Naslovnica Blog Stranica 156

Da li se voće smije bijeliti jupolom?

Agrosavjet
-
0
Da li se voće smije bijeliti jupolom?

Krečenje voćaka je važna agrotehnička mjera koja se primjenjuje u voćarstvu kako bi se zaštitile voćke od štetočina i bolesti ali i usporila vegetacija te na taj način zaštitile voćke od neplaniranih mrazeva u proljće.

Idealno vrijeme za krečenje stabala voćaka je u kasnu jesen ili rano proljeće, prije nego što krenu pupoljci. Međutim, ako niste uspjeli to učiniti u to vrijeme, još uvijek možete okrečiti stabla voćaka kasnije u proljeće prije nego što se lišće u potpunosti razvije.

Važno je naglasiti da se krečenje stabala voćaka ne preporučuje tokom ljeta jer se tada stabla nalaze u fazi rasta i visokih temperatura, što može dovesti do oštećenja biljaka. Također, nemojte krečiti stabla kada je kiša u najavi jer kiša može ukloniti kreč s biljke prije nego što se osuši.

Pročitajte: Krečenje stabla voća – Test termalnom kamerom!

Ukratko, bolje je krečiti stabla voćaka u idealno vrijeme, ali ako niste uspjeli to učiniti, možete to učiniti i kasnije u proljeće, prije nego što se lišće potpuno razvije.

No, postavlja se pitanje čime bijeliti stabla voćaka?

Mnogi se pitaju da li se voćke smiju bijeliti jupolom. Odgovor je NE. Jupol je proizvod namijenjen za farbanje zidova i nije primjeren za upotrebu na voćkama ili drugim biljkama. Upotreba jupola može dovesti do ozbiljnih posljedica, kao što su oštećenja kore, spaljivanje lišća, smanjenje plodnosti i rasta, te mogućnost otrovanja plodova.

Umjesto jupola, preporučuje se korištenje prirodnih i ekološki prihvatljivih proizvoda za zaštitu voćaka.

Recept za smjesu koja se koristi za „krečenje“ voćaka se sastoji od 5 kg gašenog kreča, 200 gr sumpora, 200 gr plavog kamena ili drugog bakrenog preparata i 0,5 kg kuhinjske soli, te 10 l vode.

Dodaje se voda po potrebi da smjesa bude lako maziva te se smjesa pusti da odstoji do idućeg dana kada premazujemo deblo četkom ili valjkom. Uloga kreča je ta da svojom bojom odbija svijetlost, sumpora i bakra da odbijaju štetnike i uništavaju štetne gljivice na kori a sol daje dobru ljepljivost cijeloj smjesi. Debla treba premazati od zemlje pa sve do prvih skeletnih grana. Mlade voćke kao i neke kao i neke voćne vrste kao što je kajsija poželjno je premazati i gornje dijelove, odnosno razgranjenja, 20-30 cm od prvog grananja grana.

Također, važno je pridržavati se uputa proizvođača i savjeta stručnjaka za voćarstvo kako bi se osigurala pravilna primjena i zaštita voćaka.

Sorte voćaka koje se manje prskaju pesticidma

Agrosavjet
-
0
Sorte voćaka koje se manje prskaju pesticidma

U poslednjih nekoliko godina, sve veći broj potrošača obraća pažnju na kvalitet hrane koju jedu i na način na koji je proizvedena. U skladu sa tim, sve više ljudi traži voće i povrće koje je proizvedeno na prirodan način i koje nije izloženo velikim količinama pesticida i herbicida.

U ovom kontekstu, neke sorte voća su postale popularne zbog toga što se manje prskaju i manje su izložene štetnim uticajima hemijskih sredstava. Uzgoj ovih sorti može biti izazovan, ali uz odgovarajuću njegu i tretmane, moguće je uzgajati voće koje je zdravo i bezbijedno za konzumiranje. U nastavku ćemo govoriti o nekim sortama voća koje se manje prskaju i koje su popularne kod proizvođača i potrošača.

Pročitajte: Sorte vinove loze sa većom otpornošću na bolesti – Sadite ih ove jeseni

  1. Kruške sorte „Abate Fetel“ i „Conference“ su poznate po tome da su manje skloni bolestima i štetočinama, tako da se manje prskaju od drugih sorti krušaka.
  2. Jabuke sorte „Golden Delicious“ i „Granny Smith“ takođe su manje skloni bolestima i štetočinama, tako da se i one manje prskaju. Međutim, važno je napomenuti da su neke sorte jabuka sklonije od drugih određenim bolestima i štetočinama, tako da bi trebalo istražiti koje su najbolje sorte za vaše okruženje.
  3. Breskve sorte „Red Haven“ i „Suncrest“ su poznate po tome da su manje skloni bolestima i štetočinama, tako da se manje prskaju.
  4. Trešnje sorte „Skeena“ i „Stella“ su takođe manje skloni bolestima i štetočinama, tako da se i one manje prskaju.

Važno je napomenuti da se i sorte voća koje su manje skloni bolestima i štetočinama i dalje moraju pratiti i brinuti se o njima, kako bi se osiguralo da rastu zdravo i rodno. Takođe, preporučuje se da se pre upotrebe bilo kojeg pesticida, pročitaju uputstva za upotrebu i prate preporuke za sigurnu upotrebu.

ZA RASKOŠAN IZGLED TERASE U APRILU POSADITE OVO CVIJEĆE

Agrosavjet
-
0
ZA RASKOŠAN IZGLED TERASE U APRILU POSADITE OVO CVIJEĆE

Počinjemo sa pripremama za baštu i terasu, a one se ove godine ne mogu zamisliti bez prekrasnih – dalija.

Kako se sade dalije u saksiji?

Dalija je biljka prekrasnih cvjetova koja vodi porijeklo iz Meksika, a jedna je od onih biljaka koje obožvaju sve žene širom planete, jer ko može da odoli ovim elegantnim dugim laticama u jarkim bojama.

Iako na prvi pogleda djeluje da je teško gajiti ovaj cvijet u saksijama, sa par naših savjeta sigurni smo da će vam uspjeti iz prve.

Kako se sade dalije u saksiji?

Ove biljke je vrlo lako nabaviti u rasadnicima, jednostavne su za održavanje, a cvjetaju tokom cijelog leta.

Za sadnju dalija su nam prvo potrebne sadnice dalija. Obično su već dostupne u rano proljeće, a tada ih je nabolje i posaditi budući da će se onda razvti u vrijeme najtoplijeg vremena usred ljeta i time dati vašoj bašti i terasi raskošan izgled. Ako pak odlučimo da ih sadimo tokom ljeta, cvijet će se pojaviti u jesen ako je vrijeme blago, ali češće se dešava da cvijet ne rodi i da ćete ostati samo sa listovima.

Saksija za cvijeće

Saksija u kojoj raste mora da ima rupe u dnu tako da voda za navodnjavanje koju zemlja nije upila izlazi napolje, jer ako ostane unutar korenja, istruliće. Ova saksija mora da bude širine oko 20 centimetara i toliku ili malko veću dubinu.

Pročitajte: CVJETNI KALENDAR – Kada se sadi koje cvijeće po mjesecima?

Supstrat

Nije baš obavezni ali kako bi se izbeglo truljenje, vrlo je važno odabrati kvalitetnu, laganu podlogu koja zadržava vlagu, ali istovremeno olakšava brzo odvođenje vode.

Kanta za vodu

Nakon svake sadnje morate temeljno zalivati. Dobro navlažite zemlju kako bi se plod mogao što pre hidratizovati i niknuti. Dakle, bitan je dobar tuš od najmanje 1 litre vode.

Korak po korak

Sad kad imamo sve, vrijeme je da se bacimo na posao:

Saksiju napunimo supstratom

Jednom kada imamo rizom, saksiju obima najmanje 20 cm mora se napuniti više-manje do pola univerzalnim supstratom za biljke pomiješanim s 20 ili 30% perlita. Moramo ga napuniti potrebnom količinom zemlje, vodeći računa da rizom bude potpuno prekriven.

Uzmemo rizom i stavljamo ga u cenatar, pažljivo da se ne slomi, vodeći računa da je najuži dio usmjeren prema gore, budući da će odatle izlaziti lišće, a kasnije i cvjetovi biljke.

Završili smo punjenje

Nakon toga, moramo dodati još supstrata, da budemo sigurni da je saksija gotovo u potpunosti napunjena. Preporučljivo je da nivo podloge bude centimetar ili tako malo ispod ivice saksije, jer na taj način kad zalivamo, nećemo izgubiti vodu.

Zalivamo

Sada je zalivanje prioritet. Morate to raditi malo po malo, inače će voda izbacivati preveliku količinu supstrata iz saksije. Dakle, polako.

Ako ste uradila sve do sada, neće proći puno vremena i lišće će početi da izlazi. Zapravo to obično čine u roku od 7-10 dana, sve dok je tlo vlažno.

Kakva je nega potrebna dalijama?

Kada dalije počnu da rastu, potrebno je da im obezbijedite mjesto u dvorištu ili terasi gde će imati najmanje 4 sata direktnu sunčevu svjetlost.

Navodnjavanje: zalivati 2-3 puta nedeljni, manje ako kiša često pada ili je zima. Učinite to ranije ujutru, ili bolje još kasno popodne.

Tokom perioda cvjetanja važno je da obogaćujete zemlju đubrivom za cvijetnice ili lukovice, prateći uputstva navedena na pakovanju.

Rezanje: Suvo lišće i uvenulo cvijeće morate rezati samo prethodno dezinfikovqnim makazama.

Kada lišće nikne, možete ga ostaviti u toj saksiji tokom cijele sezone ili ga premjestiti u veći nakon što prođe makar mjesec dana.

Paradajz u saksijama – Koje sorte izabrati i kako ga njegovati?

Agrosavjet
-
0
Paradajz u saksijama – Koje sorte izabrati i kako ga njegovati?

Paradajz sorte Minibel je idealan za uzgoj u balkonskim sanducima, većim posudama, ili u minijaturnim vrtovima.

Paradajz u saksijama

Preporučuje se uzgoj u nešto većim posudama za cvijeće, na osunčanom, ali ipak zaštićenom mjestu. Za vrijeme velikih vrućina treba ga obilno polivati, ali ne preko lišća. Đubriti treba tečnim đubrivom.

Zemlja treba da bude plodna i propusna, a prije sadnje je valja pođubriti kompleksnim đubrivom. Iz pazuha listova je potrebno redovno uklanjati zaperke, kako bi se obezbijedio dobar rod.

Pročitajte: Šta treba uraditi sa rasadom da bi PARADAJZ bio OTPORNIJI NA NAPAD PLAMENJAČE?

Sve je rasprostranjenije uzgajanje paradajza u saksijama i žardinjerama. Zato je potrebno znati da bujnorastuće sorte kasnog vremena sazrijevanja nisu pogodne za takav način sadnje, ali većina mini i koktel-paradajza jeste, te na terasi rađaju slatke plodove, koji su vrlo ukusni u salatama.

Žbunastorastuće sorte paradajza, kao što su Rotkäppchen ili Vilma, pogodni su za uzgoj u visećim saksijama na balkonima.

Šta treba uzeti u obzir prilikom orezivanja voća u proljeće?

Agrosavjet
-
0
Šta treba uzeti u obzir prilikom orezivanja voća u proljeće?

Orezivanje voća u proljeće je ključni korak u održavanju zdravlja i produktivnosti vaših voćnih stabala. Ovaj postupak se preporučuje za većinu vrsta voća, uključujući jabuke, kruške, trešnje, breskve, šljive i druge.

Prilikom orezivanja voća u proleće, potrebno je uzeti u obzir nekoliko stvari:

  1. Vrijeme orezivanja: Važno je odrediti pravi trenutak za orezivanje voća. To obično zavisi od vrste voća koju imate, ali se obično radi prije kretanja vegetacije, kada su temperature iznad nule, a biljka nije u fazi mirovanja.
  2. Cilj orezivanja: Potrebno je imati jasan cilj prilikom orezivanja voća, bilo da se radi o poboljšanju plodnosti, formiranju krošnje, smanjenju bolesti i štetočina, ili održavanju veličine biljke. Različiti ciljevi zahtijevaju različite tehnike orezivanja.
  3. Vrsta voćke: Svaka vrsta voća zahtijeva specifičnu tehniku orezivanja. Na primjer, voćke poput jabuke i kruške se orezuju drugačije od trešanja ili bresaka.
  4. Stanje biljke: Treba obratiti pažnju na stanje voćke prije orezivanja. Ako je biljka oslabljena, bolesna ili oštećena, može biti potrebno izvršiti blaže orezivanje.
  5. Alat: Upotreba pravih alata može biti ključna za uspješno orezivanje voća. Oštri noževi, makaze za orezivanje i testerice su neophodni alati.
  6. Sanitacija: Važno je dezinfikovati alat prije i posle orezivanja kako bi se spriječila infekcija biljke.

Kada se pridržavate ovih osnovnih smjernica, možete izvršiti pravilno orezivanje voća u proljeće i poboljšati plodnost, zdravlje i ukupan izgled vaše voćke.

rezidba voćaka
Foto: AgroSavjet/Orezivanj

Postoji mnogo različitih metoda kako je najbolje izvršiti orezivanje voćaka, ali mi ćemo vam predstaviti rezidbu u tri koraka. Ovim postupkom dobijamo odlične rezultate kod velikog broja različitih vrsta voćaka.

Prvi korak – Čišćenje

Počnite sa orezivanjem grana koje su se osušile tokom godine (br. 1) i koje su oštećene ili slomljene (br. 2). Uklonite i one mladice koje rastu direktno iz stabla drveta (br. 3).

Takve mladice često nemaju veze sa plodom, već su izdanak podloge na koju je kalemljeno voće. Grane koje rastu pravo u visinu treba djelimično odrezati kao i izdanke koji se povijaju ka stablu, odnosno imaju smer ka unutrašnjosti krune.

Drugi korak – Proređivanje

Cilj proređivanja je da omogućite da svjetlost i vazduh mogu podjednako da dopru do svih listova. Na taj način smanjuje se mogućnost širenja biljnih bolesti i štetnih insekata.

Najprije uklonite neke od grana koje rastu nadolje, ali i sve one koje se gusto ukrštaju i preklapaju sa drugim granama. Preporučljivo je da nakon toga pregledate cijelu biljku.

Orežite krunu što skadnije tako da napravite ravnomjernu gustinu grana. Trebalo bi da svako stablo oblikujete na sličan način da bi sve voćke izgledale jednako.

Na mjestima gdje se grane račvaju savjetuje se da ostavite one grane koje su najzdravije. Takođe, vodite računa da ugao između dvije grane bude oko 70 stepeni. Ako ugao ostane preveliki, postoji mogućnost da se grane slome pod teretom ploda. S druge strane, ako ostavite previše oštar ugao, neće biti dovoljno vazduha tokom vegetacije.

Nastavite sa rezanjem dok prostor oko svake grane ne bude između 15 i 30 centimetara. Bitno je da svaka grana ima dovoljno vazduha i prostora da se razvija. Kao i kod čišćenja, orezujte ravno sve do glavne grane ili stabla.

Ne ostavljajte čiste, ravne grane duže od 30 centimetara bez ijedne bočne grane ili račve. Računa se da je 30 centimetara godišnje dovoljna dužina prirasta.

Treći korak – Friziranje

Treći korak je najlakši, jer tada vaše voćke dobijaju „novu frizuru“. Trebalo bi da počnete sa spoljne strane i da režete ka stablu. Cilj je da grane postanu deblje i kraće. Stručnjaci savjetuju da se ovakvim rezanjem spriječava lomljenje grana od težine ploda i da tada drvo luči hormone u donjem dijelu krošnje. Tako drvo daje veći prinos i ne ide u visinu i širinu.

Cilj friziranja je da se oreže 20 do 30% prošlogodišnjeg rasta drveta. Prošlogodišnji rast može da se prepozna po grubljoj kori i debljini grane. Bitno je da vodite računa gde ćete da napravite rezove. Najbolje je da režete od 5 do 8 milimetara iznad pupoljka koji vam po položaju i pravcu odgovara.

orezivanje voćaka

Dodatni savjeti

  • Postarajte se da vam makaze za rezanje budu oštre. Možete ih sami naoštriti.
  • Da biste izbjegli širenje bolesti, dezinfikujte makaze alkoholom.
  • Orezano drvo pravilno uklonite ili odložite kako biste sprečili širenje bolesti na zdrave dijelove.
  • Presjeke deblje od 5 centimetara premažite voskom za kalemljenje.
  • Neposredno poslije rezidbe treba odraditi zimsko prskanje voćaka.

Bez hemijskih sredstava za zaštitu bilja: Kako sačuvati luk uz pomoć prirodnih metoda

Agrosavjet
-
0
Bez hemijskih sredstava za zaštitu bilja: Kako sačuvati luk uz pomoć prirodnih metoda

Luk je jedna od najvažnijih biljaka u poljoprivredi i uzgaja se širom svijeta. Postoje neki prirodni načini kako možete zaštititi luk tokom sadnje, bez upotrebe hemijskih sredstava za zaštitu bilja.

1. Uzgoj luka u plodoredu – Sadnja lukova u plodoredu, tj. nakon uzgoja drugih biljaka, može pomoći u smanjenju štete od štetočina i bolesti. Ako je luk posađen u istu vrstu tla godinu za godinom, to može dovesti do nakupljanja patogena i štetnika u tlu koji mogu naštetiti biljkama. Na osnovu dosadašnjeg iskustva najboljim prethodnim usjevima za luk smatraju se: paprika, paradajz, krastavac, bostan, žita

2. Primjena prirodnih đubriva – Prirodna đubriva poput komposta, stajskog đubriva i drugih organskih materijala pomažu u poboljšanju kvaliteta tla i sprječavanju štetnika. Uz to, oni pomažu biljkama da stvore zdravije korijenje i da budu otpornije na bolesti.

3. Primjena insekatskih ulja – Insekticidna ulja su prirodna sredstva koja se koriste za suzbijanje štetočina. Primjena insekticidnih ulja, poput ulja od neema, može pomoći u suzbijanju štetočina poput lukove muhe, lukove zlatice i drugih štetnika.

Kako napraviti insekticid od ulja nima:

Na 1 L vode ide jedna velika kašika nim ulja i nekoliko kapi ekološkog detrdženta za pranje sudova. Detrdžent ima ulogu da omogući duže zadržavanje ovog sredstva na biljkama. Za pravljenje većih količina, treba samo proporcionalno povećavati sastojke. Pomiješati sve u prskalici i tretirati biljke koje su napadnute ili preventivno. Može se koristiti u zatvorenom i u bašti, jer je bezbijedno sredstvo za ljude. Dobro isprskati biljke sa svih strana, a možete i zemlju oko biljaka. Pripremljeno sredstvo za prskanje potrošite istrog dana. Ne treba očekivati čuda, jer ulje nima ne djeluje tako brzo i možda će biti potrebno više tretiranja.

4. Korištenje biljnih kompanjona – Biljne kompanjone je dobro saditi uz luk, jer neke biljke imaju sposobnost da odbijaju štetočine i bolesti. Primjeri biljaka koje se mogu saditi uz luk su bosiljak, peršin, mrkva, salata i drugi.

5. Pravilno navodnjavanje – Pravilno navodnjavanje može pomoći u sprječavanju bolesti poput truleži korijena i smanjiti potrebu za korištenjem pesticida. Najbolje vrijeme za navodnjavanje luka je u jutarnjim satima, kako bi se osigurala optimalna vlažnost tla za biljke.

Ove prirodne metode mogu pomoći u zaštiti luka tokom sadnje i smanjiti potrebu za upotrebom hemijskih sredstava za zaštitu bilja.

Kako pripremiti zemljište za uspješnu proljetnu sadnju voćaka – korak po korak vodič

Agrosavjet
-
0
Kako pripremiti zemljište za uspješnu proljetnu sadnju voćaka – korak po korak vodič

Priprema zemljišta za proljetnu sadnju voćaka ključna je za uspješan rast i razvoj biljaka. Evo korak po korak vodiča koji će vam pomoći u pripremi tla:

  1. Uklonite korov: Uklonite sve korove i biljne ostatke s mjesta na kojem ćete saditi voćke.
  2. Testirajte pH vrijednost zemljišta: Idealna pH vrijednost za voćke je između 6,0 i 7,0. Kako da odredite pH zemljišta pričitajte u članku: Kiselost zemljišta – Određivanje i dodavanje količine kreča!
  3. Dodajte đubrivo: Ako je potrebno, dodajte đubrivo u tlo kako bi se poboljšala struktura i hranjivost tla. Preporučuje se uporaba prirodnih gnojiva poput stajskog đubriva ili komposta. Nemojte koristiti previše azota jer to može uzrokovati prekomjerni rast lišća i smanjenje plodova.
  4. Iskopajte rupu: Iskopajte rupu za sadnju duboku otprilike jednu trećinu dužine korijena voćke. Širina rupe trebala bi biti otprilike dva puta veća od promjera korijena.
  5. Dodajte treset: Dodajte treset na dno rupe kako bi se poboljšala drenaža i hranjivost tla.
  6. Stavite biljku u rupu: Postavite voćku u rupu tako da se korijenje ravnomjerno rasporedi.
  7. Napunite rupu zemljom: Napunite rupu zemljom, pritom pazite da ne napravite zračne džepove. Nakon toga dobro zalijte voćku.
  8. Stavite zaštitnu mrežu: Stavite zaštitnu mrežu oko biljke kako bi se spriječilo oštećenje od životinja.
  9. Napravite humku: Napravite humku oko biljke kako bi se spriječilo nakupljanje vode.
  10. Pravilno zalijevajte: Zalijevajte voćke svakih nekoliko dana, ovisno o vremenskim uslovima. Pazite da ne zalijevate prečesto jer to može dovesti do truljenja korijena.

Uz ove korake, vađe će zemljište biti spremno za uspješnu proljetnu sadnju voćaka. Važno je napomenuti da su neke voćke osjetljivije od drugih, pa se preporučuje savjetovanje s lokalnim stručnjakom za voćarstvo kako bi se osiguralo najbolje rješenje za vaš vrt.

Šta prvo posaditi u bašti – Mart je idealan za sadnju ovih povrtarskih biljaka

Agrosavjet
-
0
Šta prvo posaditi u bašti – Mart je idealan za sadnju ovih povrtarskih biljaka

Uskoro nam kalendarski stiže proljeće, a to je vrijeme kada rado iz svojih domova izlazimo u prirodu, a evo šta možete posaditi u bašti.

Stoga je već vrijeme da izađete u dvorište i počnete sa prvim radovima oko vaših kuća, vikendica ili pak balkona.

Svi smo u nedoumici šta je to što bismo mogli sada da radimo. Prvo što je potrebno jeste pripremiti zemljište, a potom preći na sijanje. U martu u svojoj bašti možete posijati različite vrste povrtarskih biljaka.

U prvoj dekadi: špinat, blitva, luk, mrkva, grašak, celer, salata…

U drugoj dekadi: rotkvice, celer, peršun, paštrnjak i mirođija.

U trećoj dekadi: kelj, kupus, keleraba.

Pročitajte: Sjetva MLADOG KROMPIRA – Posijte ga U MARTU, a vadite u JUNU

Takođe, u martu možete pripremiti rasad

Ovo je idealan period za zasnivanje rasada sezonskog povrća (brokoli, prokelj, kupus, karfiol, paradajz, krastavci, paprika, patlidžan, dinja, lubenica), čije se sjeme može pronaći u poljoprivrednim apotekama.

Za rasad je potrebno pripremiti sandučiće (ili stare gajbice) sa mješavinom zemlje i pijeska, rasporediti sjeme i blago ga sabiti u zemlju, zaliti i ostaviti na osunčanom i toplom mjestu do isklijavanja. Ovako pripremljeni sandučići se mogu ostaviti u plasteniku ili stakleniku koji se grije već početkom mjeseca, a ukoliko nema grijanja u drugoj polovini mjeseca. Sandučići se, alternativno, mogu pokriti i nekim staklenim ili plastičnim zvonom, ili čak providnom folijom ili celofanom, kako bi se obezbjedila što veća vlažnost i toplota, radi boljeg klijanja. U ovom slučaju potrebno je i često projvetravanje, jer ovakvi uslovi pogoduju i patogenim organizmima.

Pročitajte: Sjetva i uzgoj proljetnog/jesenskog graška u organskoj bašti

Vrijeme je za sadnju cvijeća

U martu se mogu posaditi u bašti i određene vrste ukrasnog bilja, a to je idealan mjesec za proljećnu sadnju ruža. Tokom mjeseca poželjno prorijediti, razdijeliti ljekovito, začinsko bilje i presaditi ga ukoliko je potrebno.

Takođe, nije kasno ni za sadnju voćaka i žbunja ukoliko tlo nije smrznuto ili previše vlažno. Oko stabala starih voćaka moće se postaviti kompost ili stajnjak. Na ovaj način se održava plodnost zemlje, suzbijaju korovi i omogućava duže zadržavanje vlage.

Sada je dobro vrijeme da otpočnete sa pravljenjem komposta. Kompostiranje je savršen način za recikliranje svog biljnog otpada, kao i određenog smeća iz kuće. Za uzvrat dobijate idealno đubrivo.

Pravilnim đubrenjem do visokih i stabilnih prinosa šljive

Agrosavjet
-
0
Pravilnim đubrenjem do visokih i stabilnih prinosa šljive

Svaki voćar zna da nijedna voćka neće dati visok i kvalitetan rod bez unošenja đubriva, kako organskih tako i mineralnih. Za razliku od organskih, a to je najčešće stajnjak, koja se unose svake treće-četvrte godine, mineralnim se voćke đubre svake jeseni, a prihranjuju u dva navrata u vegetaciji. Izuzetak od ovog pravila nije ni šljiva. Ni ona nije Bogom dana voćka koja će uvijek roditi i kada joj se ništa ne pruža.

Zemljišna i folijarne analize

– Količine đubriva i odnos azota, fosfora i kalijuma u njima koje mi preporučujemo našim voćarima koji gaje šljivu, zavise prije svega od kvaliteta zemljišta na kojem je podignut voćnjak – kazuje inž. Milinković. – Zbog toga je prvi korak koji valja napraviti i prije podizanja zasada analiza zemljišta, a u vegetaciji se rade i folijarne analize.

Prije podizanja zasada, ako je potrebno, radi se meliorativno đubrenje, kako bi se plodnost zemljišta dovela na željeni nivo od tri do pet procenata humusa, 10 do 15 mg P2O5, 20 do 25 mg K2O, pH 5 do 7 i uradila popravka svih režima zemljišta, a to su vodni, vazdušni i toplotni.

Pročitajte: Šljiva – Karakteristike i njena ljekovita svojstva

Kako ističe ovaj stručnjak, đubrenje je jedna od najvažnijih i neizostavnih mjera u gajenju šljive. Njime se podiže plodnost zemljišta i dovode na optimalni nivo svi biogeni elementi koji se tokom godine gube. A odnose ih prinos, razni hemijski i fizički procesi kojima se vezuju u za šljivu nepristupačne oblike, erozija, ispiranje, isparavanje…

Da bi šljiva dala rod koji se od nje očekuje, svi oni se moraju nadoknaditi. Treba naglasiti da šljivici godišnje, orijentaciono, potroše 80 do 100 kg/ha N (azota), 20 do 50 kg/ha P2O5 (fosfor petooksida) i 100 do 150 kg/ha K2O (kalijum oksida), kao čistih hraniva. Samo pravilnim đubrenjem ona se mogu vratiti i od voćaka se može očekivati redovna i dovoljno visoka rodnost, kao i kvalitet plodova.

Treba naglasiti da se mladi šljivik đubri različitim količinama hraniva, a one zavise od starosti zasada.

Sva đubriva se rasturaju oko biljaka u kružnici koju pravi podnevna sijenka krune voćke i oranjem ili prekopavanjem se unose u zemljište.

Redovne porcije đubriva

Redovno đubrenje zasada šljive, a to je đubrenje u rodu, obavlja se tokom novembra – decembra NPK đubrivima u kojima ima najviše kalijuma. A to su najčešće NPK 10:12:26 + 3% MgO; NPK 8:4:24 ili NPK 6:12:24, a za jedan hektar je potrebno od 500 do 600 kg. U šljiviku sa starijim voćkama đubriva se rasturaju po cijeloj površini i odmah zaoru na dubinu 10 do 12 cm voćarskim plugovima ili teškom tanjiračom.

Šljivama godi vegetacijska prihrana. Prihranjuju se azotnim đubrivima u dva navrata, obično krajem marta i početkom maja. Od đubriva se uglavnom koristi KAN jer se, zbog nešto nižeg rN zemljišta, pokazao boljim za ove voćke, a za hektar je, u svakoj prihrani, potrebno oko 300 kg.

Pročitajte: Šljiva, višnja i trešnja – Nakon BAKRA slijedi zaštita na ovaj način!

Stajnjak se u šljivik u rodu, unosi svake tri-četiri godine u količini 25 do 30 t/ha. Radi se zimi, dok voćke spavaju i on se obavezno mora plitko zaorati ili zatanjirati.

– Folijarna đubriva se primjenjuju po potrebi, i to je posebna priča za šljive – kaže ovaj stručnjak. – Kada plodovi počnu da mijenjaju boju, u samom početku zrenja, redovno se prati boja, posebno u stresnim uslovima, a to su suša, jako osunčavanje. Ako ona ne „pokriva“ plodove uobičajenom brzinom, tada se voćke oprskaju nekim folijarnim đubrivom koje će plodovima poboljšati kolorit i čvrstinu pokožice.

Pet stvari koje vaša mačka mrzi

Agrosavjet
-
0
Pet stvari koje vaša mačka mrzi
Jeste li ikada vidjeli istreniranu mačku koja nosi lopticu vlasniku ili preskače prepreke – kao što to radi pas? Niste?

Naravno, mačke je gotovo nemoguće „obuzdati“ – jer su izrazito svojeglave. Međutim, upravo zato ih volimo – i premda se ponekad čini da nam ne vraćaju tu ljubav, sigurne smo da nas naše mačke jednako vole. A sigurne smo i da ovih pet stvari mrze više od svega…

Promjene

Novo dijete? Nova kuća ili stan? Toalet za mačke pomaknuli ste dva centimetra? To neće veseliti mačku. Naime, mačke su životinje navike i promjene ih mogu poprilično potresti. Zbog toga i svaku malu promjenu u kući treba izvoditi polako i postepeno. Kod preseljenja treba paziti na to da se životinja najprije mora naviknuti na novo okruženje. Svakako treba napraviti sigurnosnu provjeru kako bi se izbjegle opasne situacije.

Pročitajte: Zašto mačke skaču na kuhinjski pult?

Vaša mačka mrzi dosadu

Brze promjene mačke smatraju katastrofom, ali ne smije im biti dosadno. Okolina koja se nikada ne mijenja može učiniti životinje letargičnima. Osim toga, ako se tvoja mačka previše navikne na određenu rutinu, biće joj puno strašnije ako ne ide sve po planu.

Glasni zvukovi

Vatromet, grmljavinsko nevrijeme ili buka s gradilišta uopšte nije nešto što veseli vašu mačku. Naprotiv – to je plaši i jako joj je stresno. Kako bi joj pomogli, možete je naučiti na neke zvukove, odnosno, da ih vremenom počne ignorisati. Na primjer, ostavite je na jednom mjestu za vrijeme nevremena, a kad nevrijeme prođe – nagradi je nečime što jako voli.

Snažni mirisi

Vaša mačka vas ljutito gleda kad stavljate novi parfem? Mačke imaju jako osjetljiv njuh pa ih snažni mirisi jako smetaju i mogu im biti neugodni. Zbog toga mačke izbjegavaju mjesta gdje intenzivno miriše.

Pročitajte: I mačke pamte – Bolje nego što mislite

Smiješni kostimi – nisu smiješni mašoj mački

Životinje ne vole imati bilo što na sebi. Što je razumljivo – imaju krzno koje ih grije.

1...155156157...1.011Stranica 156 of 1.011

NAJČITANIJE

POPULARNI POSTOVI

POPULARNE KATEGORIJE

O nama

Naš cilj je omogućiti čitaocima da na jednostavan način dođu do najbitnijih informacija vezanih za poljoprivrednu.

Kontakt: [email protected]

Telefon: +38766112694

PRATITE NAS


Uslovi korištenja
Impressum

© 2021. AGRO SAVJET - Sva prava zadržana.

Created by: MicroMedia