Naslovnica Blog Stranica 174

Zimski ribolov – Dolazak hladnog vremena ne znači kraj sezone?

Agrosavjet
-
0
Zimski ribolov – Dolazak hladnog vremena ne znači kraj sezone?

Štuka se u ovo vrijeme može loviti u gotovo svim slojevima vode i na sve mamce, od živih ribica – kedera do najrazličitijih modela i vrsta vještačkih mamaca – varalica.

Od onih površinskih do teških žlica, tonućih, dubokoronećih voblera i džigova na većim i težim glavama. Grgeč i slične manje vrste love se finijim sistemima, tanjim najlonima i manjim udicama, a od tehnika na raspolaganju su također one u pokretu – blinkeraške do onih sjedilačkih na male ribice – kedere, filete – komadiće ribice ili gujavice i sl. Uglavnom na plovak.

Preporučujemo pri tom balerinu, a u ribolovu na dnu sistema s olovom na kraju najlona i udicom na predvezu svezanom tridesetak centimetara iznad. Dubinskim sistemom najbolje je čekati i manjića, jedinog slatkovodnog predstavnika bakalara kod nas. A manjića se jedino i može loviti kada snijeg zabijeli, a ledena korica obrubi obale rijeka. Bijela riba, klen, podust, nosač, jez, ali i bodorka, najbolje se zimi love udicom na plovak, također finim sustavima na crve, kuvanu pšenicu, sitne gujavice, pahulju hljeba i sl.

Pročitajte: DA LI JE ZAMRZNUTA RIBA LOŠIJA OD SVJEŽE?

Primamljivanje je pri tom neizostavan dio ribolovnog rituala. Zavisno gdje se i kako lovi (tekućice ili stajaćice) bijela riba se uspješno može loviti dužim direktašima ili bolognes tehnikom. Za najvatrenije ribolovce šaranaše, dolazak hladnog vremena, pa ni zime, ne znači i kraj sezone. Pokazalo se da je ekstremni ribolov šarana moguć čak i kada su obale pod snijegom, a temperature zraka se spuste ispod nule. Hlađenje vode, doduše, utiče na smanjenje apetita kod šarana, kao i kod većine drugih ciprinida. Zato je, da bi se ova riba navela na griz, potrebno dosta dodatnog napora, puno strpljenja uz mogućnost neizvjesnog ishoda te (kasno) jesensko- zimske igre. Uz osjetljiviji pribor za takav ribolov potrebno je mamac, s kojim se lovi, učiniti poželjnijim. Najjednostavnije je mamac kojim se lovi učiniti atraktivnijim dipanjem, odnosno umakanjem u neku od aroma prije zabacivanja. Tako mamac šalje nevidljive, mirisne, signale ribi kroz vodu. Kako voda postaje sve hladnija treba postepeno izbjegavati mamce s aromom na uljnoj bazi, a sve više koristiti one s alkoholnom osnovom.

Pročitajte: Koja riba ima najmanje kostiju?
Divljač sportskog ribolova je, ipak, glavatica (Hucho hucho), za koju je uvriježeno još i ime mladica (u Hrvatskoj, Srbiji i BiH), odnosno sulec (u Sloveniji). To je još jedan pravi predstavnik ribe za zimski ribolov. Na žalost, radi se o ribi koja je dosta ugrožena u našim vodama i koja je na rubu opstanka. Glavatica naraste i preko 30 kg težine. Svjetski rekord je ulov u Rusiji težak 52 kg. U Austriji je ulovljena glavatica teška 35,10 kg, a hrvatski rekord po mjesečniku Ribiči & ribe i njihovom natječaju za Veleulov – zlatnu udicu Hrvatske je ulov Nikice Delača težak 14,60 kg, ostvaren još 1998. u Savi.
Glavatica je zaštićena vrsta pa je ribolov dozvoljen isključivo vještačkim mamcima – velikim varalicama (vobler, žlica, copf, razne silikonske tvorevine) i vještakim muhama (velikim strimerima). Pribor je također adekvatan tome – težak i robustan štap težine bacanja 150 do 300 grama, role velikog kapaciteta kalema, jake udice (monofili većeg promjera i upredenice).

Ribolov na glavaticu je težak. Od ribolovca zahtijeva veliku energiju i dobru kondiciju. Puno prijeđenih kilometara uz vodu uz stalno zabacivanje varalice, dobro poznavanje terena i virova gdje se ova riba nalazi, a sve to u hladno doba godine i zimske uslove, često uz snijeg, hladan vjetar i vijavicu.

Jagode, kupine, maline – DIVLJE ILI GAJENE, ŠTA JE ZDRAVIJE?

Agrosavjet
-
0
Jagode, kupine, maline – DIVLJE ILI GAJENE, ŠTA JE ZDRAVIJE?

Svi uživamo u malinama, kupinama, jagodama i borovnicama iz radnji i sa pijaca. Ipak, mnogi žale za onim divljim, šumskim vrstama, naročito kad je jagoda u pitanju. U čemu su razlike?

I divlje i pitome vrste jagodastog voća koje raste u našoj zemlji imaju iste osnovne karakteristike i nutritivne vrijednosti. Ipak, potrošači se, ukoliko imaju mogućnost izbora, prije odlučuju za kupovinu divljih jagoda, kupina, borovnica u odnosu na gajene. Smatraju da je šumsko voće „zdravije”, jer nije izloženo zaštitnim tretmanima ni vještačkim hranivima. Ovo može biti opravdano samo ukoliko se gajeno voće nekontrolisano proizvodi i ne vodi se računa o primjeni hemijskih sredstava.

Pročitajte: Koje sorte jagode daju veće prinose i kvalitetnije plodove

Ipak, najvažniji razlog želje kupaca za plodovima divljeg voća je njihov specifičan miris i aroma, koje gajeno uglavnom ne posjeduje ili su ove osobine kod njega manje izražene. Miris i aroma divlje jagode i maline je ono čega se mnogi kupci sa čežnjom sjećaju i veoma često i žale za njim, jer se ovo voće sve teže može nabaviti na pijacama, dok su kupine i divlje borovnice, na sreću, dostupnije većem broju potrošača.

Bez obzira na sve, treba još jednom podvući da je svo jagodasto voće, i divlje, i gajeno, podjednako kvalitetno, pod uslovom da je divlje nabrano u područjima u kojima nema zagađivača, a gajeno proizvedeno uz poštovanje propisanih mera nege i zaštite.

Kako pravilno čuvati suvo meso?

Agrosavjet
-
0
Kako pravilno čuvati suvo meso?

Suvo meso treba pravilno skladištiti kako se ne bi pokvarilo. Kako čuvati suvo meso?

Suvo meso se ne smije izlagati visokim temperaturama kako se ne bi pokvarilo.

Najjednostavnije rješenje za čuvanje suvog mesa da je da suvo meso vakumirate. Vakumirajte komad po komad mesa i pronađite prostor za pohranu.

Pročitajte: NAŠI STARI SU SAMO NA OVOLIKO STEPENI SUŠILI MESO: Jedino na TAJ NAČIN im nije bilo PRESUVO i TVRDO

Kada je meso vakumirano, ono može podnijeti i nešto više temperature pa ih možete držati i u špajzu. Ipak, najidealnije rješenje je da pokušate naći neko tamno i hladnije mjesto na kojem ćete pohraniti meso.

Vakumirano meso nije potrebno zamrzavati. Čim meso nema dotoka zraka to znači da je kvarenje isključeno.

Ako nemate aparat za vakumiranje tada suvo meso možete zamrznuti.

Mikroklimatski uslovi u živinarnicima

Agrosavjet
-
0
Mikroklimatski uslovi u živinarnicima

Objekti za smještaj živine moraju biti građeni namjenski za vrste i kategorije životinja koje će u njima živjeti pod stalnim stručnim nadzorom.

Moraju da zadovoljavaju određene standarde u izboru materijala za izgradnju, površini prostora za svaku životinju, visini plafona, ventilacionih sistema, kanala za izđubravanje, osvjetljenja, itd…

Sa stanovišta zaštite zdravlja životinja, objekti moraju zadovoljiti sljedeće standarde: dovoljnu kvadaraturu predviđenu za pojedine kategorije i grla pojedinačno, dovoljnu količinu svježeg vazduha i pravilnu izmjenu vazduha u štali, pravilno postavljen kavez, adekvatnu temperaturu i temperaturni režim u proizvodnim objektima, zaštitu od vjetrova i od promaje.

Usljed niskih spoljašnih temperatura, koje su karakteristične za zimski period, vrlo često dolazi do kondezacije na zidovima u objektima, pri čemu dolazi do narušavanja mikroklomatskih uslova u objektu i povećanja vlažnosti vazduha. Razlog ovakvih pojava jeste loša izolacija objekata.

Ovakve pojave dovode do niza faktora koji loše utiču na živinu, a to su: povećanje vlažnosti prostirke, pojava raznih sojeva bakterija na prostirkama, opadanje perja kod živine, povećana zaprljanost živine, smanjena konzumacija hrane i vode, usljed čega dolazi do slabijih proizvodnih rezultata.

Preporuka savjetodavne i stručne službe je da treba uraditi izolaciju spoljne strane objekata, a da ukoliko dođe do neželjenih situacija, treba sprovesti dodatno provjetravanje objekata, izvršiti dezinfekciju prostirke i usljed smanjene konzumacije hrane, povećati ukupnu energiju u obroku.

Kad padne snijeg voćke su i dalje u opasnosti – Kora oko stabla najugroženija!

Agrosavjet
-
0
Kad padne snijeg voćke su i dalje u opasnosti – Kora oko stabla najugroženija!

Svake godine u zimskom periodu, a posebno kada su jače zime, zbog dubokog snijega i nedostatka druge hrane, mlade voćke u voćnjaku, zatim sadnice voćaka i šumskog drveća u rasadnicima izložene su mogućim štetama od strane zečeva, srna i ostale divljači. 

Zečevi najčešće glodju koru mladih voćaka i drugog drveća, već rano u jesen, nakon opadanja lišća, a naročito nakon što padne snijeg i nestane druge hrane. Visoka divljač, srne i jeleni grizu mlade grančice i hrane se njima. Ukoliko su oštećena mjesta glatka, znak je da je to učinio zec, a ako su oštećenja na voćki hrapava, to je učinila srna.

Pročitajte: Presađivanje mlađih i starijih voćaka – Evo kako da uspješno premjestite voćke

Ukoliko je kora djelimično uništena voćka će preboljeti ali će slabije napredovati. Ako je kora uništena oko cijele voćke, ista će se sasušiti. Ako je šteta na stablu djelimična, preporuka je premazivanje kalemarskim voskom ili kravljom balegom na mjestu gdje je kora uništena.

Mlade voćke i sadnice voćaka i šumskog drveća mogu se zaštititi od divljači mehanički:

1. postavljanjem ograde od žičanog pletiva oko voćnjaka (ova mjera je dosta skupa pa se rjedje primjenjuje) ili ·

2. omotavanjem pojedinih stabala (slamom, kukuruzovinom, plastičnom folijom, natron papirom i drugim otpadnim materijalom za uvijanje. Međutim, omotavanje stabla slamom, kukuruzovinom i sličnim materijalom privlači voluharice, tako da se mora vršiti pregled na prisustvo miševa koji tada mogu pričiniti štetu na voćkama) i

3. hemijskim sredstvima koja odbijaju divljač. Zaštita hemijskim sredstvima vrši se prskanjem ili premazivanjem mladih voćaka i šumskog drveća.

Proizvodnja rasada ranog kupusa

Agrosavjet
-
0
Proizvodnja rasada ranog kupusa

Krajem januara u našim uslovima povrtari koji proizvode rani kupus pripremaju se za proizvodnju rasada. Bitno je proizvesti zdrav kvalitetan rasad kupusa koji će kasnije odgovarajućom njegom dati stabilan prinos i dobru zaradu.

Kupusnjače su otporne na niske temperature, a rasad kupusa se ne pikira. Poslije sjetve sjemena, rasad pristiže za 30-50 dana. Kod rasada najbitnija je čvrstina biljke, dobra razvijenost korijenovog sistema i zdravstveno stanje biljke. U savremenoj proizvodnji povrća prednost se daje rasadu proizvedenom u kontejnerima jer se biljke brzo ukorijenjavaju i nastavljaju normalan rast. Berba je ranije za 15 dana, a prinosi su do 30% veći u odnosu na klasičnu proizvodnju.

Kontejneri su tacne od stiropora, plastike ili specijalne hartije, različitih dimenzija, sa okruglim ili kvadratnim posudama različitih veličina, od 2-7cm i oblika – cilindrične, prizmatične, kupaste, sa otvorenim donjim dijelom. Kontejneri od stiropora su lakši za rad od plastičnih jer bolje zadržavaju toplotu i vlagu supstrata.

Pročitajte: Kako gajiti rani kupus na otvorenom polju

Rasad proizveden u kontejnerima ima jednak vegetacioni prostor što omogućava ujednačenost rasada u pogledu porasta.

Kontejnerska proizvodnja može da bude ručna ili mehanizovana. U oba slučaja postupak proizvodnje rasada je isti. Kontejneri se najpre napune supstratom, a zatim se sije sjeme željenih biljaka. Pri punjenju kontejnera supstratom, sva sjetvena mjesta trebalo bi jednako popuniti (3/4 visine ćelije) i lagano pritisnuti da se supstrat slegne. Posle sjetve, ćelije se dopunjuju supstratom tako da sjeme bude pokriveno sa supstratom u sloju 1-1,5 cm i zalivaju.

Na manjim gazdinstvima sjetva u kontejnere se obavlja ručno, a na velikim pogodna je upotreba mašinskih linija za sadnju u kontejnere.

Rasad se prvi put prihranjuje u fazi dva lista, a sljedeći put u fazi razvoja 4-6 listova. U organskoj poljoprivredi koriste se tečna organska đubriva i fito-eko preparati, koji se primenjuju između redova, fertigacijom (preko vode) ili folijarno (preko lista).

Ukoliko je rasad izdužen, biljke se prihranjuju 0,5% rastvorom prirodnog kalijumovog đubriva (Patenkali, Sop Fort 0:0:50) čime se povećava čvrstina stabla, razvija bolji korijen i povećava otpornost biljke (naročito na niske temperature).

Rasađivanje na otvorenom polju obavlja se kada biljčice imaju 5-6 listova.

Na lakim zemljištima prednost se daje ranijim sortama dok teža zemljišta pogodnija su za kasnije sorte. Kupusi najbolje uspijevaju na neutralnim i slabo kiselim zemljištima pH 5,5-6,5.

Pročitajte: RANI KUPUS – Kada i kako obaviti sjetvu i sadnju?

Kupus je otporan na niske temperature, podnosi kratkotrajne mrazeve i do -10 ºC, a temperature iznad 25 ºC negativno utiču na rast i razviće (optimalne temperature za rast i razvoj kupusa su 15-20 ºC).

Kaljenje rasada je faza u proizvodnji koja se praktikuje desetak dana pred rasađivanje na stalno mjesto. U tom periodu trebalo bi početi sa postepenim provjetravanjem leja ili rasadnika, a zatim sve intenzivnije, i sa snižavanjem temperature.

Pri kaljenju rasada minimalna dnevna temperatura treba da je 8-12ºC, a noćna 2-3ºC. Kaljenje je obavezna mjera koja omogućava prilagođavanje biljaka na uslove spoljašnje sredine.

Ukoliko se rasad iznosi napolje bez prethodnog kaljenja, dolazi do negativnih posljedica u vidu propadanja biljaka.

Za proizvodnju ranog kupusa prednost se daje plodnim, umjereno vlažnim i dobro pripremljenim zemljištima, sitnomrvičaste strukture.

Rani kupus ima manju lisnu rozetu pa se sadi na rastojanju 50×50, 60×40, ili 50×60 cm. Idealno vrijeme za rasđivanje je jutro ili veče i umjereno oblačno vrijeme. Sadnja rasada obavlja se ručno sadiljkom i u novije vrijeme na većim površinama mašinski.

Prilikom rasađivanja obavezno odbaciti biljčice koje su bez tjemenog pupoljka, a sadnja se obavlja do prvih listova (kotiledona).

Dan prije rasađivanja obaviti zalivanje parcele na kojoj ćemo saditi kupus.

Pri sadnji po toplom vremenu ili kod sadnje prerastlog rasada, poželjno je odrezati dio lisne mase kako bi se smanjilo isparavanje vode preko lista i poboljšao prijem biljaka.

Nekoliko dana poslije rasađivanja vrši se kontrola usjeva, ukoliko je prijem biljaka veći od 10 % obavlja se popunjavanje praznih mjesta gdje nije uspjeo prijem rasada.

Kroton – Kako se gaji i razmnožava

Agrosavjet
-
0
Kroton – Kako se gaji i razmnožava

Kroton je cvijet sjajnih listova nevjerovatnih boja, različitih oblika i veličina, čine ovu biljku veličanstvenom i jednom od omiljenih sobnih biljaka.

Kroton, botaničkog naziva Codiaeum variegatum, potiče iz Polinezije i standardna je pojava u tropskim krajevima, gdje u vrtovima može narasti u zimzelen grm visok šest metara.

U našim krajevima sasvim dobro uspijeva u saksijama i izgleda impresivno, bilo da se nalazi u kući tokom cijele godine ili na terasi od proljeća do jeseni.

Ljubitelj svjetlosti

Ova lijepa zimzelena biljka ima listove zelene, žute, narandžaste, bakrenocrvene boje, išarane žutim žilicama i zelenim, crvenim, ružičastim, bijelim, žutim ili smeđim šarama. Naličje lista je obično crvenkasto, a oblik lista varira od uskog, duguljastog, oblog, nazubljenog do kopljastog.

Da bi zadržao sve svoje boje, kroton mora biti postavljen na svijetlo mjesto i zaštićen od direktnih sunčevih zraka. Svjetlost hrani njegove boje i čini ga predivnim ukrasom u domu.

Redovno zalijevanje

Posadite ga u tresetni supstrat i redovno zalijevajte, bar dva do tri puta sedmično, jer kroton voli vlagu, posebno u proljeće i ljeto. Višak vode iz podloška obavezno prospite nakon desetak minuta. Od jeseni zalijevajte oskudnije, mlakom vodom, ali ne dopustite da se zemlja potpuno isuši i povremeno ga prskajte ako je vazduh suv.

Pročitajte: Biljke koje će oplemeniti svaki dom

Biljku treba redovno prskati za vrijeme rasta vodom i pri tome paziti da nije izložena sunčevim zracima, jer će na listovima ostati mrlje. Takođe je treba prihranjivati tekućim đubrivom za lisnate biljke i to svake dvije do tri sedmice.

Jednolična temperatura

Za pravilnu njegu krotona veoma je važna jednolična temperatura vazduha i zemlje, zimi od 16 do 18 stepeni Celzijusa. Temperatura ne smije biti niža od 13 i viša od 27 stepeni. Temperaturne razlike uzrokovaće propadanje biljke i opadanje listova. Ako se to ipak desi, biljku možete spasiti tako što ćete sredinom proljeća, u aprilu ili maju, podrezati stabljiku osam do 12 centimetara od površine zemlje, što će podstaći mlade izboje na rast.

Razmnožava se u proljeće

U proljeće ili rano ljeto vrši se razmnožavanje biljke reznicama. Vršne izboje dugačke desetak centimetara, sa dva para listova, odrežite, zaprašite drvenim ugljem i zabodite u vlažnu zemlju, prekrijte plastičnom folijom i pustite da se mlada biljka zakorijeni. Saksiju držite na svijetlom i toplom mjestu.

Pazite na nametnike, kao što su štitaste uši i crveni pauk, koji napadaju ovu biljku. Kroton dobro uspijeva i u miješanim nasadima, gdje se posebno ističu predivne boje njegovih listova.

Koja je razlika između smeđih i bijelih jaja?

Agrosavjet
-
0
Koja je razlika između smeđih i bijelih jaja?

Teško je pronaći namirnicu koja se može pripremiti na toliko raznovrsnih načina kao što je jaje.

Nezaobilazan je dodatak različitim tijestima, tjestenini, kremama za kolače i torte.

Osim što možemo birati između jaja iz slobodnog uzgoja i onih koje najčešće nalazimo u trgovinama, odabrati možemo i boju jaja – bijelu ili smeđu.

Iako možete pomisliti da se s bojom mijenja i sastav jaja, to nije slučaj. Boja kokoši određuje boju jajeta.

Bijele kokoši najčešći su tip u SAD-u i nose bijela jaja, dok su kokoši smeđeg perja češće u Evropi, pa tu prevladavaju i takva jaja. Razlike nema. I smeđa i bijela jaja iznutra su jednaka.

U Americi su smeđa jaja skuplja, pa se ondje često (pogrešno) smatraju kvalitetnijima, zdravijima ili ukusnijima. Naći se mogu i jaja koja imaju zelenkastu ili plavu nijansu, što ponovno određuje vrsta kokoši.

Razlike možemo pronaći ako uspoređujemo jaja iz slobodnog uzgoja s komercijalnima. U slobodnom uzgoju na manjim domaćinstvima kokoši snesu manje, jedu više te imaju veću slobodu kretanja, što utiče na izgled jaja iznutra. Što je boja žumanjka intenzivnija, odnosno ima tamniju narandžastu boju, to su veći izgledi da su ih snijele kokoši kojima je dopušteno slobodno kretanje.

Osim toga, jaja iz slobodnog uzgoja nešto su teža od kupovnih jaja iz trgovina te imaju deblju ljusku, što je korisno prilikom transporta jer teže pucaju.

2 BILJKE PREMA FENG ŠUIJU PRIVLAČE MNOGO NOVCA: Mnogo su dekorativne, a lako se održavaju

Agrosavjet
-
0
2 BILJKE PREMA FENG ŠUIJU PRIVLAČE MNOGO NOVCA: Mnogo su dekorativne, a lako se održavaju

Bilje koje privlače novac po Feng Šuiju je dobro imati u kući, jer stvaraju dobru energiju za priliv novca!

Izbor cvijeća koje će se gajiti u bašti ili domu nerijetko se svede na estetski odabir, kao i izgled koji neko želi da postigne u domu. Naravno, prisutno je i pitanje veličine biljke i način njenog održavanja. Međutim, zelenilo u domaćinstvu ne samo da čisti vazduh i popravlja raspoloženje i atmosferu, već može i da donese prosperitet.

Cvijeće koje donosi novac veoma je popularno. Feng šui je umjetnost kojom možete da zaštitite svoj dom i u njega unesete bogatstvo. Prema ovom, naizgled bezazlenom, konceptu življenjamožete značajno da poboljšate kvalitet života, kao i standard.

Predstavljamo vam biljke kojima nećete samo održati ekološku ravnotežu u svom domu, već će vam donijeti i bogatstvo. Isprobajte!

ZAMIJA

zamija

Zamija je biljka veoma jednostavna za uzgoj i njegu u zatvorenim prostorijama. Njeni nevjerovatni listovi mogu da porastu i do tri metra. Odlično uspijeva u uslovima slabog ili jakog osvjetljenja, kao i sa čestim i rijetkim zalivanjem.

Zamija, poznata i pod botaničkim nazivom „zamioculcas zamiifolia“potiče iz Afrike. Raste slično kao palma i njeno stablo je prekriveno mesnatim listovima. Ova biljka cvjeta uglavnom samo kada se gaji na otvorenom, a i kada procvjeta, često se to ne primjećuje zbog specifičnih listova.

Ipak, ukoliko se odlučite na to da je uzgajate u domu, imajte na umu da dijelovi ove biljke mogu da butu toksični ukoliko se progutaju. Držite je dalje od djece ili kućnih ljubimaca.

Najviše joj prija temperatura u rasponu od 15 do 24 stepena, a nikako ne bi trebalo da je izlažete temperaturi nižoj od 8 stepeni. Jaka svjetlost joj prija, ali nije neophodna, jer ova biljka može da opstane i u lošijim uslovima.

Nemojte pretjerivati sa zalivanjem, već sačekajte da se zemlja na vrhu osuši, prije nego što dospijete još vode. Prekomjerno zalivanje može da prouzrokuje truljenje korena.

KRASULA

krasula
Foto: AgroSavjet/Krasula

Sukulentne biljke su veoma popularne, naročito zbog jednostavnog održavanja. Upravo je takva i krasula, poznatija i kao crassula ili pigmyweeds.

Postoji više od 350 vrsta krasule, a najpoznatija je krasula ovata (crassula ovata). Često se gaji kao sobna biljka, ali u tropskim klimatskim uslovima može da izraste u grm.

Razlikuju se jednogodišnje i višegodišnje krasule, zeljaste i drvenaste, a uglavnom su male i izgledaju kao puzavice.

Krasula potiče iz Južne Afrike, a fasciniraju neobičnom, upadljivom zelenom bojom.

S obzirom na to da im nije potrebno mnogo vode, krasule su biljke idealne za one koji zaboravljaju da zaliju svoje cvijeće. Veoma se lako razmnožavaju, pa čak i ako imate samo jedan list i posadite ga, velika je verovatnoća da će se primiti.

Krasule su osetljive na temperaturne promjene. Ukoliko je previše toplo, ona će se uspavati i donje lišće će biti mekano. Ukoliko je previše hladno, krasula neće napredovati u rastu.

Tokom ljeta, trebalo bi da ih čuvate u hladovini, ali imajte na umu da im je potrebno svjetlo kako bi imale prepoznatljivu zelenu boju. Najviše im prija jaka, ali indirektna svjetlost barem šest sati tokom dana. Ukoliko je postavite na prozor okrenut ka jugu – to je idealno.

Prija im zemljište koje se dobro drenira i odgovara im pijesak. Zemljište sa visokom Ph vrijednosti im neće odgovarati. Ujedno, trebalo bi ređe da ih zalivate, jer ovo cvijeće koje donosi novac ne voli previše vode. Sačekajte da se zemlja osuši prije dolivanja vode. Aktivno rastu tokom proljeća, dok u jesenjim mjesecima miruju.

Kako će se zahlađenje odraziti na uranjenu vegetaciju voćki?

Agrosavjet
-
0
Kako će se zahlađenje odraziti na uranjenu vegetaciju voćki?

Svako zadržavanje vode duže od tri dana može dovesti do propadanja stabala. Dobra vijest je da će najavljeni snijeg, umanjiti te efekte.

Voćke su već krenule s vegetacijom, naročito koštičave vrste, zbog čega će hladnije vrijeme u narednim danima dobro doći svim vrstama i usporiti fiziološke procese u biljkama.

Dugotrajnim toplim periodom praćenim neuobičajeno visokim temperaturama najviše su bile pogođene koštičave voćne vrste na višim nadmorskim visinama i to zbog jačeg sunčevog zračenja i bolje osunčanosti.

Potrebno obaviti prskanje breskvi

Voćke, odnosno cvjetni i lisni pupoljci su trenutno u stanju u kojem inače budu krajem februara. Zabilježeno je listanje i cvjetanje šljiva, kajsija i breskvi. I cvjetni pupovi jabuka, krušaka i trešanja takođe su krupniji i samo što se nisu počeli otvarati. Zbog toga su mnogi uzgajivači krušaka i jabuka prekinuli rezidbu jer se plaše ranijeg kretanja vegetacije.

Većina će sa rezidbom krenuti od faze mišjih ušiju. Pošto breskva, kao koštičava voćka, među prvima kreće s vegetacijom, već sad je potrebno, odnosno, čim prođe ovaj hladan period, odraditi tretman bakarnim sredstvima protiv kovrdžavosti listova breskve, Taphrina deformans. Izvjesno je da će ove godine doći do ranijeg pucanja vrhova pupoljaka na breskvama zbog čega je neophodna zaštita. Inače, ovaj tretman trebalo bi da se radi od prve polovine februara, ako su normalne vremenske prilike.

Opasne podzemne vode

Najnepovoljniji vremenski uslovi za voćare su više temperature i velike količine padavina. Zato će hladnije vrijeme praćeno nižim temperaturama biti od velikog značaja za voćare jer će prekinuti vegetaciju i umiriti voćke. Snijeg je odličan izolator i takođe djeluje na kasnije kretanje vegetacije. U nižim područjima, naročito u blizini rijeka, gdje su se magla i niže temperature duže zadržavale, stanje pupova je bolje.

Međutim, upravo u tim područjima, visok nivo podzemnih voda, uslijed obilnih padavina, doveo je do zadržavanja vode na površini zemljišta zbog čega može doći do asfiksije, odnosno, gušenja korijena voćaka. Ovome su naročito izložene mlađe voćke koje imaju plitak i nerazvijen korijen.

Svako zadržavanje vode duže od tri dana može dovesti do propadanja stabala. Dobra vijest je da će najavljeni snijeg, ako ostane duže na površini, umanjiti efekte zadržavanja vode, a naročito će biti dobro ako uslijede niske temperature zbog kojih će doći do smrzavanja zemljišta i sniježnog pokrivača.

1...173174175...1.011Stranica 174 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia