Međutim, nema potrebe da kupujete skupa sredstva već da koristite obični hidrogen. Od toga biljke dobijaju velike dobrobiti.

Dobrobiti hidrogena (vodonik-peroksida):

  • Aktivira se rast cvijeća, počinju da se formiraju pupoljci.
  • Peroksid odbija štetočine i ubija patogene.
  • Korijenov sistem biljaka je ojačan, rizik od propadanja korijena je značajno smanjen.
  • Zemljište se dezinfikuje.
  • Biljka dobija dodatne hranljive materije koje nisu u zemljištu.

Kako zalivati biljke vodonik peroksidom?

Za jedan litar vode biće vam potrebno 10 mililitara hidrogena. Dodajte hidrogen u vodu i dobro promiješajte. Prvo treba da navlažite tlo običnom vodom, koju koristite za navodnjavanje, a zatim možete započeti zalivanje đubrivom.

Pročitajte: Infuzija za biljke – oporavljaju se i cvjetaju kao lude

Ova procedura se može izvoditi jednom u 3 nedjelje. Zimi može i jednom u 2 nedjelje.

Poslije zalivanja takvim đubrivom biljke će oživiti. Čak i ako je biljka uvenula, nakon zalivanja đubrivom listovi počinju da izgledaju zdravo, svježe i puno snage. I nakon kratkog vremena pojavljuju se pupoljci. Takođe ima mnogo novih izdanaka.

Pripremite rastvor potpuno isto kao i za navodnjavanje, proporcije su potpuno iste. Prskajte svaki drugi dan 7 dana. Takođe, kao iu slučaju zalivanja, efekat se pojavljuje skoro odmah.

Listovi poprimaju zdrav izgled. Pojavljuju se novi izdanci. Ali mušice i druge štetočine, naprotiv, nestaju. Prskanje takođe pomaže u suočavanju sa biljnim bolestima kao što su kasna mrlja i trulež korijena.

Minorka – Koka koja može da snese od 160 do 200 jaja godišnje!

Agrosavjet
-
0
Minorka – Koka koja može da snese od 160 do 200 jaja godišnje!

Minorka je porijeklom sa ostrva Minorke, po kome je i dobila ime. Odatle su je prvi izvezli Englezi, koji su selekcijom, u uslovima bolje ishrane i njege, povećali njenu produktivnost.

Na unapređenju ove rase kasnije su radili i živinari iz Njemačke, Francuske i drugih zemalja. Pored bijelog i graorastog soja, postoje i dva crna soja minorke, koji se međusobno razlikuju po obliku kreste (kod jednog je kresta prosta, kod drugog
ružasta). Od svih ovih sojeva najviše se cijeni crni soj s ružastom krestom.

Ekonomska svojstva

Minorka je nešto krupnija od leghorna: kokoške su teške oko 2,5 kg, a pijetlovi oko 3 kg. Meso joj je srednjeg kvaliteta, ali bolje od mesa leghorna. Dobra je nosilja:
godišnja nosivost je oko 160—200 jaja, koja su teška i do 80 g.

Pošto se teško prilagođava u područjima s hladnijom i promenljivom klimom, mnogo manje je rasprostranjena od leghorna i talijanke. Gaji se i kao čista rasa, a mnogo je upotrebljavana i za ukrštanje radi stvaranja novih rasa. Kao izrazita rasa za proizvodnju jaja, minorka se retko raskvocava. Kokice pod povoljnim uslovima ishrane i njege pronesu u 5. ili 6. mesedu.

Biljka koja treba da stoji u vašem KUPATILU – U kombinaciji sa parom može imati brojna ljekovita dejstva

Agrosavjet
-
0
Biljka koja treba da stoji u vašem KUPATILU – U kombinaciji sa parom može imati brojna ljekovita dejstva
Iako biljke uglavnom držimo u dnevnoj sobi ili na terasi, možda bi trebalo da razmislite da jednu stavite u kupatilo.

Osim što će osvežavati prostoriju i pročošćavati vazduh, postoji još nekoliko prednosti zašto je cvijeće dozvoljeno u kupatilu, a posebno kada je riječ o eukaliptusu.

Eukaliptus je zimzeleno drvo, porijeklom iz Australije, a danas je rasprostranjeno širom svijeta. Popularnost je stekao prvenstveno zbog svojih brojnih ljekovitih svojstava, ali često ga viđamo i kako u vazama krasi domove.

Pročitajte: Biljka koju mnogi imaju u svom domu odlična je u borbi protiv prehlade

Od lijekova do aromaterapije, danas se koristi u razne svrhe, ali u posljednje vrijeme mogli ste čuti i kako je popularno stavljati u ga kupatilo, odnosno tuš kabine. Viseći eukaliptus kupatilu daje utisak pravog intimnog spa prostora, a ovo su razlozi zbog kojih je ovaj trend jako koristan, ljekovit i zanimljiv.

Grančice eukaliptusa potrebno je svezati i okačiti u tuš kabinu, poželjno odmah pored glave tuša. Topla para iz vode kojom se tuširamo pomaže u maksimalnom oslobađanju ljekovitih ulja i svojstava iz eukaliptusa. On tako pomaže pri disanju, ublažava probleme sa zapušenim nosem i glavobolje izazvane sinusima, a navodno ublažava i simptome astme. Kombinacija pare i biljnih ulja ublažava disajne i respiratorne upale, ima antiupalna svojstva, pa će vam brzo pomoći da se osjećate bolje.

Eukaliptus takođe pomaže u rješavanju stresa. Njegov nježan miris i toplota tuša donose spokoj i mir, imaju umirujuć efekat i pružaju osjećaj kao da ste u privatnoj spa oazi. Pomoći će da se opustite i riješite se svakodnevnog stresa.

Eukaliptus takođe ublažava glavobolje i bolove u mišićima, povećava protok krvi, snižava krvni pritisak i ima odličan efekat na energiju. Eukaliptusovo ulje pomaže u poboljšanju koncentracije i fokusa.

Pročitajte: Nije svaka biljka idealna za prostor gdje boravimo, a evo koje jesu!

U tuš možete staviti svjež ili sušen eukaliptus, oba djeluju. Najbolje je lagano zavezati grane i postaviti ih pored glave tuša, ali pazite da vruća voda ipak ne pada direktno preko njih. Eukaliptus je izdržljiva biljka, a uslovi u kupatilu mu odgovaraju, pa u dobrom stanju može izdržati i mjesec dana. Naravno, ako ranije uočite da je počeo neobično da miriše ili da se „potrošio”, zamenite ga novim granama.

To je najjednostavniji način da u svakodnevicu unesete aromaterapiju, pretvorite spostveni prostor u malu ljekovitu oazu, a naravno, eukaliptus će učiniti cijelo kupatilo mirisnim i pritom izgledati prelijepo.

Kako se kuva turska, a kako domaća kafa

Agrosavjet
-
0
Kako se kuva turska, a kako domaća kafa

​Mnogi ljudi ne mogu da dan ne započnu uz šoljicu kafe.

To je ritual koji mnogi ne preskaču i dok je za neke to samo par minuta sa sopstvenim mislima, za neke je neophodno „gorivo“ za predstojeći dan.

Priprema one naše, domaće kafe nešto je drugačija od kuvanja turske kafe.

Tako se tradicionalna turska kafa priprema u metalnoj džezvi, a najbolje je kada je napravljena od bakra, od vode i kvalitetne, fino mljevene i srednje pržene kafe, te malo šećera po želji.

Za tri kafe neophodno je odmjeriti tri manje šoljice vode, sipati ih u džezvu, a potom dodati tri pune kafene kašičice kafe (ovo može da varira, ko voli jaču kafu, stavlja više kafe). Ako pijete slatku kafu, šećer je potrebno dodati prije kafe (jedna kašičica šećera po šoljici). Potom se džezva stavlja na šporet na srednjoj vatri, te se kafa lagano miješa nakon minut, dva kada se malo zagrije.

Pročitajte: Kafa sa cimetom – Uz ovaj napitak pucaćete od zdravlja

Kada kafa proključa, sklonite je sa ringle. Stavite po malo pjene u svaku šoljicu, a potom vratite džezvu sa kafom na ringlu. Kada kafa po drugi put provri, tek onda sipajte tečnost u šoljice, pažljivo i polako, bez brzanja kako biste sačuvali teksturu.

Domaća kafa se pak pravi nešto drugačije, iako svakako ima dodirnih tačaka sa prethodnom metodom. Potrebno je odmjeriti vodu za onoliko šoljica koliko želite, sipati je u džezvu i sačekati da se voda zagrije.

Pročitajte: Kafa sa maslacem – Pogledajte zašto je dobro kafu obogatiti ovim dodatkom

Džezva sa vodom se sklanja sa ringle tik prije nego što će proključati, a potom se mali dio vode odliva u šoljicu, dok se u ostatak dodaje kafa (po jedna puna kafena kašičica za svaku šoljicu ili više ako volite jaču kafu ili su šolje veće). Dobro promiješajte, pa vratite na ringlu dok kafa ne počne da se diže. Sklonite sa vatre i u džezvu dodajte vodu koju ste prethodno odlili u šoljicu. Ponovo vratite na ringlu i sačekajte da provri. Ako pijete slatku kafu, šećer je najbolje dodati na samom početku pripreme, u hladnu vodu, piše Žena.

Najčešće greške koje ljudi prave pri pripremi domaće kafe jeste što sačekaju da voda provri, pa tek onda dodaju kafu, kao i to što miješaju kafu i nakon što je zakuvaju i sklone sa ringle.

Tajna vrhunskih CVJEĆARA: Rastvor koji će povratiti biljke u život

Agrosavjet
-
0
Tajna vrhunskih CVJEĆARA: Rastvor koji će povratiti biljke u život

Zalijte vaše uvele biljke i rezultat će biti vidljiv već sljedećeg dana

Kako uspješno podići zasad NARA – Sadnja, đubrenje, navodnjavanje

Agrosavjet
-
0
Kako uspješno podići zasad NARA – Sadnja, đubrenje, navodnjavanje

Šipak ili Nar, latinskog naziva Punica granatum omiljeno je jesensko voće Mediterana. Svoju etimologiju latinskog naziva vuče od Plinija Starijeg koji ga je nazvao punskom jabukom, a najbolji su plodovi dolazili iz područja Punije, današnjeg Tunisa. Drugi dio naziva, granatum dolazi od latinske riječi granatus, odnosno zrnat. Usprkos njegovom nazivu izgleda da se do danas nije u potpunosti utvrdilo izvorno porijeklo ove biljke. Naime, dio naučnika smatra da potiče s područja Irana i sjeverozapadne Indije, dok ga drugi smatraju autohtonom mediteranskom biljkom. Voćka jabukolikog izgleda i veoma dekorativnih cvjetova i ploda, šipak ili nar (negdje ga zovu i mogranj) jesenska je kraljica u cijelome Mediteranu, gdje se najčešće i uzgaja jer mu odgovara puno sunca i malo kiše. Osim toga, uspijeva i u Turskoj, Egiptu, Iranu i Afganistanu i jedna je od prvih kultiviranih voćki na svijetu.

Priprema zemljišta

Šipak predstavlja  kulturu  koja  zahtijeva  kompleksnu  pripremu  zemljišta. Ova priprema se sastoji od čišćenja lokaliteta od biljnih ostataka iz prethodnog perioda i ravnanja terena. Priprema zemljišta u cilju podizanja zasada šipka se obavlja na cijeloj površini, minimalno na 50 cm dubine.

Pročitajte: Uzgoj NARA iz sjemena i njega zimi

Čišćenje i ravnanje terena

Priprema zemljišta za sadnju svodila se u većini slučajeva u prošlosti na jednostavno kopanje rupa. Kvalitetna priprema zemljišta podrazumijeva krčenje i uklanjanje kamenja i ostataka korjenovog sistema, zaravnjivanje zemljišta, eliminisanje korovske vegetacije, melioracione radove, meliorativno đubrenje organskim i mineralnim đubrivima, rigolovanje. Nakon što je identifikovano zemljište na kojem će se obaviti sadnja šipka, potrebno je obaviti krčenja, odstranjavanja krupnijeg kamenja koji se nalazi na površini zemljišta i uklanjanje kamenja koje eventualno viri iz zemljišta.

Posebnu važnost ima temeljito čišćenje zemljišta od biljnih ostataka. Zemljište u zasadu šipka  treba osloboditi prisustva korovske vegetacije čime se pospješuje njegova sposobnost upijanja vlage i provjetravanja. Iz navedenog razloga se praktikuje periodična obrada zemljišta. Takođe, ne preporučuje se obrada tla na dubinama ispod dvadesetak centimetara budući da postoji opasnost od oštećivanja korijenja koje raste u plitkom zemljišnom sloju.

Priprema za sadnju i sadnja

Pravilna sadnja šipka je uslov za dobar prinos i kvalitet plodova te njenoj pripremi   moramo  posvetiti  odgovarajuću  pažnju. Kako šipak formira vrlo razgranat korjenov sistem u kojem neki segmenti mogu prodirati dosta daleko, razmaci sadnje moraju biti veći, posebno kod intenzivnih plantažnih zasada. Rastojanje sadnje zavisi od niza faktora, posebno od kultivara šipka i oblika krošnje. Preporučeni razmak sadnje je 5 m između redova i 3 m unutar reda što po 1 ha čini oko 650 sadnica šipka. Razmaci sadnje mogu biti i 5 x 4 m, te 4 x 3 m i rijetko 6 x 5 m. Ukoliko se šipak uzgaja kao živa ograda, sadi se na kraćim rastojanjima radi formiranja što kompaktnijeg živog zida.

Šipak, svojim genetskim predispozicijama, predstavlja idealnu kulturu za formiranje «živog biljnog zida» koji u zimskom periodu predstavlja dobru zaštitu od niskih temperatura, hladnih vjetrova, a ljeti od ekstremno visokih temperatura koje su česte u područjima uzgoja šipka.

Agrotehničkom zahvatu sadnje šipaka prethodi iskolčavanje redova i mjesta za sadnju. Nakon toga se kopaju sadne rupe čije dimenzije trebaju omogućiti nesmetan smještaj sadnice nakon uklanjanja kontejnera i dodavanja đubriva. Kako se sadnice šipka kontejnerski uzgajaju to je i njihovu sadnju moguće obavljati u toku cijele godine ukoliko je obezbijeđena adekvatna količina vode za navodnjavanje.

Sadnice šipka nabavljaju se u specijalizovanim rasadnicima koji imaju organizovanu zdravstvenu kontrolu matičnih zasada i sadnica na bolesti, štetočine i nematode. Na sadnici mora biti vidljiva etiketa sa nazivom rasadnika, kultivara, klase i broja deklaracije koji je garancija da je sadnica bila pod odgovarajućim stručnim nadzorom.

Pročitajte: Mučite se s čišćenjem nara? Postoji brza metoda uz koju ćete izbjeći nered

Đubrenje šipka/nara

Šipak   predstavlja   intenzivnu  voćnu kulturu te ga je potrebno prihranjivati i organskim i  mineralnim  đubrivima  različitog  sastava  i  porijekla. Đubrenje zasada šipka važna je mjera za postizanje kvalitetnog roda. Nakon provedenih analiza fizičko-hemijskih karakteristika zemljišta predviđenog za uzgoj šipka, utvrđuju se neophodni meliorativni zahvati na određenom lokalitetu kao i potrebe za meliorativnim đubrenjem. Meliorativnim đubrenjem šipka omogućava se postizanja stanja srednje snadbjevenosti zemljišta humusom i neophodnim hranivima. Nakon obavljenog meliorativnog đubrenja, zemljišna površina se rigoluje ili duboko zaore, nakon čega slijedi priprema za sadnju. Posebna pažnja treba biti usmjerena ka kontroli sadržaja hranjivih sastojaka đubriva.

Organska đubriva, osim što obogaćivaju zemljište hranljivim komponentama, poboljšavaju i vodno-vazdušni režim i aktivnost mikroorganizama. Dobrim se pokazalo đubrenje zemljišta stajskim đubrivom svake treće godine u količini od 40-80 kg/stablu-žbunu ili zaoravanje biljnog pokrivača čime se obezbjeđuje održavanje plodnosti zemljišta.

Od mineralnih đubriva najčešću upotrebu imaju azotna, fosforna i kalijumova đubriva. Preporučuje se korištenje đubriva u kojima je sadržaj fosfora dvostruko, a kalijuma trostruko viši u odnosu na sadržaj azota. Količina unesennih đubriva je funkcija plodnosti zemljišta. Prema nekim od istraživanja, u periodu mirovanja neophodno je u zemljište unijeti 1-1,5 kg NPK (8:16:24), a pred kraj vegetacije izvršiti prvo prihranjivanje sa 0,5 kg uree i nakon precvjetavanja drugo sa 0,5 kg KAN-a.

Pročitajte: Klimatski uslovi potrebni za razvoj NARA/ŠIPKA

Navodnjavanje šipka/nara

Da  bi  ostvarili  obilan  urod  plodova  dobrog  kvaliteta neophodno je obezbjediti približne količine vode kao i kod citrusa. Navodnjavanje je obavezna mjera za postizanje obilnog i kvalitetnog roda. Šipak može izdržati duge sušne periode. Iako urod nije veliki u uslovima suše, stabla-žbunovi mogu opstati godinama. Nakon toga, ukoliko se adekvatno navodnjavaju, intenzivno se razvijaju i donose dobar rod. Stabla će bujati i donositi dosta plodova pri obilnijim ljetnim kišama. Tada će plodovi biti mekaniji i osjetljiviji na transport i skladištenje.

Budući da u periodu porasta ploda najčešće vladaju velike vrućine sa deficitom vlage u zemljištu, neophodno je obezbjediti 2-3 obilna zalijevanja u julu i avgustu. Orijentaciono je potrebno oko 500 m3 vode po ha za svako zalijevanje. Bez redovnog navodnjavanja, posebno u sušnim godinama, plantažno uzgajanje šipka nema perspektivu. Tokom čitave vegetacije neophodno je održavati odgovarajuću vlažnost zemljišta, naročito pred približavanje sezone branja. Ovakvim postupkom se smanjuje pucanje plodova. Ukoliko je godina sušna, neophodno je navodnjavanje svakih četiri-pet dana u čitavom vegetacionom periodu. Dugotrajne suše i odsustvo navodnjavanja izazivaju posljedice na godišnji urod. Moguće su i dugoročne negativne posljedice.

1...183184185...1.016Stranica 184 of 1.016

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia