Naslovnica Blog Stranica 157

Upoznajte pet najboljih organskih đubriva za vašu baštu

Nema ništa bolje nego vidjeti svoje biljke kako rastu zdrave i jake, a uz pravilno đubrenje možete im pomoći da postanu upravo takve. Organska đubriva su popularna među baštovanima koji se trude da proizvedu zdravije biljke bez upotrebe hemikalija. Ali koje su organske opcije najbolje za vašu baštu? U ovom tekstu, pregledaćemo pet najaktuelnijih organskih đubriva, uključujući njihove prednosti i nedostatke, kako biste lakše odlučili koji proizvod će najbolje odgovarati vašim biljkama i vašem tlu.

Bez obzira da li ste novi u baštovanstvu ili iskusni baštovan, ovaj tekst će vam pružiti korisne informacije o tome kako možete poboljšati plodnost tla i dobiti zdrave biljke koje će vam doneti mnogo radosti i zadovoljstva.

Pročitajte: Treset – kvalitetno organsko đubrivo

Pet najboljih organskih đubriva za vašu baštu

Kompost

Kompost je organsko đubrivo koje se pravi od organskog otpada, kao što su biljni ostaci, kuhinjski otpad, lišće i ostali organski materijali. Kompost se može napraviti kod kuće, a služi za poboljšanje strukture tla, poboljšanje zadržavanja vlage, dodavanje hranjivih sastojaka tlu i poboljšanje rasta biljaka.

Stajsko đubrivo

Stajsko đubrivo je organsko đubrivo koje se dobija od stajskog otpada životinja, kao što su goveda, svinje ili konji. Ono je bogato hranjivim sastojcima kao što su azot, fosfor i kalijum, ali može biti vrlo koncentrirano i treba ga primjenjivati ​​pažljivo.

Koštano brašno

Koštano brašno je organsko đubrivo koje se dobija mljevenjem sušene koštane srži, koja se obično dobija iz ostataka mesa. Ovo đubrivo je bogato fosforom i kalcijumom, koji su važni hranjivi sastojci za rast i razvoj biljaka. Osim toga, koštano brašno sadrži i druge minerale, kao što su magnezijum i kalijum, te elemente u tragovima poput bakra, cinka i selena.

Pročitajte: Kokošije đubrivo u povrtarstvu

Peradarsko đubrivo

Peradarsko đubrivo je organsko đubrivo koje se dobija od izmeta, urina i ostatka hrane peradi, poput pilića, ćurki ili pataka. Ovo đubrivo je bogato azotom, fosforom i kalijumom, te drugim hranjivim sastojcima poput kalcijuma, magnezijuma i sumpora. Osim toga, peradarsko đubrivo sadrži i mikroorganizme, poput bakterija i gljivica, koji su korisni za razgradnju organske materije u tlu i povećavanje njegove plodnosti.

Peradarsko đubrivo se obično koristi kao đubrivo za povrće, voće i žitarice, a može se koristiti i za popravljanje siromašnog tla ili za poboljšanje teksture i strukture tla. Važno je napomenuti da se peradarsko đubrivo mora pravilno obraditi i skladištiti prije upotrebe kako bi se smanjio rizik od zaraze patogenima. Takođe, važno je koristiti ga umjereno, jer prekomjerna upotreba može dovesti do prevelike koncentracije soli u tlu, što može naškoditi biljkama.

Pročitajte: Napravite sami organsko đubrivo i bašta će vam bujati bez hemije

Alginit

Alginit je organsko đubrivo koje se dobija iz morskih algi. Ovo đubrivo je bogato hranjivim sastojcima poput azota, fosfora, kalijuma, magnezijuma, sumpora i drugih mikroelemenata. Osim toga, alginit sadrži i korisne mikroorganizme koji poboljšavaju strukturu tla i povećavaju njegovu plodnost.

Alginit se obično koristi za poboljšanje strukture i teksture tla, kao i za povećanje plodnosti tla u baštama, voćnjacima i povrtnjacima. Ovo đubrivo se može koristiti na različite načine, kao što su direktno dodavanje u tlo, dodavanje u kompost ili korištenje kao površinski sloj.

Alginit ne sadrži visoke koncentracije hranjivih sastojaka kao neka druga đubriva, poput peradarskog ili stajskog đubriva, te se stoga često koristi u kombinaciji s drugim đubrivima kako bi se postigla bolja iskorištenost hranjivih sastojaka u tlu.

Važno je napomenuti da se izbor organskih đubriva može razlikovati u zavisnosti od biljke koju želite da uzgajate i stanja tla u vašem vrtu ili bašti. Takođe, važno je pratiti uputstva na đubrivu i primeniti ga u skladu sa preporučenim količinama kako bi se izbeglo prekomerno đubrenje koje može biti štetno za biljke.

OTKRIJTE TAJNE JEREBIKE – Jestiva divlja jabuka s moćnim zdravstvenim prednostima

Jerebika (Sorbus aucuparia) je listopadno drvo iz porodice ruža (Rosaceae) koje se nalazi širom sjeverne hemisfere, od sjeverne Evrope do Sjeverne Amerike i Azije. Biljka je poznata po mnogim nazivima, kao što su divlja jabuka, crveni brijest, jarebika, jelenja hrana, itd.

Jerebika je često grmoliko stablo koje može narasti do visine od 10 do 15 metara, a u povoljnim uvjetima čak i do 25 metara. Kora je glatka, sive boje, a listovi su perasti, dugački do 20 cm, s pet do sedam oštrih režnjeva. Cvjeta u proljeće, a cvjetovi su bijeli i formiraju se u grozdovima. Plodovi su crvene boje i nalikuju malim jabukama, promjera oko 1 cm. Plodovi su jestivi, ali su kiselog okusa i najčešće se koriste za izradu džemova i pekmeza.

Pročitajte: Estragon – Mirisna i ljekovita biljka

Jerebika ima dugu istoriju korišćenja u tradicionalnoj medicini. Sok od plodova koristio se za liječenje prehlade, kašlja i groznice, a čaj od listova za smanjenje upale grla i ublažavanje simptoma proliva. Međutim, prije uzimanja bilo kojeg biljnog pripravka, važno je konsultovati se s ljekarom ili farmaceutom.

Ova biljka takođe ima važnu ulogu u ekosistemu. Plodovi jerebike su izvrsna hrana za ptice, uključujući ptice selice koje se hrane njima tokom jeseni i zime. Takođe, stablo jerebike je domaćin brojnim vrstama leptira i drugih insekata koji su važni za oprašivanje i održavanje raznolikosti u prirodi.

Pročitajte: Ljekovita verbena savršeno će ukrasiti svaku terasu

Na kraju, jerebika je biljka koja ima mnoge važne uloge u prirodi, ali i u ljudskoj ishrani i tradicionalnoj medicini. Stoga, njeno očuvanje je važno za održavanje biološke raznolikosti i za osiguranje prirodnih izvora hrane i lijekova.

Odaberite savršenu saksiju za vaše biljke: Prednosti i mane plastičnih, keramičkih i terakota posuda

Različite saksije imaju različite namjene kada je riječ o biljkama i sadnicama. Biljke se u plastičnim posudama ponašaju drugačije nego u glaziranim keramičkim, a svaka saksija ima svoj set uputstava za njegu.

Osnovna razlika među saksijama i žardinjerama svodi se na prozračnost i zadržavanje vlage. Navešćemo nekoliko stvari o kojima bi trebalo da povedete računa kada tražite savršen dom za svoje biljke.

Koje su prednosti plastičnih saksija za biljke?

Plastične posude odnose se na tvrde plastične saksije koje možete da pronađete u vašoj lokalnoj cvjećari ili velikim garden centrima (nemojte ih zamijeniti s tankim plastičnim saksijicama u kojima obično dolaze tek kupljene biljke). Prednosti plastičnih saksija jeste njihova sposobnost zadržavanja vlage i njihova ukupna mala težina.

Velike plastične saksije idealne su za citruse. Stablima limuna potrebna je velika količina prostora za rast, a ona mora da bude u stanju da lako pomera saksije. Visok nivo zadržavanja vlage u plastičnim posudama savršen je za biljke koje vole vodu poput paprati i orhideja. Plastična saksija je takođe vrlo izdržljiva i neće se slomiti tako lako kao keramička.

Kada odabrati zastakljenu keramičku posudu?

Keramičke posude ponekad mogu izgledati kao terakota, ali imaju velike razlike u izgledu i funkciji. I jedan i drugi materijal su porozna glina, ali keramičke saksije su obično glazirane, što mijenja njihovu sposobnost upijanja. Glazura sprečava da se zemlja isuši brzo kao kod njenog rođaka od terakote.

Keramičke posude su odlične za biljke pauka, bebine suze i druge biljke koje uspjevaju uz sporo odvodnjavanje. Pripazite pri odabiru ovih saksija jer neke nemaju potrebne drenažne rupe.

Zašto odabrati saksije od terakote?

Saksije od terakote poznate su kao posude koje se brzo suše. Glina propušta vodu, ostavljajući zemlju u saksiji da se brže osuši od plastične posude bez poroznosti. Tekstura saksije omogućava optimalan protok vazduha za rast korena biljaka, a brzo sušenje sprečava truljenje korena.

Saksije od terakote savršene su za sukulente, kaktuse i druge pustinjske biljke. Ove prozirne sasksijice mogu stvoriti savršeno okruženje za odvodnjavanje i rast, ali se i lako lome.

Ukrasna dunja – sve što trebate znati o održavanju ove popularne grmolike biljke

Ukrasna dunja, poznata i kao Chaenomeles speciosa, popularno je ime za grmoliku biljku koja se uzgaja zbog svojih atraktivnih cvjetova i plodova. U nastavku ćemo istražiti neke od najboljih praksi za uzgoj i njegu ukrasne dunje.

Uzgoj ukrasne dunje:

Ukrasna dunja raste najbolje na sunčanim mjestima, ali može tolerisati i djelomičnu sjenu. Također preferira dobro drenirana tla koja nisu previše suva ili previše vlažna. Nakon sadnje, biljku je potrebno redovno zalijevati tokom prvih nekoliko sedmica kako bi se osiguralo da se dobro ukorijeni. Nakon toga, biljka neće trebati puno zalijevanja, ali treba se pobrinuti da se tlo ne osuši previše.

Njega ukrasne dunje:

Ukrasna dunja obično ne zahtijeva puno održavanja. Međutim, neki jednostavni koraci mogu pomoći u održavanju zdrave i lijepe biljke:

  • Đubrenje: Đubrivo bogato kalijumom može pomoći u promicanju cvatnje i plodonošenja. Preporučuje se đubrenje u proljeće i jesen.

Pročitajte: Mineralna đubriva – Kako i kada je najbolje prihraniti vaše biljke

  • Orezivanje: Orezivanje ukrasne dunje može pomoći u oblikovanju biljke i promicanju rasta. Orezivanje se obično provodi u rano proljeće prije nego što se pojave pupoljci.
  • Zaštita od štetnika: Ukrasna dunja može biti podložna napadu štetnika poput crvenog pauka i grinje. Redovno pregledavanje biljke i primjena insekticida mogu pomoći u sprečavanju napada štetnika.
  • Zaštita od bolesti: Biljka može biti podložna određenim bolestima poput pepelnice i rđe. Redovno uklanjanje zaraženih dijelova biljke i primjena fungicida mogu pomoći u sprečavanju širenja bolesti.
  • Berba plodova: Plodovi ukrasne dunje obično se beru u kasnu jesen ili početkom zime, kada sazriju. Plodovi se mogu koristiti u kuhinji za izradu džemova, marmelada i drugih slatkih jela.

Ukrasna dunja može biti izvrsna opcija za one koji traže grmoliku biljku s atraktivnim cvjetovima i plodovima. Slijedeći ove jednostavne smjernice za uzgoj i njegu, možete pomoći svojoj biljci da bude zdrava i lijepa tokom cijele godine.

Bijele rade nisu samo prekrasan ukras – saznajte kako ih iskoristiti u kuhinji i poboljšati svoje zdravlje!

Cvjetovi bijelih rada su prekrasno proljetno cvijeće koje se može koristiti u različitim kulinarskim receptima. Ovi cvjetovi nisu samo ukrasni, već su i jestivi, a imaju slatkast i osvježavajući ukus. Korištenje cvjetova bijelih rada u ishrani može donijeti brojne prednosti, uključujući dodatni ukus, vitamine i minerale, te antioksidanse koji su korisni za zdravlje. Cvjetovi bijelih rada se mogu koristiti u različitim jelima, napicima i desertima, što ih čini višenamjenskim sastojkom u kuhinji.

Cvjetovi bijelih rada su jestivi i imaju slatkast ukus. Neki načini na koje možete iskoristiti cvjetove bijele rade u kuhinji su:

  1. Salate – Cvjetove bijelih rada možete dodati u različite vrste salata, poput zelene salate, krastavaca ili paradajza. Cvjetovi će dodati slatkasti ukus i ukrasiti tanjir.
  2. Dekoracija jela – Cvjetove bijelih rada možete koristiti za ukras jela, poput priloga, umaka ili juha. Osim što će dodati vizualni element, cvjetovi će dodati i slatkasti ukus.
  3. Napitci – Cvjetovi bijele rade se mogu dodati u različite vrste napitaka, poput čaja, limunade ili koktela. Cvjetovi će dati slatkasti ukus i osvježavajući ukus. Kako da napravite čaj od bijelih rada pročitajte OVDE
  4. Deserti – Cvjetove bijelih rada možete koristiti za dekoraciju desertnih jela, poput kolača, pita ili sladoleda. Osim što će dati vizualni element, cvjetovi će dati i slatkasti ukus.
  5. Sirupi – Cvjetove bijele rade možete koristiti za izradu sirupa koji se može koristiti u različitim jelima i napicima. Sirup će dati slatkasti ukus i osvježiti ukus.

Važno je napomenuti da cvjetove bijele rade treba koristiti u umjerenim količinama i da se ne smiju konzumirati u prevelikim količinama. Takođe, prije korištenja cvjetova bijele rade u kuhinji, treba provjeriti jesu li sigurni za konzumaciju. Cvjetove bijele rade treba brati u čistom okruženju i ne smiju se koristiti cvjetovi koji su tretirani pesticidima ili drugim hemikalijama.

Koje baštenske biljke cvjetnice možete posijati do kraja marta

Neke biljke nisu baš otporne na promjenljivo vrijeme početkom marta, pa ih je bolje saditi u drugoj polovini marta

Sljedećih nekoliko biljaka najbolje je posaditi malo kasnije, krajem marta i početkom aprila – a njihovo rano cvjetanje takođe neće dugo trajati.

Cinije

Prilikom sjetve, dva-tri sjemena se stavljaju u tresetne posude napunjene vlažnom podlogom, produbljujući za jedan cm. Nije potrebno prekrivati sadnice folijom. Prvi izdanci će se pojaviti za pet do sedam dana. Kutije sa sadnicama cinije najbolje se čuvaju pod jakim difuznim svjetlom na temperaturi od 22-24 stepeni. Sadnice se zalijevaju kako se zemljana koma suši.

Nakon pojave klica, sadnice cinije se tri puta prihranjuju kompleksnim mineralnim đubrivom sa intervalom od dvije do tri nedjelje. Polaganje na otvoreno tlo vrši se u drugoj polovini maja.

Ageratum

Prilikom sjetve ageratuma za sadnice u martu, sjeme se stavlja u mješavinu pijeska, humusa i treseta (1: 1: 1), plitko pokrivajući i lagano posipajući zemljom. Kutija sa sadnicama mora biti prekrivena staklom ili filmom, a nakon 10-12 dana pojaviće se izdanci. Nakon pojave dva para pravih listova, sadnice ageratuma rone.

Lobularija

Prije sjetve, sjeme lobularije i alisuma blisko srodnog sa njim se prethodno natopi u stimulator rasta, a zatim dobro osuši. Posijati u kontejner sa univerzalnim zemljištem, nakon prosipanja rastvora fungicida. Sjeme se rijetko rasuti duž žlebova koji se nalaze na udaljenosti od 2-3 cm, lagano posuti zemljom i malo posuti vodom, a odozgo prekriveni filmom.

Nakon pojave jedan do dva prava lista, sadnice se sade u saksije šest do osam cm u parovima, umjereno zalivaju, olabave i prihranjuju. U drugoj polovini maja ili početkom, sadnice posijane u martu mogu se saditi već u zemlju. Inače, ako vam vrijeme cvjetanja nije važno, onda se lobularia i alisum mogu sijati u aprilu – u stakleniku ili u maju-junu – na otvorenom tlu.

Asarina

Sjeme Asarina u martu se sije za sadnice u odvojene posude, koje su ispunjene labavim hranljivim zemljištem.

Prije sjetve, tlo se navlaži, zatim se sjeme polaže na površinu, malo se pritisne i posipa pijeskom odozgo. Nakon što je kontejner prekriven filmom, providnim plastičnim poklopcima ili staklom i stavite na toplo mjesto, ako je potrebno, usijevi se navlaže.

Od trenutka pojavljivanja sadnica, sadnice počinju redovno da se provjetravaju, a nakon sedam dana sklonište se potpuno uklanja, prenosi Magazin.Novosti.

Umjereno zalivajte biljke, inače se mogu razboljeti od crne noge. Sredinom maja, birajući sunčano, mirno mjesto, asarin se sadi na otvorenom tlu. Cvjeta od sredine jula do jeseni.

Dan Noć

„Dan-noć cvijet“ ili „mirabilis jalapa“ je višegodišnja biljka koja se uzgaja kao jednogodišnja. Najbolje vrijeme za sadnju ove biljke je nakon što prođe opasnost od mraza i kada se tlo dovoljno zagrije, obično krajem proljeća ili početkom ljeta. Ukoliko se nalazite na području gdje su zime blage, kao što je na primjer Sredozemlje, možete je saditi i u jesen.

Ako planirate saditi dan-noć cvijet sada do kraja marta, to bi trebalo biti u redu, pod uslovom da vremenske prilike nisu prehladne i da nema rizika od mraza. Važno je osigurati da se tlo dobro zagrije i da je dobro drenirano kako bi se spriječilo truljenje korijena. Također, ako sadite sadnice, pobrinite se da su dovoljno razvijene prije presađivanja na otvoreno tlo.

7 superbrzih biljaka za uzgoj u bašti – Berba za manje od mjesec dana!

Svima nam se dogodilo da u jednom trenutku poželimo brzo ubrati svježe voće i povrće iz naše bašte ili balkona. Međutim, većina biljaka uzima neko vrijeme da rastu i budu spremne za berbu. Ipak, postoje neke biljke koje rastu brže od drugih i mogu biti spremne za berbu u roku od mjesec dana.

Ove biljke mogu biti izvrsna opcija ako želite brz rezultat u vašoj bašti ili balkonu, ili ako jednostavno nemate puno vremena za čekanje. U ovom članku, predstavljamo vam 5 superbrzih biljaka za uzgoj koje možete ubrati za manje od mjesec dana, ove biljke su jednostavne za uzgoj i donose ukusne rezultate u kratkom vremenskom periodu.

Radič

Radič se može uzgajati u bašti ili u posudama, a može biti spreman za berbu za samo tri do četiri sedmice. Najbolje ga je uzgajati u proljeće ili jesen, kada je temperatura niža.

Salata

Salata se može uzgajati tokom cijele godine, a neke vrste salate, poput rukole ili baby zelene salate, mogu biti spremne za berbu za samo tri sedmice nakon sadnje.

Više o uspješnom uzgoju zelene salate pročitajte u tekstu: Zelena salata – Navodnjavanje i prihrana

Rukola

Rukola je zeljasta biljka koja ima blag i osvježavajući ukus. Uzgaja se u punom suncu ili djelimičnoj sjeni, a može biti spremna za berbu za samo tri sedmice.

Rotkvice

Rotkvice su vrlo brzo rastuće biljke koje su spremne za berbu za samo tri do četiri sedmice nakon sadnje. One se najbolje uzgajaju u proljeće ili jesen, kada je temperatura niža.

Mladi luk

Mladi luk može biti spreman za berbu za oko mjesec dana nakon sadnje. Može se uzgajati u bašti ili u posudama, a ima mnogo upotreba u kuhinji.

Pročitajte savjete za pravilnu njegu mladog luka: Ne dozvolite da vaš mladi luk bude uništen! Pročitajte savjete za njegovu zaštitu!

Baby špinat

Baby špinat je nježna salata koja brzo raste i može biti spremna za berbu za samo tri do četiri sedmice nakon sadnje.

Klice

Klice su mala zrna ili sjemenke koje su proklijale i koje se mogu jesti nakon samo nekoliko dana. Klice se mogu uzgajati kod kuće, a neke vrste sjemenki koje se mogu koristiti za uzgoj klica su pasulj, lucerka i alfalfa.

Važno je napomenuti da brzina rasta biljaka zaovisi od mnogih činioca, uključujući temperaturu, osvjetljenje, tlo i njegu. Stoga, ako tražite biljke koje brzo rastu i spremne su za berbu u roku od mjesec dana, važno je osigurati optimalne uslove za rast.

Šišanje jagoda i razbokoravanje, kada i kako?

Proljećno čišćenje – šišanje jagoda i razbokoravanje, kako i kada je to najbolje uraditi. Ovaj posao se radi najčešće u prvoj polovini marta.

Uklanjanje starog lista kod jagoda, rezidba ili šišanje jagoda, je prvi posao u proljećnom dijelu sezone. Ovaj posao je od izuzetnog značaja za dalji nesmetani razvoj jagode. Obavezno je sprovoditi ga, kao i sve poslove zbog brze vegetacije kod jagode, blagovremeno.

Kada početi sa proljećnim čišćenjem jagode od starog lista, iliti rezidbom?

Ovaj posao se radi najčešće u prvoj polovini marta. Sa dolaskom prvih lijepih dana i stabilnijih temperatura pristupa se uklanjanjaju lišća. Kada nema najava za jake mrazeve i niske temperature ispod -4, -5, može se ukloniti list. List ipak štiti jagodu od izmrzavanja zato treba voditi računa o prognozi.

Pročitajte: Jagode u saksijama – Uz ovakvu njegu do najboljih prinosa

Nakon šišanja obavezno je u roku od 24 sati isprskati ošišane biljke tkz. “plavim” prskanjem, iliti bakrom. Može se kombinovati sa mineralnim uljem kako bi se smanjila brojnost prezimilih insekata. Važno je znati da zaštitu treba primijeniti kada je temperatura vazduha iznad 10 stepeni, i po mirnom vremenu.

Takođe je važno izbaciti stari list koji je ošišan i ukloniti ga sa parcele. Na taj način se smanjuje zaraza u zasadu i brojnost štetnih ineskata.

Kako se sprovodi čišćenje, šišanje jagoda?

Šišanje se radi čistim, dezinfikovanim alatom. Najčešće nožem ili makazama, neki koriste i prilagođene alatke kao što je srp, ili razne četke koje se montiraju na trimere. Najbolje je to odraditi ručno, nožem ili makazama vodeći računa o sistemu za navodnjavanje. Skida se cjelokupna stara lisna masa, ostaju samo bokori sa mladim izdancima.

Pročitajte: Koje sorte jagode daju veće prinose i kvalitetnije plodove

Šišanje jagoda u plasteniku

Jagoda se u plastenicima i zatvorenim objektima, šiša ranije nego na otvorenom i tu operaciju je potrebno sprovesti sredinom februara, okvirno, par dana gore/dolje, naravno opet prateći temperaturu vazduha i zemljišta, a zavisno i od tipa samog objekta i kubikaže vazduha u njemu – u većim objektima se može krenuti i ranije, svakako najkasnije do kraja februara. Treba osjetiti samu biljku, jer je ona živ organizam, shvatiti da je za njen rast potrebno da se prije svega temperatura zemljišta podigne, kako bi proradio korijenov sistem i pokrenuo procese, a kroz biljku prostrujali sokovi.

Razbokoravanje jagoda

Kod bujnih sorti dolazi do pojave prevelikog broja glava ili bokora, naročito u drugoj godini. Tada je neophodno odstraniti višak bokora i dovesti do optimalnog broja. Optimalni broj bokora je 3-4 najjača (snaga se ogleda u njihovoj debljini). Ova operacija se sprovodi tako što se sijeku ili zalamaju bokori, najčešće iz sredine (ako je tako moguće u zavisnosti od biljke).

Pročitajte: Kako uzgojiti JAGODE MJESEČARKE u visećim saksijama?

Ukoliko se ne odstrane bokori, a ima ih preko 4, sama biljka ne može da iznese toliki broj plodova u odgovarajućem kvalitetu. Plodovi biće sitniji. Sotiment koji nije bujan (npr. džoli, kleri, kvin eliza, aprika) ima manje sklonosti ka razvoju velikog broja bokora, ali svakako treba razrijediti na najjače, najrazvijenije i najzdravije bokore. Manje bujne sorte po pravilu imaju mnogo ljepši i kvalitetniji plod.

Evo kako pravilno đubriti maline i dobiti bogatiji i kvalitetniji prinos

Kako pravilno đubriti maline – Malina je visoko zahtjevna biljka koja zahtijeva dobro uravnoteženo đubrenje kako bi dala dobar prinos. Preporučuje se primjena organskih i mineralnih đubriva kako bi se zadovoljile potrebe biljaka za hranjivim materijama.

Veoma je važno đubrenje maline kako bi se postigao dobar prinos i kvalitetan plod. U nastavku ćemo detaljnije razmotriti kako pravilno đubriti maline kako bi se postigao optimalan prinos i kvalitet ploda.

Kako pravilno đubriti maline

Organska đubriva, kao što su stajsko đubrivo, kompost i slično, bogata su hranjivim materijama i poboljšavaju strukturu tla. Primjena organskih gnojiva ima dugoročne učinke i povećava plodnost tla.

Pročitajte: Uklanjanje prvih serija mladih izdanaka maline

Mineralna đubriva se primjenjuju kako bi se zadovoljile specifične potrebe biljaka za određenim hranjivim materijama. Preporučuje se primjena kompleksnih mineralnih đubriva, koja sadrže azot, fosfor i kalijum u uravnoteženom omjeru. Azot pomaže u rastu biljaka, fosfor podstiče cvjetanje i plodonošenje, a kalijum poboljšava kvalitet i ukus plodova.

Đubrenje malina obično se sprovodi u tri navrata: u proljeće, prije cvjetanja i nakon berbe. U proljeće se primjenjuju azotna đubriva, u jesen nakon berbe kalijumova, a prije cvjetanja fosforna đubriva.

Pročitajte: Njega zasada maline – Prije i poslije sađenja i u periodu plodonošenja

Prije primjene bilo kojeg đubriva, važno je napraviti analizu tla kako bi se utvrdilo koja hranjiva materija nedostaje, a koja je u višku. Na osnovu analize, možete prilagoditi količinu i vrstu đubriva za vaše maline.

Oprezno sa kompostom – Evo koje biljke ga vole, a koje ga ne podnose

Kompostiranje je jedna od najjednostavnijih i najekološkijih metoda za recikliranje organskog otpada i proizvodnju plodnog tla. Kompostiranje se može vršiti u bašti, na terasi ili čak u kuhinji, a proces pretvaranja otpada u korisno đubrivo je prirodan i bez štetnih uticaja na okoliš. Kompost je bogat hranljivim materijama i poboljšava strukturu tla, što pomaže biljkama da rastu i razvijaju se bolje.

Međutim, neke biljke više cijene kompost nego druge. Na primjer, povrće poput paradajza, paprike, krastavaca i tikvica imaju visoke zahtjeve za hranjivim materijama i dobro će reagovati na primjenu komposta. Biljke začina poput ruzmarina, origana i lavande takođe dobro reaguju na primjenu komposta.

Pročitajte: Kompostiranje za početnike – Kako da organski otpad pretvorite u izvor hranljivih materija za svoju baštu

Međutim, važno je imati na umu da neke biljke neće dobro reagovati na primjenu komposta ako je previše svjež ili ako sadrži puno soli ili drugih štetnih materija. Stoga je važno pažljivo razmotriti koje biljke želite uzgajati i koliko komposta želite primijeniti, te prilagoditi primjenu komposta prema tim potrebama.

Iako se kompost može koristiti za većinu biljaka u bašti, postoje neke biljke koje neće dobro reagovati na primjenu komposta.

To uključuje:

  1. Biljke koje preferiraju kiselo tlo – ako kompost sadrži puno kalcijuma ili drugih alkalnih materija, to može povećati pH vrijednost tla i učiniti ga manje kiselim. Biljke koje preferiraju kiselo tlo, poput borovnice, brusnice i azaleja, mogu patiti ako se primijeni previše komposta.
  2. Biljke osjetljive na visok nivo soli – ako se kompost izrađuje od otpada hrane koji je jako soljen ili ako se primijeni previše komposta, to može dovesti do povećanog nivoa soli u tlu. Biljke kao što su krastavci, mrkva i spanać mogu biti osjetljive na visok nivo soli.
  3. Biljke osjetljive na patogene – ako se u kompostu nalaze bolesni ili zaraženi dijelovi biljaka, patogeni se mogu prenijeti na biljke u bašti i uzrokovati probleme s bolestima. Biljke poput rajčice, krastavca i dinje osjetljive su na neke od patogena koji se mogu naći u kompostu.

Pročitajte: Postupak slaganja kompostne hrpe