Naslovnica Blog Stranica 169

Preporuka za proizvođače mladog luka u plasteniku

Agrosavjet
-
0
Preporuka za proizvođače mladog luka u plasteniku

Od polovine pa do kraja februara, prema vremenskim prognozama dnevne i noćne temperature će biti u pozitivnim vrijednostima, s tim da će dnevne temperature biti dvocifrenog iznosa u rasponu od 10 do 16 stepeni Celzijusovih.

Temperatura u zatvorenom prostoru duplo brže raste nego na otvorenom, tako da je potrebno paziti na temperaturu u zatvorenom prostoru i vršiti provjetravanje sa kojim regulišemo vlažnost vazduha i temperaturu u zatvorenom prostoru. Isto tako, početak infekcije u plastenicima počinje puno prije nego što se uoče prvi simptomi. Da bi održali zdravstveno stanje biljaka potrebna su preventivna tretiranja i plan zaštite.

U narednom periodu potrebno je izvršiti preventivno tretiranje protiv lukove muve insekticidima na bazi: acetamiprida ili deltametrina, a protiv truleži u bakterioza fungicidom na bazi: ciprodinila i fludioksanila.

Isto tako, radi boljeg stimulisanja korijenovog sistema izvršiti prihranu amino kiselinama i humidnim kiselinama, koje će stimulisati korijen i povećati njegovu apsorpcijsku moć, a samim tim i bolje usvajanje vode i hranljivih materija.

Pročitajte: Mladi luk tokom cijele godine – Sve o porizvodnji

U daljem dijelu ovog teksta pročitajte kako prozvesti maldi luk u plasteniku:

Kako proizvesti mladi luk u zimskim mjesecima nije tajna nego dobro organizovana proizvodnja sa minimalnim brojem radnih dana.

Ova zimska proizvodnja ima mnogo prednosti a jedna od najvažnijih za naše uslove jesu minimalne potrebe za zagrijavanjem plastenika. Povrtlari koji se na ovom podneblju bave plasteničkom proizvodnjom uglavnom imaju loše opremljene plastenike tj. pretežno se radi o visokim tunelima, a po klasifikaciji to zapravo i nisu plastenici u pravom smislu. Proizvodnja luka i u ovakvim plastenicima je isplativa i jednostavna.

Odabir sadnog materijala

Postoje tri izbora sadnog materijala: sjeme, arpadžik i lukovica. Za uzgoj mladog luka najviše se koristi lukovica i arpadžik, dok se sjeme koristi za proizvodnju arpadžika. Kod odabira lukovice treba voditi računa da prečnik bude od 25 mm do 40mm, da su lukovice zdrave, karakteristične boje, oblika i bez mehaničkih oštećenja. Arpadžik se kupuje sa kalibracijom od 16 mm do 25 mm. Najzastupljenije sorte su: Majski srebrnjak i Holandski žuti. Potrebno je napomenuti da je ovogodišnja maloprodajna cijena arpadžika od 3,5 KM do 4 KM za kilogram, a lukovice od 0,28 KM do 0,35 KM za kilogram, dok je površina posađena sa kilogramom arpadžika ista kao sa 6 kg lukovice.

Priprema sadnog materijala

Priprema obuhvata čišćenje i klasiranje lukovice, otklanjanje mehaničkih oštećenih dijelova zatim raspoređivanje u određene posude iz kojih će se vršiti sadnja. Priprema može uključivati i radnje koje se obavljaju radi bržeg i ujednačenog prorastanja, a samim tim i ostvarivanja većeg i ranijeg prinosa i prihoda. Neke od metoda za brže prorastanje su:

Potapanje lukovice ili arpadžika u vodu temperature od 30 do 40 stepeni Celzijusovih u dužini trajanja oko 120 minuta.
Odsijecanje vrata lukovice ili arpadžika.
Zalijevanje vodom temperature oko 30 stepeni Celzijusovih lukovice ili arpadžika odmah poslije sadnje.

Priprema plastenika

Pošto mladi luk dolazi kao druga kultura u plodoredu poslije paprike, paradajza ili krastavaca potrebno je izvršiti čišćenje plastenika i iznošenje biljnih ostataka. Čišćenje se obavlja u više faza. Prvo se uklanjaju sistemi za potporu, drveni ili metalni, ili polietirenska vlakna (vezivo za baliranje) ako se radi u špalirskom sistemu. Zatim, pristupa se čupanju biljnih ostataka i njihovom iznošenju izvan plastenika. Po završetku prehtodne faze pristupa se uklanjanju malč folije i sistema kap po kap. Završna faza je čišćenje trave, ostataka biljka i plodova koji su ostali u plasteniku poslije izvršenja prethodnih radnji. Ova faza je veoma bitna i obavezna, pogotovo u plastenicima kod kojih je u sezoni zabilježena pojava bolesti. Zaoravanjem ili frezanjem oboljelih plodova ili dijelova biljaka pomažemo u povećanju njihove brojanosti za naredne sezone.

Osnovna obrada

Prije početka same osnovne obrade na površinama gdje nisu bili plastenici poželjno je izvršiti đubrenje stajnjakom u količini od 30 do 40 tona po hektaru ili mineralnim đubrivima formulacije 1:1:1 ili 1:1:3 u količini od 400 do 500 kilograma po hektaru, što su uobičajene količine primjene. Količine primjene đubriva najbolje je prilagoditi prethodno urađenoj analizi zemljišta. Osnovna obrada se sastoji od zaoravanja organskog ili mineralnog đubriva.

Dodatna obrada i priprema za sadnju

Dodatna obrada se obavlja odmah poslije osnovne obrade tj. odmah poslije oranja. Na uzoranoj parceli vrši se nekoliko prolaza tanjiračama i svjetvo – spremačom, broj prolaza zavisi od stanja i tipa zemljišta koje se obrađuje. Ova dodatna obrada se obavlja na mjestima gdje nisu bili plastenici a planiramo da ih postavimo.

U već postojećim plastenicima dodatna obrada se sastoji od prvog prolaza frezom. Poslije prvog prolaza vršimo osnovno đubrenje u količini i formulaciji koje su već navedene. Poslije osnovnog đubrenja vršimo drugi prolaz frezom. Broj prolaza može biti i veći i vrši se sve dok na postignemo mrvičasto – graškastu stukturu veličine frakcija od 0,5 mm do 5 mm.

Postizanje što sitnije i bolje strukture je veoma bitno zbog olakšavanje sadnje. Poslije završetka dodatne obrade pristupamo pravljenju gredica/trka i označavanju redova. Pravljenje gredica/trka je veoma bitno ako se navodnjavanje vrši rasprskivačima, dok označavanje i sadnja u redova uveliko olakšva međurednu obradu a ima i estetski karakter.

Sadnja

Sadnja lukovice ili arpadžika počinje počekom oktobra i može trajati do kraja novembra u zavisnosti da li želimo ranu proizvodnju luka ili srednje ranu. Luk se može saditi na par načina:

Prvi način: sadnja u gredice/trake sa međurednim rastojanjem od 10 do 12 cm i rednim rastojanjem od oko 5 cm. Na ovaj način utrošak lukovice po metru kvadratnom iznosi od 3 do 4 kilograma za gore navedenu kalibraciju, dok je utrošak arpadžika oko 0,5 kilograma.

Drugi način: sadnja u gredice/trake sa međurednim rastojanjem od 10 do 12 cm i bez međurednog rastojanja. Kod ovog načina utrošak lukovice po metru kvadratnom iznosi od 6 do 7 kilograma za gore navedenu kalibraciju, dok je utrošak arpadžika oko 1 kilogram. Ovo je ujedno i najzastupljeniji način sadnje.

Treći način: sadnja bez rastojanja kako rednog tako i međurednog. U ovom sistemu sadnje utrošak lukovice po metru kvadratnom iznosi od 18 do 20 kilograma za gore navedenu kalibraciju. Na ovaj način se ne preporučuje sadnja arpadžika, prvenstveno zbog njegove sitne kalibracije tako da bi sklop bio pregust i dolazilo bi do potpaljivanja čime bi se prinos znatno smanjio.

Cvijeće koje možete da zasadite u februaru: Na proljeće ćete imati najljepšu baštu

Agrosavjet
-
0
Cvijeće koje možete da zasadite u februaru: Na proljeće ćete imati najljepšu baštu

Kako sve više „gazimo“ u februar, to ljubitelji cvijeća i strastveni baštovani sve nestrpljivije čekaju da se bace na posao kako bi njihovo dvorište na proljeće bilo najljepše.

Iako se većina cvijeća sadi tek na proleće, određene vrste mogu da podnesu i niske temperature, te ih oni iskusni sade već sad.

S obzirom na to da promjenljivi vremenski uslovi s kojima se susrećemo u februaru znaju da iznenade, osetljivije vrste biljaka potrebno je posijejati u zaštićenom prostoru kako bi sjeme preživjelo povremeni mraz.

Ukoliko zemlja nije zamrznuta, februar je idealan da zasadite sledeće biljke.

Naime, ukoliko želite da vaša bašta izgleda kao iz časopisa u toku proljeća i ljeta, trebalo bi da zasadite petunije, karanfile, žalfiju, lobeliju i gladiole.

Kada je riječ o lukovicama, njih možete zasaditi u saksijama, a onda ih na proljeće presadite napolje.

Kako zaštititi ruzmarin tokom zime?

Agrosavjet
-
0
Kako zaštititi ruzmarin tokom zime?

Kako postići da grm ruzmarina tokom zime ne izmrzne? Treba li ga orezati (ako da, na koju dužinu) i čime ga se može zaštititi od smrzavanja?

Iako je ruzmarin mediteranska biljka, često se uzgaja i u kontinentalnim krajevima gdje može i prezimiti, no način prezimljavanja ovisi o načinu kako se uzgaja.

Najčešće se ruzmarin uzgaja u velikoj posudi. Kod takvog načina biljka se prije zime unese u prohladnu, svijetlu i zatvorenu prostoriju gdje prezimljuje. U toku zime zalijevajte ga tek toliko da se zemlja u posudi ne osuši u potpunosti.

Ruzmarin u saksiji
Ruzmarin u saksiji

Međutim, ruzmarin se može posaditi i u zemlju. Prije zime treba ga nagrnuti slamom, lišćem ili drugim materijalom kako bi se korijen zaštitio od smrzavanja. Gornji dio može se zaštititi omatanjem jutanim vrećama, granama crnogorice, kukuruzovine ili se biljka pokrije kartonskom kutijom. Ukoliko se nadzemni dio ipak smrzne, u proljeće ga treba odrezati što niže, pognojiti kompostom i zaliti. Ubrzo će potjerati nove izboje i ponovno se razgranati. Kod sadnje treba voditi računa da se posadi na južnoj strani i u zavjetrini kako bi se što više zaštitio od hladnoće.

Pročitajte još: Improvizovani plastenici za lavandu i ruzmarin

8 razloga da gajite kokoške u dvorištu: Korisnija životinja od ove ne postoji!

Agrosavjet
-
0
8 razloga da gajite kokoške u dvorištu: Korisnija životinja od ove ne postoji!

Ako imate dvorište, nabavite ove korisne životinje i ne brinite.

Prije nekoliko decenija svako domaćinstvo sa kućom i okućnicom, u dvorištu je držalo životinje. Vremenom smo izgubili tu naviku, što zbog velike obaveze, što zbog dostupnosti svježe hrane, ali već par godina postoji trend gajenja kokošiju.

Donosimo vam 8 razloga zašto u svom dvorištu morate da gajite kokoške:

1. SvJeža jaja i zdravo meso

Danas kada je sve GMO, organska hrana ima nemjerljivu vrednost.

2. Besplatno organsko đubrivo

Možda ovo nije nešto sa čim biste se hvalili, ali ako gajite povrće i cveće, vaša bašta će vam biti zahvalna na organskom đubrivu.

Pročitajte: IMATE LI KOKOŠKE? NAPRAVITE KOKOŠIJI STAJNJAK

3. Kokoši menjaju pesticide

Samo pustite kokoši da slobodno hodaju po bašti i ne morate više da prskate vaše ruže i povrće jer kokoši uspješno eliminišu pojavu štetočina u bašti.

4. Uspješno ćete se rešiti viška hrane

Kokoške ne biraju hranu, one prosto vole da jedu sve. Ono što vam ostane od ručka „bacite“ pred kokoške i one će većinu stvari u slast pojesti: kuvan pasulj, paste, stari hljeb i td.

5. Uništavaju korov

Pilići ili kokoške su pravi saveznik svakog baštovana. Sve što treba da uradite je pustite kokoške da slobodno hodaju po dvorištu, a one će ćukati, kopati i na taj način eliminisati korov.

6. Kokoši su vid terapije

Psiholozi smatraju da osobe sa demencijom, djeca sa autiznom moraju da dođu u dodir sa kokoškama. Hranjenje i gledanje ovih životinja na njih će da deluje kao terapija.

7. Lekcija za decu

Ako imate djecu dajte im obavezu da hrane kokoške. To će ih naučiti odgovornosti, ali i mogućnosti da sagledaju odakle dolazi hrana.

8. Jeftino je

Kokoške nisu zahtjevne životinje. Osim kokošinjca koji ne mora biti veliki, one zahtijevaju minimum hrane (jer dosta dobijaju od onog što ostane iza vas). Izuzetno su korisne u smislu da nam daju jaja, zdravo meso, ali i da nam obezbjeđuju organsko đubrivo za povrtnjak.

Nikad nije kasno da svoje dvorište obogatite korisnom i pametnom životinjom kao što je to kokoška!

Zašto je aflatoksin opasan?

Agrosavjet
-
0
Zašto je aflatoksin opasan?

Prije nekoliko godina javnost bila je uzdrmana zbog prisustva aflatoksina u mliječnim proizvodima. Termin je mnogima ulivao strah u kosti, a strepili smo uglavnom nesvjesni od čega. S obzirom na to da je aflatoksin kancerogena materija, bojazan je bila opravdana.

Neki od najrizičnijih i najpoznatijih mikotoksina aflatoksini jesu otrovne, odbrambene supstance koje proizvodi buđ, odnosno gljivice iz rodova Aspergillus i Penicillium. Njihove spore se prenose vazduhom pa se aflatoksini mogu naći svuda u prirodi. Stvaraju se na usjevima, ali i tokom žetve, transporta, u skladištima, kao i tokom prerade žitarica.

Najčešće se pojavljuju u kukuruzu, soji, suncokretu, lješniku, bademu, sjemenkama bundeve, pirinču, sušenom voću, začinima… Preko stočne hrane, dospijevaju u organizam krava, a odatle i do mlijeka. Ipak, dodavanjem određenih minerala omogućava se da životinja kroz izlučevine izbaci otrov iz organizma i ne veže ga u meso.

Aflatoksini koji se nalaze u mlijeku najjači su poznati izazivač raka u prirodi. Stručnjaci procjenjuju da je danas oko 4,5 milijardi ljudi u zemljama u razvoju izloženo hroničnim oboljenjima usljed unošenja aflatoksina putem različitih namirnica.

Prema pravilniku iz 2019. godine, dozvoljeni nivo aflatoksina u Srbiji iznosi do 0,25 mikrograma po litru. Dopuštena količina u Evropskoj uniji je 0,05 mikrograma po litru – njihov standard je najstroži na svijetu.

Bolest ćuraka je 1960. godine pokosila 100.000 ćurića u Velikoj Britaniji. Uzrok njihovog masovnog umiranja bilo je zaraženo brašno od kikirikija kojim su ćurke hranjene. U njemu je pronađena gljivica Aspergillus flavus i tako je otkriven aflatoksin.

Najbolji uslovi za stvaranje aflatoksina su visoke temperature, od 25 do 42 stepena Celzijusa, uz nisku vlažnost vazduha. Dakle, za njegovu pojavu su idealna duga sušna ljeta – i to ne samo zato što im odgovaraju vremenski uslovi, već i zato što tada često dolazi do pucanja sjemena žitarica, a buđ se u pukotinama lako „hvata“.

U jednoj studiji Evropske agencije za bezbednost hrane se upozorava da je neophodno motriti na prisustvo aflatoksina zbog mogućnosti povećanja usljed efekata klimatskih promjena.

Izvor: energetskiportal.rs

POVRĆE koje je prava ZAMKA za SMRDIBUBE, čim ga osjete bježe kao lude

Agrosavjet
-
0
POVRĆE koje je prava ZAMKA za SMRDIBUBE, čim ga osjete bježe kao lude

Kako bi spriječili na vrijeme njihov ulazak u vaš dom potrebno je da u dijelove svoje kuće stavite određeno povrće i nestaće.

Pored svih insekata veliku muku domaćinstvima prave i smrdibube.

Kako bi spriječili na vrijeme njihov ulazak u vaš dom potrebno je da u dijelove svoje kuće stavite određeno povrće i nestaće.

Zapisaćete odmah ovo.

Vjerovali ili ne, postoji oko 5.000 vrsti smrdibuba, insekata u obliku štita koje nam doslovno zagorčavaju život.

Znamo svi da nisu opasne, ali da su najružnije i najgadnije od svih insekata, sigurno je da jesu.

Pročitajte: 7 NAČINA DA IZ KUĆE ISTJERATE SMRDIBUBE – Napravite rastvor koji će ih otjerati sa vašeg kućnog praga zauvjek

Zato je sada pravo vrijeme da im stanete na put jer baš prije zime smrdibube traže toplo i suvo mjesto kako bi ušli u dijapalans – stanje u vidu hibernacije koje traje do proljeća.

Napolju će prezimi

ti u mrtvim stablima, ali često kroz otvorene prozore i vrata nalaze svoj put do domova ljudi. Jednom kada to učini, izbaciće feromon zahvaljujući kojem privlači druge insekte u istu oblast.

Iako nisu opasne, njihov smrdljivi sprej može izazvati alergijske reakcije, uključujući rinitis, konjuktivitis ili dermantitis.

Pročitajte: Kako se jeftino i sigurno otarasiti smrdibuba?

A evo konačno i kako da ih se riješite

Smrdibube ne podnose miris bijelog luka, a postoji nekoliko načina na koje ovu namirnicu možete iskoristiti protiv vaših malih neprijatelja.

Potrebno je:

  • Bijeli luk (4 kašičice)
  • Voda (dvije šolje)
  • Flaša sa sprej zatvaračem

Jedan način je da isjeckate luk i ostavite ga na mjestima gdje smrdibube najčešće ulaze u vaš dom.

Drugi način je da napravite sprej od mješavine luka i vode i poprskate kritične tačke.

Takođe možete koristiti ovaj sprej i za odjeću, ali u tom slučaju pazite da ne odbijete i ljude od sebe.

Savjeti za uzgoj bazge/zove

Agrosavjet
-
0
Savjeti za uzgoj bazge/zove

Samonikla bazga najčešće raste uz rubove šuma i u blizini naselja. Uzgoj bazge započeo je u SAD-u i proširio se u Europu, ponajviše u Dansku, Njemačku, Austriju, Mađarsku i Sloveniju. Životni vijek samonikle bazge (zove) je 40, a uzgojene tek dvadesetak godina.

Grm ili slabio bazge visoko je 3-10 metara. Kora je izbrazdana, u donjem dijelu svijetlosmeđa, a u višim dijelovima sivo-bijela. Na presjeku grana uočava se bijela srčika. List čini 5-7 ovalnih liski koje su po rubu nazubljene. Cvjetovi su bijele do svijetložute boje, skupljeni u plosnati cvat promjera 20 cm. Iz cvjetova se razvijaju crni plodovi koji sazrijevaju u rujnu.

Hemijski sastav i upotreba

Bazga se odavno upotrebljava kao hrana i lijek. Čaj od cvijeta bazge koristi se u narodnoj medicini protiv prehlade, dok sc čaj od listova bazge koristi za izlučivanje mokraće i tekućine iz lijela. Zreli plodovi sadrže vitamine A-1, B, B-l, B-2 i C, kiseline, gorke materije, šećer i minerale i upotrebljavaju se kao dodaci hrani za poboljšanje boje. Nezreli plodovi zove su otrovni. Pekmez od plodova zove je vrlo ukusna prehrambena namirnica i dobro je sredstvo za pražnjenje crijeva.

Uslovi uzgoja

Klima – Zova uspijeva u područjima s prosječnom mjesečnom temperaturom u oktobru 7 – 15 °C. lako se samonikla bazga ili zova može naći i na 1500 m nadmorske visine, plodovi uzgojene bazge obično ne dozrijevaju iznad 700 m. Bazga je otporna na niske temperature, a u stanju mirovanja može izdržati i na -29 °C. Ne smetaju joj proljetni mrazevi jer cvjeta dosta kasno, ali zahtijeva puno vlage pa ju je najbolje uzgajati u područjima s više od 700 mm oborina.

Tlo – Bazga je prilagodljiva biljka, ali najviše joj odgovaraju lakša, plodna tla bogata dušikom i blago kisele do neutralne reakcije (pH od 5,5 do 7,0). Ne odgovaraju joj močvarna tla siromašna kiseonikom.

Uzgoj

Plodored – Bazga se kao višegodišnja kultura ne uzgaja u plodoredu.
Obrada tla – S obzirom na to da korijen bazge prodire 10-20 cm duboko u tlo, oranje treba obaviti na 40 cm tokom avgusta i potom ostaviti tlo da se slegne. Prije sadnje treba obavili tanjuranje.

Đubrenje – Kako je bazga višegodišnja kultura, obavezno treba kontrolirati plodnost tla. Ako je sadržaj fosfora i kalijuma u tlu nizak, potrebno je melioracijsko gnojenje. Sadržaj fosfora trebao bi biti 15-20 mg/100 g tla, a kalija 25 mg/100 g tla. Gnojidba ovisi o sorti i uslovima uzgoja. Godišnje se obično primjenjuje 400-800 kg/ha mineralnog NPK gnojiva. U jesen se primjenjuje PK gnojivo, a azot dva puta tokom vegetacije; polovina ukupne količine početkom proljeća, a druga polovina početkom ljeta, nakon cvatnje. U prosječnim uslovima uzgoja godišnje je potrebno 50 – 80 kg/ha azota. Bazga dobro podnosi i organska gnojiva pa ih treba primjenjivati kad god je to moguće.

Razmnožavanje

Bazga se može razmnožavati sjemenom (generativno) i reznicama (vegetativno). Na većim se površinama primjenjuje vegetativno razmnožavanje zelenim, poluzrelim i najčešće zrelim reznicama. Reznice se dobivaju rezanjem jednogodišnjih zdravih biljaka u fazi mirovanja na dužinu od 20 cm. Reznice se do sadnje čuvaju umotane u crnu foliju na temperaturi od 0 °C. Sadnja se obavlja u proljeće. Reznice se sade tako da na površini ostane jedan par pupova. Nakon desetak dana počinje se razvijati korijenje.

Proizvodnja presadnica – Za dobivanje presadnica potrebne su najmanje dvije godine. Jednogodišnje presadnice nisu dobre jer prebrzo razvijaju krošnju, a puno slabije korijen. Za proizvodnju su bolja lakša, pjeskovito ilovasta tla. Za brzi razvoj prcsadnica potrebno je osigurati dovoljno vlage u tlu i uništiti korove. U prvoj se godini vegetacije u rast pušta samo jedna, najbolje razvijena mladica. Druge se godine najbolje razvijeni izboj skrati na visinu od 100 cm, a svi ostali odstrane.

Sorte bazge

Na sortnoj listi Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo nalazi se samo austrijska sorta HASCHBERG. Razvija bujnu krošnju koja doseže visinu i do 2 m. Ova se sorta može uzgajati i na manje plodnim tlima i vrlo je pogodna za berbu cvijeta i ploda.

Sadnja bazge može se obaviti u jesen ili u proljeće. Za bolji razvoj korijena pogodnija je jesenska sadnja. Nakon pripreme tla, presadnice se sade u rupe i zavežu za potporanj. Korijen presadnica zatrpa se sipkom zemljom i dobro stisne. Nakon sadnje treba obaviti gnojidbu zrelim stajskim gnojem ili kompostom. Sadnja se obavlja na razmaku 4 x 5 m ili 5 x 6 m, što znači da je za površinu od 1 ha potrebno 330 – 500 presadnica.

Oblikovanje stabla

Stablo treba oblikovati već u prvoj godini uzgoja, što znači da izboje, koji će činiti osnovu krošnje, treba skratiti na dva internodija. Razvijati treba najviše 4-6 mladica. Sve ostale mladice, posebno one koje izbijaju iz debla treba odstraniti čim narastu 10 – 15 cm. U proljeće sljedeće godine skraćuju se vrhovi ostavljenih izboja za 20 % i odstranjuju novonastali izboji iz prve vegetacije. Tokom druge vegetacije na isti način treba uzgojiti novih 4-7 mladica. Na početku treće godine uzgoja odstranjuju se svi izboji koji su rodili prethodnih godina, a ostavljaju se samo novi (jednogodišnji) koji su se razvili na dvogodišnjim granama. Grane iza izboja treba odrezati. Samo iznimno, kada nema dovoljno jednogodišnjih izboja, treba ostaviti i dvogodišnje grane. U trećoj godini pa nadalje počinje redovita rezidba, pri čemu treba paziti da se ne ostavi previše izboja jer može opasti kvaliteta plodova zbog slabe osvijetljenosti i pojave gljivičnih bolesti.

Njega

Prvih nekoliko godina uzgoja tlo treba plitko obrađivati kako bi se sačuvala vlažnost i tlo održavalo čisto od korova. U područjima s više oborina, međuredni se prostor može zatravniti. Travu treba redovno kositi i nakon košnje ostaviti na površini. U sušnim područjima treba redovno i plitko obrađivati međuredni prostor.

Zaštita od bolesti i štetnika – Bazgu ne napadaju ekonomski značajni štetnici i bolesti pa je pogodna za ekološku proizvodnju. Susjedne zemlje, Austrija i Mađarska, koje imaju iskustva u uzgoju bazge, od bolesti navode sušenje cvjetne osi i trulež plodova. Pojedine biljke napadaju lisne uši, a zabilježeno je 20 vrsta ptica koje se hrane plodovima bazge. Opasna može biti i crvena koprivina grinja.

Berba

Cvijet, tj. cvat bazge bere se u maju. Berba se obavlja ručno, pomoću makaza, po suvom vremenu. Plodovi se beru u sptembru, kada postanu tamnoplave boje. Zbog produžene cvatnje plodovi ne dozrijevaju istovremeno pa se berba obavlja višekratno. Nezreli plodovi se ne smiju brati jer sadrže otrovni glikozid sambunigrin. Prije prerade od plodova se moraju odvojiti peteljke jer one također sadrže sambunigrin i gorke tvari.

Prosječni prinos je 15-20 t/ha.

Kako oporaviti trule i požutjele orhideje

Agrosavjet
-
0
Kako oporaviti trule i požutjele orhideje

Orhideje su jedan od najljepših ukrasa doma, ali svako ko je ikada pokušavao da ih uzgaja zna koliko su delikatne i koliko je lako sa njima pogriješiti.

Previše hladnoće ili vlage može prouzrokovati gljivice. Ukoliko primijetite da listovi orhideje postaju mekani i dobijaju žućkaste mrlje, to je jedan od prvih znakova pojave gljivica.

U tom slučaju, kako biste spasili biljku, uzmite skalpel i njime odsijecite bolestan komad lista, ali i malo zdravog dijela kako biste bili sigurni da ste u potpunosti uklonili zaražena mjesta, savjetuje Zadovoljna.hr.

Pročitajte: ORHIDEJE MOGU CVJETATI TOKOM CIJELE GODINE, SAMO MORATE ISPOŠTOVATI OVIH 9 PRAVILA

Nakon svakog reza sterilizujte skalpel pa tek onda sijecite ostale listove.

Da orhideja ne bi istrulila, potrebno je da se ta gljivična oboljenja liječe. To možete uraditi i uz pomoć – cimeta.

Naime, ovaj začin je poznat kao prirodni fungicid, pa se zato koristi u liječenju orhideja. Nakon odstranjivanja zaraženih dijelova listova, rezove posipajte cimetom i potrudite se da bolesne orhideje obavezno odvojite od zdravih.

Ovaj trik će pomoći da orhideje ožive i proizvedu nove cvjetne grane i nove listove.

Oni su najtraženiji majstori preko zime: Bukirani sve do aprila

Agrosavjet
-
0
Oni su najtraženiji majstori preko zime: Bukirani sve do aprila

Iako su snijeg i led prekril voćnjake u planinskim selima, posla u voćnjacma ipak ima na pretek.

Na vrhove Kablara stigla je specijalna četa orezivača iz Brusa koja tokom zimskih mjeseci odradi veoma važn posao, orezivanje voćki, od čega zavisi berba tokom ljetnjih mjeseci.

„Sezona orezivanja krenula je još prije Svetog NIkole, od tada ne prekidamo posao, osim za praznike kada smo išli kući da provedemo vrijeme sa porodicom. U zavisnosti od voća, zavisi i naš učinak. Koje je voće u pitanju i tehnika orezivanja, nije svako stablo isto. Treba uočiti sve nepravilne i nerodne grane i odseći da ne bi ugrozile one koje su rodne“, priča za RINU, Dragoje Pavlović.

Pročitajte: Rodne grančice jabučastog voća – Slikovit prikaz!

Od divljih voćki napravili biznis iz snova

Agrosavjet
-
0
Od divljih voćki napravili biznis iz snova

Svaka kuća u užičkom kraju pored zimnice obavezno sprema i po nekoliko litara vodnjike, ljekovitog pića koji liječi prehladu, ali i mamurluk.

Iako veoma mlad Predrag Simić iz sela Bioska prvi je i najveći proizvodjač vodnjike na našim prostorima, a njegova ideja krenula je još iz studentskih dana.

„Kada smo bili studenti, pa svi ih ovih naših bogatih, zapadnih krajeva Srbije ponesemo sir, kajmak, čvarke, po koji litar rakije, ali se uvijek ubaci i neki litar vodnjike. Kako su ti studentski dani bili zanimljivi sa puno provoda i noćnog života, ali i obaveza, jer smo ujutru morali rano da ustanemo i idemo na predavanja, tada nas je sve mučio mamurluk. I onda je moj deda rekao da je za to najbolja baš vodnjika, i od tada je sinula ta ideja”, rekao je za RINU Predrag Simić.

Recept za ovaj čarobni napitak veoma je jednostavan, a pored malih tajni, posebnost joj daju plovodovi divljeg voća.

„Izvorska voda je glavni sastojak same vodnjike, isključivo se stavlja divlje voće i šumski plovodovi. Što se tiče divljeg voća, stavlja se divlja jabuka, kruška ili takiša, ona daje najviše na slatkoći. Pored toga stavlja se dren, trnjina, glog, kleka i uvek ubacimo po koju kleku i na kraju stavljamo dunju zbog arome. Sve to ide u bure, naliva se izvorskom vodom i poslije nekog vremena vodnjika je spremna za istakanje“, kazao je Predrag.

Predragov glavni saborac u ovom poslu je njegova baba Dobrinka, kojoj je najveća sreća to što se njen unuk vratio na porodično imanje.

„Kada smo mi bili mladi, kada smo bili bolesti od gripa, imali temperaturu, mi uzmemo malo vodnjike i to nas prođe, nismo išli svaki čas kod ljekara, niti u kovid kao što sada idu. Meni je najveći ponos kada sa mojim Peđom idem da tražim voće, najradosnija sam što se on vratio na staru tradiciju, jer se vodnjika ostavljala prije mnogo godina“, rekla je Dobrinka Simić, Predragova baka.

„Ja u šali volim da kažem da je baba Dobrinka direktor nabavke, sa njom se divlje voće i šumski plovodovi skupe kao od šale“, rekao je Predrag.

Kako kažu stari vodnjika ili kraljica imuniteta nezamjenljiva je kada je u pitanju lijecenje gripa ili prehlade.

1...168169170...1.011Stranica 169 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia