Nedjelja, 16 Juna, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneZaštita i ishrana biljakaŠljivna osa - Najznačajnija štetočina šljive

Šljivna osa – Najznačajnija štetočina šljive

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Crna šljivina osa (Hoplocampa minuta Christ.) i žuta šljivina osa (Hoplocampa flava L.) ubrajaju se u najvažnije štetočine šljive, a znatno je rjeđa vrsta mala crna šljivina osa (Hoplocampa rutilicornis Klug.).

Šljivna osa javljaju se redovno svake godine sa manjim oscilacijama. U godinama kada je cvatnja šljive slaba štete mogu biti goleme – i više od 50 %.

Odrasle osice duge su 4,5 – 5,5 mm, raspon krila im je oko 12 mm. Tijelo im je sjajno crne ili žute boje.  Pagusjenice su izdužena tijela, svijetlo žućkaste boje. Imaju tri plus sedam pari nogu. Narastu do 8 mm.

ŠLJIVINA-OSA

Prezime u tlu kao larve, a krajem se zime čaure (kukulje). Imago izlijeće kada temperatura tla na dubini 5 do 10  cm dosegne 10 ºC. Osice lete na šljivu u virjeme cvjetanja, a hrane se polenom i nektarom. Ženke polažu po jedno jaje s spoljašnje strane u čašični listić poluotvorenih ili otvorenih cjvetova. Legalicom  zarežu džepić u listiću i u njega odlažu jaje. Jedna osica odliži 40 jaja. Inkubacija traje do 6 do 12 (prosječno 8) dana, zavisno od temperature. Izlazak larvi često se poklapa sa završetkom cvatnje. Larva najčešće izađe na spoljašnju stranu čašičnih listića i preko njegovog ruba ubušuje se u plodnicu. Takav je način dolaska do plodnice važan jer olakšava suzbijanje.

sljivna-osica
Foto: AgroSavjet

Pagusjenica izgriza tkivo poloda iz sjemenke, prelazi iz ploda u pold te jedna pagusjenica napdne 4 do 5 plodova.  Napdnuti plodovi otpadaju dok su veliki poput vrha šibice pa do veličine 4 do 5 mm. Na otpalom plodu vidi se izlazna rupa. Pagusjenica završi razvoj za 15 do 20 dana te padne zajedno sa zadnjim plodićem u kojem se nalazila ili se na tlo spušta po niti. Zatim se zavuče u tlo i u njemu prezimi.

Pojava tih osica kod nas je redovno jaka pa i nije prijeko potrebno pratiti intezitet njihove pojave nego se te štetočine mogu redovno suzbijati. Intezitet napda može se utvrditi pregledom cvjetova i borjanjem džepića s jajima budući da jedna pagusjenica uništi 4 do 5 plodića to jaja nađena na 5 % cvjetova ukazuju da bi bilo uništetno 20 do 25 % berbe uz pretpostavku da se zametnu svi cvjetovi. Pri obilnoj cvatnji takav napad uopšte ne bi bio štetan, a pri slaboj cvatnji šteta bi bila velika. Stoga odluka o provedbi suzbijanja treba prvenstveno da zavisi od cvatnje i oplodnje i od prošlogodišnjeg inteziteta zaraze.

SUZBIJANJE

Suzbijanje se sprovodi primjenom insekticida u vrijeme početka izlaska pagusjenica iz jaja, taj se rok najčešće poklapa sa završetkom pune cvatnje i početkom otpadanja latica. U vrijeme cvjetanja zabranjena je upotreba insekticida opasnih za pčele. Što je tretiranje biliže cvjetanju, veća je opasnost za pčele, pa se smije koristiti samo za pčele manje opasni insekticidi. No u vrijeme opadanja latica pčele većinom već prestaju posjećivati cvjetove pa se mogu koristiti i ostali insekticidi na bazi aktivne materije npr. deltametrin i alfa-cipermetrin, malation. Opasnost za pčele znatno se smanjuje ako se prskanje sprovodi u sumrak, kada pčele prestanu letjeti.

Za postizanje dobre učinkovitosti važno je prskati iznuta prema van, tj. ako se prska ručno, prskač treba stajati uz deblo i prema van prskati krošnju da bi sredstvo što bolje pokrilo čašične listiće.

Izvor: agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Najznačajnije bolesti i štetočine šljive

Plamenjača šljive smanjuje kvalitet i prinos na jesen

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI