Zašto dolazi do oštećenja i deformacija krompira

Neinfektivne bolesti krompira Foto: AgroSavjet/Neinfektivne bolesti krompira

Tokom rasta i razvoja krompira, kao i tokom skladištenja, na biljkama i krtolama se mogu javiti određena oštećenja i deformacije koje su neinfektivnog porijekla. Ova oštećenja nastaju kao rezultat uticaja stresnih faktora izazvanih nepovoljnim djelovanjem klimatskih i agroekoloških uslova.

Najznačajnije neinfektivne bolesti krompira su:

Sekundarni rast i sekundarne krtole

Stvaranje atipičnih oblika krtola sa izraslinama, razvoj stolona iza osnovne krtole i stvaranje nove, aktiviranje apikalne klice i proklijavanje krtola predstavljaju morfološke promjene sekundarnog rasta krtola. One nastaju usljed sadnje sjemena u izrazito hladna zemljišta, te zemljišta sa veoma niskom vlažnošću, ili prilikom dužeg skladištenja na višim temperaturama. Tada dolazi do prelivanja sadržaja glavne krtole u više manjih krtolica. Takođe, velike doze azota imaju uticaj na pojavu sekundarnog rasta krtola. Preventivne mjere borbe se ogledaju u održavanju povoljnog vodno-vazdušnog režima zemljišta i pravovremenom preduzimanju navodnjavanja, te čuvanja krompira u adekvatnim uslovima, kvalitetno naklijavanje i sadnja u optimalnim rokovima. Tehnološka vrijednost takvih krtola je veoma niska.

Nitavost klica

 

Nitavost klica

Dešava se da neke klice na krtoli budu normalno razvijene, dok su druge tanke, izdužene i podsjećaju na kraće niti. Ovakve deformacije nazivamo nitavost klice krtole. Ona nastaje pretežno krajem vegetacije, kada je temperaturni režim zemljišta nepovoljan ( temperatura iznad 29⁰S ), ili usljed djelovanja nekih virusa. Krtole kod kojih su primijetne nitaste klice potrebno je odbaciti prije sadnje. Održavanjem povoljnog temperaturnog i vodnog režima u zemljištu, te sadnjom fiziološki mladog sjemena, možemo preventivno uticati na sprečavanje razvoja nitastih klica, i samim tim na smanjenje rizika i gubitaka prinosa.

Pukotine na krtolama

Na površinskom dijelu krtole često srećemo pukotine, do kojih najčešće dolazi pri smjeni sušnog i kišnog perioda, pri neredovnom navodnjavanju, neadekvatnoj i prekomjernoj ishrani azotom, kao i prilikom povreda koje nastaju pri vađenju i skladištenju krompira. Neke pukotine izazivaju i pojedini virusi i pojava gljivičnog oboljenja Crne krastavosti, poznatije pod nazivom Bijela noga. Pukotine se najčešće javljaju kod krupnih krtola, usljed nestabilnog vodnog režima zemljišta što dovodi do povećanja pritiska u krtolama pri intenzivnom nalivanju pa samim tim i njihovom pucanju. Ovo oštećenje se može izbjeći pravovremenim navodnjavanjem, doziranom ishranom kao i pravilnim skladištenjem.

Šuplje srce

 

Šuplje srce krompira

Pojava šupljeg srca je takođe posljedica nestabilnog vodnog režima zemljišta. Kao i pukotine na krtolama, ovo oštećenje je zapaženije na krupnijim krtolama. Na prijesjeku krtole javlja se šupljina, čiji je središnji dio obojen braon do mrke boje sa bijelim nijansama ka obodu. Šupljina je najčešće nepravilnog oblika srca, odakle i potiče sam naziv. Ova promjena nastaje usljed velikog unutrašnjeg pritiska, što dovodi do pucanja kambijalnog prstena u centralnom dijelu krtole i postepenog odumiranja ćelija okolnog tkiva. Kao preventivne mjere preporučuju se upotreba manje osjetljivih sorti, redovno i umjereno navodnjavanje zemljišta, pogotovo kada je riječ o pjeskovitijim zemljištima, kao i primjena veće gustine sadnje kako bi se smanjio razvoj krupnijih krtola.

Tamne pjege ili unutrašnje modrice

Prilikom nepažnje tokom vađenja i lagerovanja krompira može doći do većeg povređivanja pokožice krtole, što se ogleda kroz tamnjenje oštećenog tkiva. Pojava tamnjenja je rezultat enzimske reakcije, a boja se mijenja od sive do mrke. Sorte sa većim sadržajem suve materije su osjetljivije na pojavu modrica. Povrede se češće zapažaju kod krtola koje su vađene po hladnom vremenu, te se stoga preporučuje obaviti vađenje kada je temnperatura iznad 15⁰S.

Uvećane lenticele

Lenticele su sitne tačke koje se nalaze na čitavoj površini pokožice krtole, i imaju ulogu prirodnih otvora za disanje krtole. Lenticele su analogne stomama kod lista. U povoljnim uslovima vodno-vazdušnog režima zemljišta one su jedva primijetne. Prilikom povećanja vlažnosti zemljišta, smanjenja obezbijeđenosti kiseonikom, i sabijanja istog, dolazi do uvećanja lenticela, koje kao takve predstavljaju povoljnu sredinu za razvoj raznih infektivnih bolesti. Da bi izbjegli ovu pojavu ne preporučuje se sadnja krompira na teškim i podvodnim zemljištima, ili pak ukoliko se odlučimo na to, prethodno ih moramo dobro drenirati.

Oštećenja od herbicida

Oštećenja koja nastaju od neadekvatne upotrebe herbicida su tipa hloroze lisne mase ili nerava. Hloroza se manifestuje pojavom blijedo-žute boje, a pri jačim oštećenjima prelazi u braon usljed odumiranja tkiva. Pri suvom vremenu oštećenja su znatno veća i dolazi do zaostajanja biljke u razvoju. Obim i intenzitet oštećenja zavisi od sorte krompira, vrste i doze herbicida, faze razvoja biljke, tipa zemljišta. Neki herbicidi djeluju i na krtole smanjujući klijavost, te izazivajući promjene boje sprovodnih sistema i sl. Pri upotrebi herbicida strogo se moraju poštovati priložena upustva, način i doziranje, kao i voditi računa o specifičnoj osjetljivosti nekih sorti.

Oštećenja od svjetlosti i visokih temperatura

Dužim dejstvom jakih direktnih sunčevih zraka na lišće, stabljike i krtole, javljaju se opekotine tkiva i dolazi do gubitka turgora biljke. Osnovni simptomi nekroze oštećenog tkiva jesu braonkaste pjege nepravilnog oblika. Takvo tkivo je mekano i ubrzo truli. U periodu povećanih dnevnih temperatura i niskoj vlažnosti vazduha, kao i pri povećanoj temperaturi zemljišta, te kod slabo ogrnutog krompira, dolazi do većih oštećenja.

Uticaj niskih temperatura

Duži uticaj niskih temperatura ili kasni proljećni i rani jesenji mrazevi ( od -2⁰S ), mogu znatno oštetiti, a ponekad i uništiti usjev krompira u zavisnosti od dužine trajanja. Mlade biljke se mogu regenerisati, ali će doći do smanjenja prinosa i usporenog rasta i razvoja. Takođe, slabo zagrnut krompir može da izmrzne na temperaturi zemljišta od -1.7⁰S. Kod smrznutog krompira dolazi do stvaranja leda u međućelijskom prostoru i izumiranja tkiva, dok kod tzv. ”prehlađenog krompira” dolazi do transformacije šećera i otpuštanja vode. Takve krtole su mekše, često sladunjavog ukusa zbog većeg sadržaja prostih šećera, i na njima nema jačeg pucketanja pri pritisku nokta. Oštećenja uzrokovanja dejstvom niskih temperatura javljaju se i na krtolama koje su uskladištene u prostoru gdje je temperatura manja od +2⁰S. Preporučuje se izbjegavanje sađenja krompira na parcelama sa visokim rizikom za pojavu kasnih proljećnih mrazeva, obavezno obezbijediti adekvatnu izolaciju skladišta i povoljan temperaturni režim.

Nedostatak hranjivih elemenata

Za pravilan rast i razvoj biljke neophodno je obezbijediti upotrebu mineralnih hranjiva u izbalansiranim odnosima i optimalnim količinama. Usljed disbalansa nekih od hranjivih elemenata, odnosno viška ili manjka, javljaju se različita oštećenja i deformacije krompira.

Azot. Nedostatak azota se odražava na sporiji porast, razvoj i opšti izgled biljke. Velike doze azota forsiraju razvoj nadzemne mase,usporavaju i umanjuju zametanje krtola, produžuju vegetaciju, povećavaju osjetljivost na mnoge bolesti. Velike doze azota utiču na smanjenje sadržaja suve materije i skroba, veći sadržaj redukujućih šećera i lošije čuvanje krompira.

Fosfor. Problem nedostatka fosfora je izražen na kiselim, siromašnim zemljištima i ako je blokiran od strane gvožđa. List je tamnozelene boje, mat bez sjaja. U ekstremnim slučajevima na obodu lista se javljaju braonkaste pjege. Biljke mogu biti znatno nižeg porasta naročito na siromašnim, slabo strukturnim zemljištima pri niskim temperaturama.

Kalijum. Na lakim zemljištima kalijum se lako ispira, a na teškim blokira. Nedostaci su najizraženiji u drugoj polovini vegetacije. Nedostatak kalijuma se vidi po pojavi tamnozelene boje mezofila lista i žućkastoj do tamnosmeđoj boji po obodu lista. Ispod braonkaste boje dolazi do izumiranja tkiva. List ima grubu površinu i uvija se. Usljed nedostatka kalijuma krtole su osjetljive na tamne pjege i teže se čuvaju.

Sve promjene koje nastaju kao rezultat neinfektivnih bolesti, smanjuju kvalitet i tržišnu ispravnost krtola, što direktno utiče na vrijednost robe. Da bi održali kvalitet i gubitke sveli na minimum, nužno je pravilno sprovoditi sve agrotehničke mjere, obezbijediti što povoljnije uslove kako za rast i razvoj, tako i za skladištenje krtola.

Autor: Jovana Todorović

Izvor: pssrs.net

PROČITAJTE:

Recite NE naklijavanju krompira u prostorijama u kojima se skladišti voće

KROMPIR se ovako čuva, a ako se ovo desi NE SMIJETE ga jesti

Vađenje, skladištenje i čuvanje krompira

Preporuka za vas