Naslovnica Blog Stranica 153

7 superbrzih biljaka za uzgoj u bašti – Berba za manje od mjesec dana!

Svima nam se dogodilo da u jednom trenutku poželimo brzo ubrati svježe voće i povrće iz naše bašte ili balkona. Međutim, većina biljaka uzima neko vrijeme da rastu i budu spremne za berbu. Ipak, postoje neke biljke koje rastu brže od drugih i mogu biti spremne za berbu u roku od mjesec dana.

Ove biljke mogu biti izvrsna opcija ako želite brz rezultat u vašoj bašti ili balkonu, ili ako jednostavno nemate puno vremena za čekanje. U ovom članku, predstavljamo vam 5 superbrzih biljaka za uzgoj koje možete ubrati za manje od mjesec dana, ove biljke su jednostavne za uzgoj i donose ukusne rezultate u kratkom vremenskom periodu.

Radič

Radič se može uzgajati u bašti ili u posudama, a može biti spreman za berbu za samo tri do četiri sedmice. Najbolje ga je uzgajati u proljeće ili jesen, kada je temperatura niža.

Salata

Salata se može uzgajati tokom cijele godine, a neke vrste salate, poput rukole ili baby zelene salate, mogu biti spremne za berbu za samo tri sedmice nakon sadnje.

Više o uspješnom uzgoju zelene salate pročitajte u tekstu: Zelena salata – Navodnjavanje i prihrana

Rukola

Rukola je zeljasta biljka koja ima blag i osvježavajući ukus. Uzgaja se u punom suncu ili djelimičnoj sjeni, a može biti spremna za berbu za samo tri sedmice.

Rotkvice

Rotkvice su vrlo brzo rastuće biljke koje su spremne za berbu za samo tri do četiri sedmice nakon sadnje. One se najbolje uzgajaju u proljeće ili jesen, kada je temperatura niža.

Mladi luk

Mladi luk može biti spreman za berbu za oko mjesec dana nakon sadnje. Može se uzgajati u bašti ili u posudama, a ima mnogo upotreba u kuhinji.

Pročitajte savjete za pravilnu njegu mladog luka: Ne dozvolite da vaš mladi luk bude uništen! Pročitajte savjete za njegovu zaštitu!

Baby špinat

Baby špinat je nježna salata koja brzo raste i može biti spremna za berbu za samo tri do četiri sedmice nakon sadnje.

Klice

Klice su mala zrna ili sjemenke koje su proklijale i koje se mogu jesti nakon samo nekoliko dana. Klice se mogu uzgajati kod kuće, a neke vrste sjemenki koje se mogu koristiti za uzgoj klica su pasulj, lucerka i alfalfa.

Važno je napomenuti da brzina rasta biljaka zaovisi od mnogih činioca, uključujući temperaturu, osvjetljenje, tlo i njegu. Stoga, ako tražite biljke koje brzo rastu i spremne su za berbu u roku od mjesec dana, važno je osigurati optimalne uslove za rast.

Šišanje jagoda i razbokoravanje, kada i kako?

Proljećno čišćenje – šišanje jagoda i razbokoravanje, kako i kada je to najbolje uraditi. Ovaj posao se radi najčešće u prvoj polovini marta.

Uklanjanje starog lista kod jagoda, rezidba ili šišanje jagoda, je prvi posao u proljećnom dijelu sezone. Ovaj posao je od izuzetnog značaja za dalji nesmetani razvoj jagode. Obavezno je sprovoditi ga, kao i sve poslove zbog brze vegetacije kod jagode, blagovremeno.

Kada početi sa proljećnim čišćenjem jagode od starog lista, iliti rezidbom?

Ovaj posao se radi najčešće u prvoj polovini marta. Sa dolaskom prvih lijepih dana i stabilnijih temperatura pristupa se uklanjanjaju lišća. Kada nema najava za jake mrazeve i niske temperature ispod -4, -5, može se ukloniti list. List ipak štiti jagodu od izmrzavanja zato treba voditi računa o prognozi.

Pročitajte: Jagode u saksijama – Uz ovakvu njegu do najboljih prinosa

Nakon šišanja obavezno je u roku od 24 sati isprskati ošišane biljke tkz. “plavim” prskanjem, iliti bakrom. Može se kombinovati sa mineralnim uljem kako bi se smanjila brojnost prezimilih insekata. Važno je znati da zaštitu treba primijeniti kada je temperatura vazduha iznad 10 stepeni, i po mirnom vremenu.

Takođe je važno izbaciti stari list koji je ošišan i ukloniti ga sa parcele. Na taj način se smanjuje zaraza u zasadu i brojnost štetnih ineskata.

Kako se sprovodi čišćenje, šišanje jagoda?

Šišanje se radi čistim, dezinfikovanim alatom. Najčešće nožem ili makazama, neki koriste i prilagođene alatke kao što je srp, ili razne četke koje se montiraju na trimere. Najbolje je to odraditi ručno, nožem ili makazama vodeći računa o sistemu za navodnjavanje. Skida se cjelokupna stara lisna masa, ostaju samo bokori sa mladim izdancima.

Pročitajte: Koje sorte jagode daju veće prinose i kvalitetnije plodove

Šišanje jagoda u plasteniku

Jagoda se u plastenicima i zatvorenim objektima, šiša ranije nego na otvorenom i tu operaciju je potrebno sprovesti sredinom februara, okvirno, par dana gore/dolje, naravno opet prateći temperaturu vazduha i zemljišta, a zavisno i od tipa samog objekta i kubikaže vazduha u njemu – u većim objektima se može krenuti i ranije, svakako najkasnije do kraja februara. Treba osjetiti samu biljku, jer je ona živ organizam, shvatiti da je za njen rast potrebno da se prije svega temperatura zemljišta podigne, kako bi proradio korijenov sistem i pokrenuo procese, a kroz biljku prostrujali sokovi.

Razbokoravanje jagoda

Kod bujnih sorti dolazi do pojave prevelikog broja glava ili bokora, naročito u drugoj godini. Tada je neophodno odstraniti višak bokora i dovesti do optimalnog broja. Optimalni broj bokora je 3-4 najjača (snaga se ogleda u njihovoj debljini). Ova operacija se sprovodi tako što se sijeku ili zalamaju bokori, najčešće iz sredine (ako je tako moguće u zavisnosti od biljke).

Pročitajte: Kako uzgojiti JAGODE MJESEČARKE u visećim saksijama?

Ukoliko se ne odstrane bokori, a ima ih preko 4, sama biljka ne može da iznese toliki broj plodova u odgovarajućem kvalitetu. Plodovi biće sitniji. Sotiment koji nije bujan (npr. džoli, kleri, kvin eliza, aprika) ima manje sklonosti ka razvoju velikog broja bokora, ali svakako treba razrijediti na najjače, najrazvijenije i najzdravije bokore. Manje bujne sorte po pravilu imaju mnogo ljepši i kvalitetniji plod.

Evo kako pravilno đubriti maline i dobiti bogatiji i kvalitetniji prinos

Kako pravilno đubriti maline – Malina je visoko zahtjevna biljka koja zahtijeva dobro uravnoteženo đubrenje kako bi dala dobar prinos. Preporučuje se primjena organskih i mineralnih đubriva kako bi se zadovoljile potrebe biljaka za hranjivim materijama.

Veoma je važno đubrenje maline kako bi se postigao dobar prinos i kvalitetan plod. U nastavku ćemo detaljnije razmotriti kako pravilno đubriti maline kako bi se postigao optimalan prinos i kvalitet ploda.

Kako pravilno đubriti maline

Organska đubriva, kao što su stajsko đubrivo, kompost i slično, bogata su hranjivim materijama i poboljšavaju strukturu tla. Primjena organskih gnojiva ima dugoročne učinke i povećava plodnost tla.

Pročitajte: Uklanjanje prvih serija mladih izdanaka maline

Mineralna đubriva se primjenjuju kako bi se zadovoljile specifične potrebe biljaka za određenim hranjivim materijama. Preporučuje se primjena kompleksnih mineralnih đubriva, koja sadrže azot, fosfor i kalijum u uravnoteženom omjeru. Azot pomaže u rastu biljaka, fosfor podstiče cvjetanje i plodonošenje, a kalijum poboljšava kvalitet i ukus plodova.

Đubrenje malina obično se sprovodi u tri navrata: u proljeće, prije cvjetanja i nakon berbe. U proljeće se primjenjuju azotna đubriva, u jesen nakon berbe kalijumova, a prije cvjetanja fosforna đubriva.

Pročitajte: Njega zasada maline – Prije i poslije sađenja i u periodu plodonošenja

Prije primjene bilo kojeg đubriva, važno je napraviti analizu tla kako bi se utvrdilo koja hranjiva materija nedostaje, a koja je u višku. Na osnovu analize, možete prilagoditi količinu i vrstu đubriva za vaše maline.

Oprezno sa kompostom – Evo koje biljke ga vole, a koje ga ne podnose

Kompostiranje je jedna od najjednostavnijih i najekološkijih metoda za recikliranje organskog otpada i proizvodnju plodnog tla. Kompostiranje se može vršiti u bašti, na terasi ili čak u kuhinji, a proces pretvaranja otpada u korisno đubrivo je prirodan i bez štetnih uticaja na okoliš. Kompost je bogat hranljivim materijama i poboljšava strukturu tla, što pomaže biljkama da rastu i razvijaju se bolje.

Međutim, neke biljke više cijene kompost nego druge. Na primjer, povrće poput paradajza, paprike, krastavaca i tikvica imaju visoke zahtjeve za hranjivim materijama i dobro će reagovati na primjenu komposta. Biljke začina poput ruzmarina, origana i lavande takođe dobro reaguju na primjenu komposta.

Pročitajte: Kompostiranje za početnike – Kako da organski otpad pretvorite u izvor hranljivih materija za svoju baštu

Međutim, važno je imati na umu da neke biljke neće dobro reagovati na primjenu komposta ako je previše svjež ili ako sadrži puno soli ili drugih štetnih materija. Stoga je važno pažljivo razmotriti koje biljke želite uzgajati i koliko komposta želite primijeniti, te prilagoditi primjenu komposta prema tim potrebama.

Iako se kompost može koristiti za većinu biljaka u bašti, postoje neke biljke koje neće dobro reagovati na primjenu komposta.

To uključuje:

  1. Biljke koje preferiraju kiselo tlo – ako kompost sadrži puno kalcijuma ili drugih alkalnih materija, to može povećati pH vrijednost tla i učiniti ga manje kiselim. Biljke koje preferiraju kiselo tlo, poput borovnice, brusnice i azaleja, mogu patiti ako se primijeni previše komposta.
  2. Biljke osjetljive na visok nivo soli – ako se kompost izrađuje od otpada hrane koji je jako soljen ili ako se primijeni previše komposta, to može dovesti do povećanog nivoa soli u tlu. Biljke kao što su krastavci, mrkva i spanać mogu biti osjetljive na visok nivo soli.
  3. Biljke osjetljive na patogene – ako se u kompostu nalaze bolesni ili zaraženi dijelovi biljaka, patogeni se mogu prenijeti na biljke u bašti i uzrokovati probleme s bolestima. Biljke poput rajčice, krastavca i dinje osjetljive su na neke od patogena koji se mogu naći u kompostu.

Pročitajte: Postupak slaganja kompostne hrpe

 

Evo koliko dugo stajnjak može ostati na površini tla prije nego što se unese u zemlju!

Stajnjak je važan izvor hranjivih tvari za biljke i igra ključnu ulogu u poljoprivrednoj proizvodnji. Međutim, postavlja se pitanje koliko dugo stajnjak može ostati na površini tla, a da ne uđe u zemlju.

U ovom tekstu ćemo detaljno istražiti koliko dugo stajnjak može ostati na površini tla, šta utiče na njegovu brzinu razgradnje te zašto je važno unijeti stajnjak u tlo što prije kako bi se iskoristile sve hranjive materije i smanjio negativni utjecaj na okoliš.

Stajnjak može biti ostavljen na površini tla i ne unijeti se u zemlju nekoliko mjeseci, ovisno o vremenskim uslovimai drugim činiocima. Međutim, vremenom će se stajnjak razgraditi i početi oslobađati hranjive materije koje su potrebne biljkama.
Koliko dugo se stajnjak može ostaviti na površini ovisi o mnogim činiocima, uključujući:
  • Vremenski uslovi: temperatura, vlaga, sunčevo zračenje i kiša mogu snažno uticati na brzinu razgradnje stajnjaka.
  • Količina i vrsta stajnjaka: neke vrste stajnjaka se brže razgrađuju od drugih, a veće količine stajnjaka će također uticati  na brzinu razgradnje.
  • Vrsta tla: tlo bogato humusom će bolje razgraditi stajnjak od siromašnog tla.

Uopšteno, preporučuje se da se stajnjak unese u tlo što je prije moguće kako bi se osigurala najbolja upotreba hranjivih tvari.

Da li je bolje stajnjak upotrijebiti zimi ili u proljće pročitajte OVDE

Ne dozvolite da vaš mladi luk bude uništen! Pročitajte savjete za njegovu zaštitu!

Mlad luk, poput većine biljaka, zahtijeva određene uslove za rast i razvoj, uključujući adekvatno zalijevanje, hranjive materije i zaštitu od štetnika i bolesti. U proljeće, mladi luk može biti posebno osjetljiv na ove probleme, pa je važno poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osigurao zdrav rast biljke i visok prinos.

Jedan od najvažnijih koraka u zaštiti mladog luka je sprečavanje napada štetočina. Štetočine poput lukove muve, tripsa, lukove zlatice i puževa mogu prouzrokovati značajnu štetu biljkama. Kako biste to spriječili, možete koristiti prirodne metode poput primjene insekticida na bazi biljaka, postavljanja mreža protiv štetočina ili upotrebe feromonskih klopki.

Pročitatje: Lukova muva -Štetnost i način suzbijanja

Također je važno paziti na navodnjavanje mladog luka. Dok je vlaga neophodna za rast biljke, prekomjerno zalijevanje može uzrokovati truljenje korijena. Voda koja stoji oko biljke također može privući bolesti. Stoga je važno održavati uravnoteženo navodnjavanje i paziti da biljka ne stoji u vodi.

Đubrivo se može koristiti za oplemenjivanje tla i osiguravanje potrebnih hranjivih sastojaka mladom luku. Organska đubriva, poput stajskog đubriva, komposta ili drvenog pepela, dobar su izbor za mladi luk. No, treba paziti da se ne pretjera s đubrenjem jer to može dovesti do prekomjernog rasta biljke, slabljenja stabljike i korijena, što bi moglo smanjiti prinos.

Mlad luk također može biti osjetljiv na različite bolesti, uključujući plijesan, rđu i bakterijsku trulež. Ako primijetite simptome bilo koje bolesti, poput žutih listova ili tamnih mrlja, važno je odmah ukloniti zaražene biljke i dezinfikovati tlo.

Pročitajte: Prirodni preparati za zaštitu luka od bolesti

Ako se očekuje hladno vrijeme, možete zaštititi mladi luk od mraza pokrivajući ga netkanom tkaninom ili staklenim poklopcima. Također, može se koristiti i dodatno gnojivo za jačanje biljke protiv mraza.

Korov također može biti problem za mladi luk, jer može nadmetati s biljkom za hranjive materije i vodu, te privlačiti štetnike i bolesti. Stoga je važno redovno uklanjati korova oko biljaka i koristiti organske herbicide ako je potrebno.

Postoji nekoliko prirodnih i organskih herbicida koji se mogu koristiti u uzgoju luka kako bi se smanjila prisutnost korova oko biljaka. Neke od opcija uključuju:

  1. Sirće: sirće je učinkovit herbicid i može se koristiti za ubijanje korova. Pomiješajte bijelo sirće i vodu u omjeru 1: 1 i nanesite na korov oko mladog luka.
  2. Sol: Sol se može koristiti kao herbicid, ali treba paziti da se ne prekomjerno koristi jer sol može oštetiti tlo. Pomiješajte sol i vodu u omjeru 1:10 i nanesite na korov.
  3. Biljni ekstrakti: Postoje biljni ekstrakti koji se mogu koristiti kao herbicidi. npr. ekstrakt korijena maslačka može se koristiti za suzbijanje korova. Također se mogu koristiti i ekstrakti koprive, češnjaka i paprike.
  4. Mulch: Mulch može biti učinkovit u suzbijanju korova oko mladog luka. Možete koristiti sijeno, piljevinu, ili bilo koju drugu organsku materiju koja će spriječiti rast korova.

Važno je zapamtiti da prirodni herbicidi mogu biti manje učinkoviti od hemijskih herbicida i da ih treba primjenjivati ​​pažljivo kako bi se izbjegla šteta na biljkama. Također, treba imati na umu da će neki od ovih prirodnih herbicida mogu utjecati i na korijenje mladog luka, stoga treba biti oprezan prilikom primjene.

Na kraju, bitno je da redovno pratite razvoj mladog luka i poduzimate potrebne korake kako biste spriječili probleme prije nego postanu ozbiljni. Njega mladog luka zahtijeva kontinuiran rad, ali vaš trud će se isplatiti kada dobijete zdravu i ukusnu žetvu.

Kako da jaja ne pucaju tokom kuvanja – Trikovi koji će vam biti od velike pomoći

U nastavku teksta saznajte kako da vam jaja ne pucaju tokom kuvanja.

Uskrs je praznik kome se posebno raduju djeca, a sve zbog tradicije farbanja i kucanja sa jajima. Prije svega jaja treba pripremiti za farbanje. Da bi se jajima moglo kucati, da farba ne bi prodrla unutra i da bi bila uspješno obojena i ukrašena, ljuska treba da bude potpuno neoštećena, zato iskusne domaćice koriste trikove u kuhinji.

Postoji nekoliko savjeta koje treba pratiti, a uspjeh sigurno neće izostati te ćete na svoju trpezu za predstojeći praznik izneti cijela, lijepo obojena jaja.

Pročitajte: Koja je razlika između smeđih i bijelih jaja?

1. Kako da kuvate jaja

Jaja ne smijete da stavljate direktno iz frižidera na šporet. Velika je vjerovatnoća da će ljuska popucati. Zato ih izvadite nekoliko sati ranije da odstoje na sobnoj temperaturi. I još nešto, jaja prvo stavite u vodu sobne temperature pa tek onda na šporet da se kuvaju.

Ne stavljate mnogo jaja u šerpu, dovoljno je da ona prekriju dno. Šerpa treba da je puna vode tokom cijelog kuvanja. Kuvajte na umjerenoj temperaturi, tik pred ključanje još smanjite temperaturu, kako bi se jaja što manje pomjerala po šerpi i udarala jedno o drugo. Tako ćete spriječiti moguće pucanje ljuske. Kuvajte ih 10 do 12 minuta, piše DDL.rs.

2. Jaja treba da su svježa

Ako niste sigurni da li su jaja koja ste kupili svježa, možete to lako da provjerite. Stavite jaja u činiju punu vode. Ona koja se podignu na površinu su stara i nisu za upotrebu. Ona koja potonu su svježa. Samo da znate, jaja stara između sedam i deset dana idealna su za kuvanje, jer ih je poslije najlakše oljuštiti. A kako to možete da znate? Ili vjerujte prodavcu na pijaci na riječ ili provjerite datum na ambalaži ukoliko jaja kupujete u prodavnici.

Pročitajte: S ovim trikom guljenje kuvanih jaja vam više neće biti problem

3. Zašto je važna so

I naše bake solile su vodu u kojoj su kuvale jaja, a mjera je pola kašike soli na litar vode. A zašto se to radi? Ako neko jaje pukne, bjelance neće iscuriti, već se zgrušati. Takvo jaje ćete moći ipak da ukrasite. Neke domaćice uz so dodaju i pola kašičice sirćeta, da još više smanje šanse za pucanje jaja.

Unesite život na balkon ovim prekrasnim cvjetovima i započnite proljetnu sezonu

Proljeće je vrijeme kada većina ljudi počinje razmišljati o obnovi svog balkona i uređenju svojih vanjskih prostora. Za ljubitelje cvijeća, proljetna sezona je savršeno vrijeme za sadnju novih biljaka i cvjetova na balkonu. Proljetne cvjetnice daju svježinu, boju i miris vašem vanjskom prostoru. Uz odabir pravog cvijeća i njegovu pravilnu njegu, vaš balkon će zasjati novim sjajem i oduševiti vas svakim novim danom u proljetnoj sezoni.

  1. Petunije: Ove cvjetnice su prilično jednostavne za uzgoj, a cvjetaju od proljeća do jeseni. Postoje različite vrste petunija, pa možete odabrati boju koja vam se sviđa ili čak posaditi različite boje u istu posudu. Petunije vole sunčana područja, pa birajte mjesto gdje će biti najmanje 6 sati sunca dnevno.
  2. Kadifice: Ove male biljke su izdržljive i cvjetaju tokom cijele godine. Možete ih posaditi u razne posude i zdjele, a kada ih posadite u dobro dreniranu zemlju, bit će im potrebno zalijevanje samo jednom ili dvaput tjedno. Kadifice preferiraju sunčana područja, ali se dobro prilagođavaju i djelomičnoj hladovini.
  3. Muškatle: Muškatle su još jedne omiljene cvjetnice za balkone jer su izdržljive i jednostavne za uzgoj. Ove cvjetnice su poznate po svojim velikim, šarenim cvjetovima i blagom mirisu. Za uspješan rast muškatle birajte mjesto gdje će biti izložene najmanje 4-6 sati sunca dnevno i dobro dreniranu zemlju. Pazite da ih ne zalijevate previše jer previše vode može uzrokovati truljenje korijena.

Zašto ne bi trebalo bacati koru krompira

Pečeni, kuvani, kao pomfrit – jednostavno, krompir svi obožavaju.

Prilikom pripreme, automatski bacamo oguljenu koru u smeće, ali ona vam i te kako može biti korisna.

Kora krompira sjajan je saveznik u uklanjanju rđe, zato što sadrži oksalnu kiselinu, koja pozitivno djeluje na nerastvorljiva jedinjenja gvožđa, čineći ih rastvorljivim.

Ljuska krompira potopite u vodu – dovoljno je samo da da voda prekrije kore. Manje vode će omogućiti da rastvor oksalne kiseline bude koncetrovaniji.

Pročitajte: Kako čuvati krompir da ne truli i da ne proklija brzo?

Ostavite tako da odstoji neko vrijeme, zatim izvadite koru.

Vodu od krompirove kore pomiješajte sa sodom bikarbonom tako da dobijete teksturu paste.

Dobijeno sredstvo nanesite na zarđalo područje, pa ostavite da djeluje 20-30 minuta. Potom operite. Rezultati će vas oduševiti.

„Biljka samoubica“: Upoznajte Dendrocnide moroides, najopasniju biljku na svijetu

Dendrocnide moroides, poznata i kao „biljka samoubica“, je vrsta biljke koja se nalazi u tropskim područjima sjeverne Australije, Indonezije i jugoistočne Azije. Ova biljka je poznata po svojim vrlo bolnim ubodima, koji su često opisivani kao „najgori bolovi koje je ikada neko osetio“.

Biljka se naziva „biljka ubica“ ili „biljka samoubojica“ zbog svoje sposobnosti da izazove vrlo bolne ubode koji mogu trajati satima, pa čak i danima. Mnogi ljudi su opisali osjećaj kao da ih je pogodio električni šok ili kao da su izgorjeli na živoj vatri. Bol je toliko jaka da je neki ljudi opisuju kao „najgore bolove koje su ikada osjetili“. Iako ova biljka može biti smrtonosna za neke životinje, naziv „biljka samoubojica“ se ne odnosi na ljude jer, iako bolni, njeni ubodi nisu smrtonosni za ljude.

Dendrocnide moroides je višegodišnja biljka koja može doseći visinu od 3-4 metra. Listovi su joj obično dugi oko 15-30 cm, a na njima se nalaze male dlačice koje su vrlo tanke i izgledaju kao fine igle. Ove dlačice sadrže neurotoksin koji izaziva jaku bol, peckanje i osećaj žarenja kada dođu u kontakt sa kožom.

Neki ljudi koji su došli u kontakt s ovom biljkom opisuju osećaj kao da ih je pogodio električni šok ili kao da su izgoreli na živoj vatri. Bol može trajati satima, pa čak i danima, a ponekad su potrebni nedelje ili meseci da se koža potpuno oporavi.

Ova biljka se često nalazi u divljini, ali može se naći i u baštama ili drugim mestima gde je nisu uklonili zbog njene dekorativnosti. Ljudi koji žive u područjima gde raste Dendrocnide moroides često su upoznati sa njenim ubodima i naučili su izbegavati kontakt s njom.

U slučaju da dođe do kontakta s ovom biljkom, preporučuje se što pre oprati područje kože koje je došlo u dodir sa dlačicama, jer to može smanjiti bol i sprečiti daljnje širenje neurotoksina. Takođe je važno potražiti medicinsku pomoć ako se javi teži simptom ili ako bol ne prestane nakon nekoliko sati.

Iako je Dendrocnide moroides poznata po svojoj sposobnosti da izazove bolne ubode, ova biljka je takođe proučavana zbog svojih lekovitih svojstava. Neke studije su pokazale da ekstrakti iz ove biljke mogu imati protivupalna, antivirusna i antibakterijska svojstva.

Uprkos svojoj opasnosti, Dendrocnide moroides je fascinantna biljka koja zaslužuje poštovanje. Njeni ubodi mogu biti bolni, ali istovremeno su i podsetnik na snagu prirode i našu potrebu da naučimo poštovati i paziti na okolinu u kojoj živimo.