Naslovnica Blog Stranica 164

Sezona BALKONSKOG CVIJEĆA uskoro počinje: Izbor je veliki ali OVE CVIJETNICE CVJETAĆE najduže i najraskošnije

Agrosavjet
-
0
Sezona BALKONSKOG CVIJEĆA uskoro počinje: Izbor je veliki ali OVE CVIJETNICE CVJETAĆE najduže i najraskošnije

Uz pravo zemljište, ishranu i redovno održavanje, ovo je ukrasno bilje koje uvijek uspijeva, i koje možete gajiti na terasi ili prozoru tokom cijele godine.

Kadifa

Kadifa

Kadifa je jedna od najpopularnijih ljetnjih cvijetnica, što zbog svoje ljepote, što zbog malih zahtijeva u uzgoju. U kakvu god zemlju posadili te zahvalne cvijetnice, one će uspjeti. Kadifica je balkonsko cvijeće koje cvjeta cijelog ljeta. Dolazi u nijansama žute i narandžaste. Kadifica će najlepše rasti u sunčanom i polusjenovitom staništu uz bogat propustan supstrat. Želite li da cvjetaju tokom cijelog ljeta, obavezno je uklanjanje ocvalih cvjetova i redovno prehranjivanje i zalivanje, piše Zadovoljna.hr.

Begonija

begonije

Begonija je trajna biljka sitnih ljubičastih cvjetova koji rastu u prolećnim mjesecima. Zimi, listovi biljke poprimaju crvenkastu boju. Bergenija je otporna i ne zahtijeva ni puno svjetlosti.

Petunija

Petunije

Petunija je jedna od najpoznatijih vrsta za uređenje balkona. Prepoznatljiva cvijetna ljepotica dolazi u mnogo oblika i boja cvjeta – bijeloj, žutoj, roze, ljubičastoj, plavoj i crvenoj, a može biti i dvobojna.

Cvjeta od aprila do septembra, a potrebno joj je polusenovito stanište i propusni, humusni supstrat. Zbog njenih nežnijih cvjetova pazite da nije previše na vetru.

Petunije negujte redovnim zalivanjem i prehranjivanjem đubrivom. U drugom delu leta biljke možete podrezati na 20 centimetara od nivoa zemlje, dobro ih prehraniti i ponovno će cvetati do jeseni.

Salvija

salvija

Salvija je poznata i kao ukrasna žalfija. Cveta od kraja proleća pa sve do hladnih meseci. Bogata cvast cveta u crvenoj, ružičastoj i ljubičastoj boji.

Kardinal crveni – Najpoznatija stona sorta vinove loze

Agrosavjet
-
0
Kardinal crveni – Najpoznatija stona sorta vinove loze

Od desetak stolnih sorti vinove loze, koje se uglavnom sade na području Hercegovine, sorta kardinal ili cardinal je među vodećim. Sortu odlikuju krupni rastresiti grozdovi težine do 1 kg, a dozrijeva krajem jula ili početkom avgusta.

Stolne sorte vinove loze koriste se za konzumiranje u svježem stanju ili prerađene sušenjem, konzerviranjem, kandiranjem i sl. Neke od sorti mogu se koristiti i za pravljenje vina, ali za većinu to ne dolazi u obzir prvenstveno zbog svoje primarne namjene.
Stolne sorte imaju puno manje šećera nego vinske, krupnije su bobice i imaju više mesa. Takođe zahtijevaju i drugačiju tehnologiju uzgoja i njege i više ručnog rada.

Kod stolnih sorti danas se isključivo koriste visoki uzgojni oblici, najčešće oblici pergola ili tendona, povezani jakom armaturnom mrežom. Sve to čini tehnologiju proizvodnje stolnoga grožđa potpuno nespojivom s uzgojem vinskih sorti, zato je i proizvodnja stolnoga grožđa danas postala strogo specijalizirana djelatnost s visokim početnim ulaganjima.

Uzgoj stolnih kultivara je vrlo unosan, ali i odgovoran posao. Stoga pri izboru sortimenta treba voditi računa o mnogim čimbenicima koji određuju smjer proizvodnje. Općenito možemo reći kako su jedino neka područja južne Hercegovine prikladna za robnu proizvodnju stolnoga grožđa, a takvu proizvodnju u ostalim područjima možemo organizirati samo za lokalnu potrošnju ili za potrebe kućanstva. Osim proizvodnje za tržište, veliki broj hobista sadi ovu sortu za vlastite potrebe.

Pročitajte: Sorte grožđa koje se ne prskaju: Koje su to otporne sadnice vinove loze

Odlike sorte kardinal crveni

Cradinal crveni je vrlo važna sorta, uzgaja se u svim dijelovima svijeta. Selekcionirana je 1939. godine u Kaliforniji (SAD), a u Europu je stigla nakon završetka II. svjetskog rata. Odlikuje je veliki rastresit do srednje zbijen cilindrično – koničan grozd, prosječne težine 300 do 600 grama, premda grozdovi znaju dosegnuti težinu i od 1 kg.

Peteljka grozda srednje je dužine i lako se otkida pri berbi. Bobice grozda su velike, okrugle tamnocrvene do blago ljubičaste boje, a meso bobica je čvrsto. Pokožica je prekrivena obilnim maškom, debela je i čvrsta. kardinal je vrlo rodna sorta, pogodna za transport, a užitan je od početka šare do tehnološke zrelosti što mu daje mogućnost berbe tokom tridesetak dana.

Kardinal dozrijeva vrlo rano

Na području Hercegovine ova sorta dozrijeva koncem jula, odnosno početkom avgusta. Sok sadrži 14-18 % šećera i 4-5 g/l ukupnih kiselina. Kardinal je vrlo zanimljiva sorta za potrošnju u svježem stanju, a slovi za jednog od najboljih obojenih kultivara s ranim dozrijevanjem.

Dakle, riječ je o jednoj od najukusnijih stolnih sorti, s time da moramo voditi računa kako je adekvatno zaštititi od napada osa. Kardinal je sklon polukružnom pucanju bobica oko peteljke ako u vrijeme zrenja padnu obilnije oborine. U hladnjači se može čuvati do mjesec dana.

Povećajte veličinu cvjetova orhideja popularnim sredstvom za kupanje!

Agrosavjet
-
0
Povećajte veličinu cvjetova orhideja popularnim sredstvom za kupanje!
Zbog svog zadivljujućeg cvijeta, orhideje se ubrajaju među najljepše sobne biljake

Ako želite da vam orhideja raste i potraje, potrebno je uključiti povremenu uporabu Epsom soli koja će biljci osigurati važne hranjive materije koje treba da naraste veća, zelenija s većim i šarenijim cvijećem.

Epsom ili gorka sol, koja zapravo nije sol, već mineralna materija sastavljena od magnezijuma i sulfata, ime je dobila po solani Epsom u okrugu Surrey u Engleskoj gdje je otkrivena u 17. vijeku.

Kao prirodni lijek za razna oboljenja Epsom sol koristi se već vijekovima, a zbog dobrih karakteristika primjenjuje se još u kozmetici, kućanstvu i vrtu, te za njegu orhideja. Epsom sol učinit će cvjetove većim, a lišće življim, ne uzrokujući nikakvu štetu vašoj orhideji.

Pročitajte: ORHIDEJE MOGU CVJETATI TOKOM CIJELE GODINE, SAMO MORATE ISPOŠTOVATI OVIH 9 PRAVILA

Epsom sol iznimno je korisna za održavanje i prehranu vaše orhideje. Ne samo da pomaže u proizvodnji klorofila, Epsom sol pomaže u izgradnji ćelija, pravilnoj hidrataciji i čisti orhideju od drugih soli.

ZAŠTO JE EPSOM SOL KORISNA?

Epsom ili gorka sol je vrtlarima diljem svijeta poznata kao važan nutrijent za rast i razvoj biljaka. Naime, ona je zapravo hidratizirani magnezijev sulfat koji je zaslužan za povećanu proizvodnju klorofila u biljkama zahvaljujući kojemu one imaju zelenu boju, a i dobro je topiva u vodi što olakšava njenu primjenu.

Budući da komercijalna đubriva za orhideje sadrže azot, kalijum i fosfor, ponekad je potrebno vašu orhideju dohraniti magnezijumom i sumporom korištenjem Epsom soli.

Najzdravije i najotpornije biljke su one koje unose upravo pravu količinu svih esencijalnih hranjivih sastojaka – od magnezija i sumpora do azota, fosfora i kalijuma. Zato je važno redovno đubriti biljke, posebno ako u njihovom tlu postoje bilo kakvi poznati nedostaci.

Pored svih ovih dobrobiti, Epsom sol pomaže u ispiranju korijena od svih naslaga soli koje su ostavile konvencionalna gnojiva.

Ovaj uobičajeni proizvod za kupanje također djeluje kao sredstvo odvraćanja od puževa i drugih vrtnih i kućnih nametnika.

Ukratko, povremena uporaba Epsom soli biljci će osigurati važne hranjive tvari koje treba da naraste veće, zelenija s većim, šarenijim cvijećem.

Postupak: Pomiješajte jednu kašiku Epsom soli u četiri litre vode,

Svakih nekoliko mjeseci tokom vegetacije koristite ovu slanu smjesu na biljkama umjesto vode. Možete je nanijeti izravno na tlo ili raspršiti na lišće biljaka radi bržeg upijanja.

Obrada zemljišta za proljetne kulture

Agrosavjet
-
0
Obrada zemljišta za proljetne kulture

Za proljetne kulture vrlo je važna «zimska brazda» odnosno jesensko duboko oranje jer je istoj zadatak nakupljanje vode preko vlažnog razdoblja jeseni i zime da bi se osigurala optimalana količina vode proljetnim kulturama u vrijeme ljeta.

Jesensko oranje ne može se zamjeniti proljetnim oranjem jer će biljka u pravilu trpiti od nedostatka vode tokom sušnijih mjeseci.

Razlikujemo nekoliko načina obrade tla i to:

1. Obrada ili plitko oranje strništa + duboko oranje u jesen
2. Obrada ili plitko oranje strništa + podrivanje + duboko oranje u jesen

Duboko oranje (zimska brazd)

Vrši se u rasponu od 30-40 cm dubine. Pozitivne značajke dubokog oranja su sljedeća:
– biljna hranjiva koja su isprana tijekom godine vraćaju se u gornji sloj
– tlo se pod utjecajem smrzavanja navlažuje i smrzava te to dovodi do ugorenosti od mraza što omogućuje jeftinu i   kvalitetnu površinsku pripremu tla za sjetvu na proljeće
– pod uticajem niskih temperatura ugibaju štetnici i sjemenke korova
– akumulira se vlaga za sušne mjesece

Zbog vremenskih prilika može se dogoditi da se ne stigne obaviti duboko oranje. Tada valja nastaviti orati lagano zamrznuto tlo po zimi ali uže i pliće.

Oranje za sjetvu

– vrši se kada postoji nemogućnost dubokog oranja u jesen, ore se na dubini od 20-30 cm.

Površinska (finalna) priprema za sjetvu

Finalnu pripremu tla za sjetvu u proljeće potrebno je obaviti uz što manje prohoda oruđa da bi se zadržala vlaga. Prvo se «zatvara brazda» sa drljačom. Tada se u tlo unosi đubrivo ovisno o vrsti ratarske kulture. Tada se vrši usitnjavanje zemlje i sjetva.

Da li je moguće da se proizvede jabuka bez pesticida?

Agrosavjet
-
0
Da li je moguće da se proizvede jabuka bez pesticida?

Ovo je pitanje za million dolara i profesionalni inženjeri za zaštitu bilja reći će da je to nemoguće posebno jer se i na fakultetu uči da osnovni tretmani u zaštiti jabuke podrazumevaju da ima čak 30 prskanja.

A ipak na pijacama se često mogu pronaći jabuke koje su navodno neprskane, domaće itd.

Naše stare autohtone možda čak i poludivlje jabuke (i ostalo voće tog tipa) svakako da pokazuju izvjesnu otpornost prema nekim prouzrokovačima bolesti i štetočina i njih je zaista moguće proizvesti bez upotrebe pesticide. I to je ona dobra vijest. Ali loša vijest je da te jabuke ne možemo proizvesti u velikim količinama pa je neće biti dovoljno za sve. I tu leži glavna “caka” kada pričamo o prskanju i ne prskanju. Da. Postoji neprskano ali u izuzetno malim količinama i time svako ko želi da se bavi profesionalno proizvodnjom, neće jednostavno da se bavi jer su mu potrebne količine, kontinuitet i prije svega kvalitet a to proizvodnjom a da se ne prska jednostavno nije moguće.

Pročitajte: Zašto jabuke ne treba guliti

Ali postoji još jedna ohrabrujuća stvar za sve one kojima pripadne muka pri samoj pomisli na prisustvo hemije u poljoprivrednoj proizvodnji, a to je  takozvani “zero residue” koncept, gdje jabuka koja je tokom sezone tretirana pesticidima u momentu berbe ne sadrži ostatke pesticida.

Mnogi, naročito u integrlanoj proizvodnji puno rade na ovom konceptu vrlo uspješno. Naravno nije uvijek moguće imati jabuku potpuno bez ostataka, ali do 70% proizvodnje  jabuka ako se vodi računa o terminima, dozama i karenci može da se proizvede bez rezidua (ostatka pesticida) , dok na ostalih 30% je moguće da se desi detekcija neke aktivne materije i to obično na samoj granici.

I ovo je prosto rečeno svakako moguće jer od momenta posljednjeg prskanja do perioda branja , skladistenja i konzumacije prođe i po nekoliko mjeseci a to je minimalan period da se ostaci poslednjeg tretmana hemijskim sredstvima ako ne potpuno a ono bar u većoj mjeri razgrade pa uopšte nema bojazni da slobodno uživate u jabuci ili bilo kom drugom voću koje je proizvedeno po savremenim tehnološkim principima na velikim plantažama.

Proizvodnja jaja – Obratiti pažnju na sam odabir koka nosilja ali i druge bitne faktore

Agrosavjet
-
0
Proizvodnja jaja – Obratiti pažnju na sam odabir koka nosilja ali i druge bitne faktore

Proizvodnja jaja počinje s useljavanjem kokica u objekat ili u kaveze baterija kod baterijskog sistema.

Prilikom samog početka uzgoja nosilja posebno je potrebno obratiti pažnju na sam odabir koka nosilja za proizvodnju konzumnih jaja i upravo sam pravilan izbor je usuđujemo se reći najznačajniji preduslov za ostvarenje ekonomičnosti u proizvodnji.

Mlade nosilje koje se odabiru najčešće su laki međulinijski hibridi, koji dostižu težinu do 2 kg a sama proizvodnja jaja im je iznimno velika što nam potvrđuje i sam podatak od 300 jaja na godinu, prosječne težine oko 60 grama.

Takođe da bi postigli ekonomičnost u uzgoju nosilja potrebno je posvetiti pažnju kako samom smještaju tako i hranidbi te osvjetljenju. Najčešći smještaj nosilja  je u kavezima koji se drže po etažama, dok postoji i smještaj na podu, no smještaj u kavezima je ekonomičniji te je stoga više zastupljen. Prilikom smještaja u kaveze, svaki kavez može primiti 4-5 nosilje, a etaža je predviđena za 20 nosilja, u sklopu kaveza se nalazi hranidbena površina i pojilica, također dno kaveza je obloženo rešetkom kako bi se postigla dovoljna higijena kod samih nosilja i olakšalo čošćenje, kroz rešetkastu površinu pada izmet i višak hrane na sabirnu površinu za skupljanje gnoja, iz prve etaže odmah spada u kanal dok sa ostalih etaža spada na ploču. U sklopu kaveza se nalaze i odjeljci za skupljanje jaja koji spriječavaju nastup i najmanjeg oštečenja jajeta i olakšavaju sabiranje.

Pročitajte: AMERIČKI LEGHORN – Rasa dobrih nosilja

Prilikom uzgoja nosilje značajno mjesto zauzima i osvjetljenje kako bi im se ubrzala polna zrelost i povečala hormonalna aktivnost. Žarulje se postavljaju na svakih 3 metra stropa hodnika jačine 40W.

Proizvodnju u domaćinstvu mogu pružiti samo određene nosilje naravno uz pravilnu hranidbu i držanje. U objekte za proizvodnju konzumnih jaja pilenke se premještaju već sa 18 nedelja, najčešće počinju nositi nakon 2 nedelje prilagođavanja u 21. ili 22. nedelju života, a u 26. nedlju postižu čak 50% nosivosti, dok u 27.tjednu postižu vrhunoc od 90-92% nosivosti. kako se povećava starost nosilja tako se i povečava masa jaja, a u dobi od 34 nedelja jaja dostižu masu od 60 grama.

Nesivost nosilja traje od 12-13 mjeseci te su tada kokoši u dobi od 75-78 nedelja, tada se mjenjaju nosilje a oprema i peradnjak se za nove nosilje čisti i dezinfikuje, potrebno je vrijeme odmora između novih i starih nesilica od 2-3 tjedna za čišćenje i dezinfekciju. Te dada počinje novi proizvodni ciklus.

Uzgajivač koji je nabavio dobre i zdrave 17-tjedne (ili nešto starije) kokice, treba imati sve što je potrebno za njihovo držanje (objekte, opremu i dr.), pridržava se propisane tehnologije proizvodnje, daje kvalitetnu hranu, održava potrebnu higijenu i vršii zaštitu zdravlja kokica. Rezultat u proizvodnji jaja najviše zavisi od ljudskog faktora.

Proizvodnja jaja počinje s useljavanjem kokica u objekat ili u kaveze baterija kod baterijskog sistema. Prije toga, a po završetku predhodnog proizvodnog ciklusa, objekte i opremu treba temeljno očistiti, oprati i dezinfikovati, a po mogućnosti ostaviti da se “odmori”. Neposredno prije useljavanja kokica mora da se provjeriti funkcioniranje opreme, u valove se stavi hrana, a u pojilice voda. Ako je jato veće, kokice se dopremaju posebnim vozilom u transportnim kavezima. Prvo treba poduzeti mjere da tek prispjele kokice ne stradaju od toplotnog udara – u toku toplog vremena skinuti cerade sa bočnih strana vozila.

Vozilo sa kokicama treba što prije isprazniti, ali pažljivo postupati. Kokice se hvataju za obe noge, vodeći pri tome računa da im se noge i krila u toku useljavanja ne povrijede ili ne polome. Useljavanje se obavlja tako da se prvo pune kavezi najudaljeniji od ulaza u objekat, a na kraju oni najbliži ulazu.

Kada su sve kokice useljene, obilaze se svi kavezi i provjerava se da li su sve kokice na nogama, da li jedu ili piju vodu. Ako se koriste pojilice – kapaljke, pomoću prikladnog štapića dodirnuti u svakom kavezu jednu kapaljku dok voda ne počne curiti, kako bi kokice uočile gdje je voda.

Kokice pronesu već u 18. nedelji. Prva jaja pojavit će se obično nakon 18 nedelja uzrasta kokoši, a 19. nedelja se najčešće smatra prvom nedeljom nošenja (nosivost tada obično iznosi 10 – 30 %). Nakon tog vremena nosivost brzo raste, tako da u periodu od 23. do 27. tjedna dostiže maksimum, koji može iznositi i 95%. Potom lagano pada, prosječno za 0,7 % tjedno, tako da pri kraju perioda iskorištavanja kokoši (uzrast 72-76 tjedana) iznosi 65 %.
Period pronošenja karakterizuje se pojavom sitnih jaja, jaja sa mekom ljuskom ili bez ljuske i sl., ali poslije nekoliko nedelja, sa normalizacijom nošenja, ove pojave se svode na najmanju mjeru. Tok i nivo nosivosti kod različitih rasa i hibrida može se razlikovati u zavisnosti od načina držanja i ishrane pomlatka, zdravstvenog stanja, uvjeta držanja i ishrane nesilica i sl., ali u cjelini promatrano postoje veoma male razlike u proizvedenoj jajčanoj masi između hibrida. Normativi proizvodne tehnologije propisuju visok postotak nosivosti – od 300 do 350 jaja po useljenoj nosilji do 74. nedelji uzrasta. Međutim, u uslovima naše proizvodnje nosivost od 280 jaja je zadovoljavajuća.

Masa jaja također je važna osobina koja utječe na ekonomičnost proizvodnje. Selekcioniranim radom teži se da nesilica snese što veći broj jaja mase između 55 i 60 grama ( klasa B i A) čija je tržišna vrijednost visoka. Takva jaja po svojim drugim osobinama omogućavaju lako obavljanje uobičajenih postupaka – prijevoz i prodaju.

Jaja skupljati najmanje tri puta dnevno

Jaja se skupljaju u nove kartonske uloške neposredno iz sabirnih valova kaveza baterija ili gnijezda. Poželjno je da se jaja sakupljaju vrlo često, najmanje 3 puta dnevno, kako bi se što bolje očuvao njihov unutrašnji kvalitet (koji brzo opada ako se jaja nakon nošenja drže na visokoj temperaturi), ali i da bi se smanjila mogućnost oštećenja ljuske u sabirnim valovima, trakama ili gnijezdima.

Nakon skupljanja jaja se skladište u posebnoj prostoriji – skladištu, koje mora biti zamračeno, čisto i dobro provjetreno. Prije toga odvajaju se ona sa prljavom ili razbijenom ljuskom,.Najpovoljnija temperatura za čuvanje jaja (za kraći period vremena) je 10-15°C, uz relativnu vlažnost zraka 70-80 %.

Sviježina jaja se obično određuje mjerenjem veličine zračnog prostora i viskoziteta bjeljanka. Na ova dva činitelja utječu prije svega starost jaja i uslovi čuvanja. Jaje je životna namirnica u kojoj se razmjena plinova obavlja kroz pore ljuske. Zračni prostor nastaje isparavanjem unutrašnjeg sadržaja vode, a njegova veličina zavisi od temperature i vlažnosti zraka kao i strukture ljuske.

Da bi se osigurao dobar inicijalni kvalitet jaja u toplom periodu godine neophodno je da se skupljaju često, brzo ohlade i čuvaju u hladnoj (10°C) i vlažnoj (85 % relativne vlažnosti zraka) prostoriji.

Kako da znate da li biljka može da se oporavi? Obratite pažnju na ove znakove

Agrosavjet
-
0
Kako da znate da li biljka može da se oporavi? Obratite pažnju na ove znakove

Mnoge kućne biljke su otpornije nego što mislite i mogu se oporaviti od prilično teških uslova. Samo treba da ih razumijete. Tako da, prije nego što odustanete od kućne biljke, dobro je analizirajte da biste shvatili šta se tačno dešava.

Nežno izvucite biljku iz saksije kako biste proverili korenje. Ako ima bijelo, žuti ili čak smeđe korijene moguće ju je „oživeti“, ali ukoliko je korenje kašasti i trulo, to je znak da se biljka ne može spasiti.

Pročitajte: Domaći rastvor koji VRAĆA BILJKE U ŽIVOT

Kako oživeti biljku?

Tajna revitalizacije sobnih biljaka leži u zadovoljavanju njihovih jedinstvenih potreba. Ne zahtevaju sve sobne biljke istu količinu sunca i vode, niti uspijevaju na istim temperaturama. Dakle, odvojite malo vremena da prvo pročitate o vašim specifičnim potrebama biljaka, a zatim razmotrite šta da uradite.

Zalivanje

Prekomerno zalivanje je jedan od najčešćih uzroka propadanja biljaka. Kada su tla preplavljena, nema prostora za kretanje vazduha kroz zemlju, što dovodi do gušenja korijena. Jednostavno i trenutno rešenje je smanjenje količine i/ili učestalosti zalivanja. Dozvolite da se gornji sloj zemlje osuši između zalivanja.

Rehidrirajte suvo zemljište

Nedovoljno zalivanje takođe može dovesti do nezdrave kućne biljke. Opušteno lišće može biti znak i prekomjernog i nedovoljnog zalivanja. Da biste razlikovali ovo dvoje, potražite osušene ili lomljive vrhove listova ili požutjelo lišće blizu vrha biljke. Ovo su oba znaka zalijevanja. Kada tlo postane previše suvo, može biti teško navlažiti ga pomoću kante za zalivanje. Da biste rehidrirali veoma suvu biljku, stavite cijelu saksiju u kadu ili kantu vode. Natapanje omogućava zemljištu da usisava vodu sa dna putem kapilarnog djelovanja. Ostavite biljke da se natapaju oko 30 minuta ili dok se gornji sloj zemlje ne postane vlažan. Nakon toga ostavite biljku da se ocijedi još 10-15 minuta.

Otkriveno koje namirnice imaju najviše pesticida: Ova voćka je ubjedljivo najgora

Agrosavjet
-
0
Otkriveno koje namirnice imaju najviše pesticida: Ova voćka je ubjedljivo najgora

Mnoge vrste voća i povrća koje kupujemo tretirane su pesticidima, te je u tom smislu najbolje kupovati od nekoga koga poznajete, kako biste bili sigurni da je ono što jedete organsko. Ipak, nemaju svi uslova da kupuju ove namirnice od poznanika, posebno u većim gradovima, tako da su „osuđeni“ na ono što se nudi u prodavnicama.

Među voćem i povrćem koje sadrži najviše pesticida nalaze se jagode, spanać, kelj, jabuke, grožđe, trešnje, breskve i paradajz. Sada je novo istraživanje neprofitne organizacije „Environmental Working Group“ pokazalo da jedna jagoda može da sadrži čak 23 različite vrste pesticida.

pesticidi u hrani
Foto: pixabay.com/agrosavjet.com

„Izloženost pesticidima povezana je sa brojnim lošim efektima na zdravlje, uključujući ometanje hormona, toksičnost za mozak i nervni sistem“, rekla je analitičarka Sindi Svenson koja radi za „Environmental Working Group“.

Mart je idealan mjesec za sadnju ovih 10 biljaka

Agrosavjet
-
0
Mart je idealan mjesec za sadnju ovih 10 biljaka

Prilikom uzgoja za početnu sezonu uzmite rasad povrća, a kasnije povrće uzgajajte iz sjemena. Sadnice trebaju biti zdrave, bez znakova bolesti.

1. Pokušajte s ružama


ogrtanje ruža

Mart je također idealan mjesec za sadnju pojedinih vrsta ukrasnog bilja, a posebno je pogodan za proljetnu sadnju ruža. Tokom ovog mjeseca trebalo bi prorijediti i presaditi ljekovito i začinsko bilje. U ovom mjesecu se orezuje voće i grmoliko bilje koje cvjeta tokom ljeta, a neke od njih su ruže, hortenzije, perena, kao i živa ograda.

2. Sjetva u zatvorenom


Tokom marta još stignete u zatvorenom posijati paprike, feferone i patlidžane, peruanske jagode i tomatillo, te celer i tikve. Također, mart je idealno vrijeme za sjetvu paradajza. Možete posijati i dio trajnica i cvijeća koje duže raste kako bi čim prije počelo cvasti.

3. Peršun je sjajan izbor

Peršun

Peršun ne treba toplo tlo za nicanje, a niče čak i do 30 dana. Stoga njega možete sijati u martu, ali ne zaboravite na moguće hladne proljetne kiše koje mogu nabiti tlo koje ste prije fino obradili i posijali. Stoga je bolje zasaditi ga u teglicu i držati na terasi.

4. Krenite sa špinatom


špinat

Špinat odlično uspijeva u hladnije doba godine i podnosi manje minuse, za ranu berbu možete ga posijati u rano proljeće.

5. Salata je jako zahvalna


zelena salata
Foto: agrosavjet.com/zelena salata

Salata voli hladnije vrijeme i često sama niče u rano proljeće. Jednako je i s rukolom.

6. Grašak i bob


Njega graška
Foto: AgroSavjet

Grašak je jedna od kultura koja također voli hladnije vrijeme i njega se može posijati u tokom marta na otvoreno. Ako sijete rani grašak, prve plodove ubirete već za nekih 7 nedelja. Ukoliko niste posijali bob tokom februar, još ga stignete posijati i u martu.

7. Luk i češnjak sad se sade


Bijeli luk
Foto: AgroSavjet

Proljetni češnjak i luk sade se rano, tako da je mart idealno vrijeme za njihovu sadnju, ako to vrijeme dozvoljava. Ranom ili kasnom sadnjom lučica luka izbjegnite izlijetanje lukove muhe i tako smanjite štete na urodu luka.

8. Probajte s rotkvicama


rotkvice
Foto: agrosavjet.com/Rotkvica

Rotkvice najbolje uspijevaju u hladnije doba godine i podnose blaže mrazeve pa i njih možete posijati već u martu.

9. Ne žurite


Od sredine marta nadalje možete posaditi i krumpir, ali nećete zakasniti ni ako to odgodite za mart. Ako čak propustite posijati sve navedeno u martu, bez brige, stignete.

10. Zasadite omiljene voćke

Vrijeme mirovanja idealno je vrijeme za sadnju voćki, uz uslov da tlo nije smrznuto. Voćke golog korijena se mogu saditi sve od kraja marta.

Savjeti za uzgoj VRTNIH ORHIDEJA – Ove vrste su najljepše i najotpornije /FOTO/

Agrosavjet
-
0
Savjeti za uzgoj VRTNIH ORHIDEJA – Ove vrste su najljepše i najotpornije /FOTO/

Postoji nekoliko vrsta otpornih vrtnih orhideja koje su uspješno kultivirane i dostupne su u prodaji uglavnom u ranoproljetnoj sezoni. Kako su to ipak posebne i neobične vrste potrebno je znati tačno kakve uslove zahtijevaju i poneke specifičnosti za njihov uspješan uzgoj. Najbolja za početnike i ujedno najčešće u prodaji jest vrsta Bletilla striata. Osim nje možete pronaći i vrste iz rodova Calanthe, Cypripedium i Pleione.

Kineska vrtna orhideja, lat. Bletilla striata

Porijeklom iz središnje i istočne Azije, ova vrsta postigla je popularnost zbog dekorativnog izgleda, jednostavnog uzgoja, otpornosti na hladnoću i tolerantnosti na različite uslove tla.

Cvjetovi su upečatljivi jer nadvisuju listove na tankim stapkama visine 30-50 cm. Najčešće su ružičaste te nešto rjeđe bijele boje. Postoji i kultivar bijelog ruba lista pod nazivom ‘Albostriata’.

Ova vrsta zahtijeva uzgoj na vrlo svijetlim do polusjenovitim mjestima s nekoliko sati izravnog sunčevog osvjetljenja. Na vlažnim terenima može se bez problema uzgajati na posve sunčanim položajima. Najbolje će uspijevati na propusnim, humusnim i lagano vlažnim tlima, no izvrsno podnosi lošija tla i sušna razdoblja. Jednom kad se ustabili u vrtu, dosta se brzo širi te se može lako razmnožiti dijeljenjem rizoma krajem ljeta. Pazite da rizome ne sadite preduboko, svega oko 2 cm ispod razine tla.

Japanska vrtna orhideja, lat. Calanthe discolor

Ovo je najčešća vrsta unutar roda Calanthe u hortikulturi, iako postoje brojne vrste i križanci do njih se teško dolazi na evropskom tržištu. Calanthe discolor slovi kao odlična vrsta za sjenu, no svakako ćete mnogo više uživati u njenim cvjetovima ako joj osigurate nekoliko sati jutarnjeg sunca. Za razliku od prethodno spomenute vrste Calanthe, ne šire se brzo već stvaraju guste, busenaste skupine. Ova je vrsta među najotpornijima na hladnoću te dobro podnosi i sušna razdoblja. Uzgajajte je u uslovima koji odgovaraju hostama i papratima – humusna, lagana tla te svijetla sjena.

Pročitajte: Domaća prihrana za orhideje: Ovo su tri jednostavna recepta

Orhideje papučice, lat. Cypripedium spp.

Ove široko rasprostranjene vrste ime su dobile po posebnom obliku cvijeta koji odavno plijeni pažnju ljubitelja orhideja. U uzgoju postoji mnogo vrsta, no tek sa razvojem novih, tolerantnijih križanaca jednostavnijeg i bržeg uzgoja počele su biti šire dostupne u većim vrtnim centrima. Svakako im osigurajte vrlo lako i propusno, humusno tlo. Kako biste im to osigurali možete ih zasaditi u posude s laganom mješavinom glistinca, perlita i kore (omjera 2:2:1) te ih tako zajedno s posudama ukopati u tlo. Za obilnu cvatnju i bujan rast ne zaboravite prihranjivati svake godine od kada izboji krenu iz tla pa do početka ljeta. Osigurajte im svijetlo, sjenovito mjesto, posebno ljeti te redovno zalijevajte tokom vrućih dana.

Himalajska, tibetanska orhideja, lat. Pleione spp.

Vrste orhideja koje nam izgledaju kao da rastu iz lukovica porijeklom su s kamenitih pretplaninskih područja istočne Azije. Tokom zime u razini tla ostaju samo pseudo lukovice iz kojih se na proljeće prvo razvijaju cvjetovi, a tek zatim i listovi.

Posebnu pažnju treba posvetiti supstratu za sadnju ovih vrsta koje ne vole zadržavanje vode u zoni korijena. Stoga ih sadite u vrlo laganu mješavinu tresetnog supstrata, perlita i kore (u omjeru 1:1:1). Ove vrste su otporne na niske temperature do -12 °C. Stoga ih u kontinentalnim krajevima preko zime malčirajte ili ih bolje uzgajajte u teglama koje koje ćete preko zime držati na suvom i hladnom mjestu.

1...163164165...1.011Stranica 164 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia