ZATVARANJE ZIMSKE BRAZDE – Evo zašto je važna ova agrotehnička mjera

ZATVARANJE BAŠTE Foto: Screenshot/YouTube

Jesenje, odnosno zimsko oranje zahtjeva zatvaranje brazde koje je potrebno uraditi krajem zime ili početkom proljeća kad nastupa vrijeme sa učestalim pojavama jakih i suvih vetrova koji su karakteristični za određena područja.

Poslije topljenja sniježnog pokrivača, koji je ove godine bio neznatan, efekat vjetrovitog vremena dovodi do naglog i povećanog sušenja oraničnog sloja, odnosno povećane evaporacije. Cilj jesenje, odnosno zimske obrade zemljišta, uz fizičke popravke teksture i strukture zemljišta, je akumulacija zimskih padavina, odnosno konzervacija vlage i njeno što duže čuvanje za vegetacioni period koji je pred nama, kad vlage (po pravilu) uvijek nedostaje.

Obično se nedostatak vlage dešava u ljetnom periodu, ali se može javiti već tokom sjetve, odnosno prilikom nicanja gajenih usjeva ali i tokom jeseni. Tendencija globalnog zagrijvanja kroz efekat staklene bašte, utiče na promjenu klimatskih karakteristika, gdje zime nisu više tako bogate padavinama. Vrlo često, količine padavina koje tokom jeseni, zime i ranog proljeća mogu biti i znatno niže u odnosu na višegodišnji prosjek.

Zbog navedenih razloga, pravovremeno i pravilno sprovođenje agrotehničke mjere zatvaranja zimske brazde može biti presudno već i u početnom dijelu vegetacije, odnosno pri klijanju i nicanju usjeva.

Može se desiti i obrnuta situacija, da zimske padavine budu značajno više od prosjeka i da je nemoguće ući u previše vlažene njive. Tada se zimska brazda zatvara kad je to vremenski uslovi omoguće.

Svrha ove mjere

Svrha ove mjere je prekid kapilariteta zemljišta na samoj površini, do nekoliko centimetara dubine, ali pri tome nije svejedno sa kojim oruđem će se to uraditi. Najpodesnije oruđe za ovu namjenu je drljača (laka ili teška) ili u gorem slučaju sjetvospremač. Najgore rješenje je upotreba tanjirače, ali ako je struktura zemljišta takva da se mora tanjirati, to je bolje uraditi s jeseni, odnosno tokom zime, kada vlaga i uslovi spoljne sredine to omogućavaju.

Ravnanjem zemljišta se ostvaruje manja površina sa koje će se gubiti vlaga, stoga je važno ovu operaciju uraditi blagovremeno. Ali ne bi trebalo ni žuriti, jer u slučaju obilnijih padavina, naročito ako su u pitanju pljuskovi, postoji mogućnost stvaranja pokorice, čak je u depresijama moguća i pojava vodoležja. Svaki proizvođač trebalo bi da poznaje karakteristike svoje parcele, i da blagovremeno uradi potrebne agrotehničke mjere kako bi proizvodnja bila uspiješna.

Izvor: agrotv.net

PROČITAJTE:

Obrada zemljišta: Vrijeme i načini obrade

Značaj jesenje osnovne obrade zemljišta

Predsjetvena priprema zemljišta za povrtarske kulture

(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});

Preporuka za vas

(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});