Nakon žetve pšenica, ječam i druga strna žita, već od sredine juna, a kukuruz od septembra, se dopremaju u skladišta različitog oblika, veličine i materijala.
U manjem broju slučajeva su to skladišta koja su izgrađena po evropskim standardima u kojima se uspješno čuvaju žitarica, a to znači da su dovoljno velika, betonska ili metalna sa elevatorima i sistemom za provjetravanje.
U većini slučajeva su to ipak mala skladišta napravljena od drvenog materijala ili mali silosi pa čak i već postojeća priručna skladišta kao što su tavani i podrumi.
Bez obzira o kakvoj vrsti i kvalitetu skladišta se radi, uskladištene žitarice su izložene napadu velikog broja insekata. Štete od njihovog napada su naročite velike kod žitarica koje su uskladištene u drvenim skladištima u kojima se štetočine često održavaju i nakon uklanjanja žitarica iz njih.
Postoje štetni insekti koji napadaju gotove proizvode nakon žetve i berbe žitarica i na taj način ih u skladištu oštećuju i utiču na kvalitet zrna, što za posledicu ima nanošenje ogromne ekonomske štete samom proizvođaču. S druge strane, insekti mogu dospjeti u skladišta unošenjem proizvoda, transportnim sredstvima, letom, a veoma često i u zaostalim žitaricama i neočišćenim i nedezinfikovanim skladištima.
Najznačajniji skladišni insekti koji mogu uticati na kvalitet i količinu uskladištenog proizvoda su: žitni žižak, kukuruzni i pasuljev žižak; žitni moljac, ambarev moljac i brašneni moljac; mali i veliki brašnar i drugi.
Mjere borbe: mogu biti preventivne i direktne.
Preventivne mjere: Da bi se sačuvala početna količina i kvalitet proizvoda neophodno je obezbijediti optimalne uslove u skladištu pri čemu najveću ulogu imaju sami proizvođači i otkupljivači žitarica, kako pri izboru i izgradnji skladišta, tako i tokom održavanja objekata. U tom smislu je neophodno obezbijediti odgovarajuću temperaturu i dobro provjetravanje da bi se spriječila pojava i razvoj štetnih mikroorganizama, odnosno mikotoksina u hrani i hrani za životinje.
Preventivno djelovanje podrazumijeva i suzbijanje štetnih insekata prije i tokom unošenja u skladišta kao i higijena i dezinsekcija skladišta, odnosno mehaničko čišćnje i tretiranje skladišta i korišćenih džakova za pakovanje dozvoljenim insekticidima.
Pod preventivnim mjerama podrazumijevamo i monitoring (praćenje) prisustva štetnih insekata jer je veoma bitno njihovo rano otkrivanje i trenutak kad treba preduzeti mjere suzbijanja. Zato se iz skladišta uzimaju uzorci za pregled u određenom vremenskom intervalu i određenim metodama utvrđuje ekonomski prag štatnosti neophodan za suzbijanje. Najjednostavnija metoda za utvrđivanje brojnosti štetnih insekata je prosijavanje, a u novije vrijeme, za rano otkrivanje, najčešće se koriste feromonske klopke.
Prag štetnosti za suzbijanje štetnih insekata, kod pšenice npr. je kad se utvrdi da su oštećena 32 zrna u 100 grama uzorka, a kod brašna kad se nađe 75 dijelova insekata u 50 grama uzorka.
Za neke insekte, kao što je pasuljev žižak, osnovna mjera zaštite je nepesticidna mjera, koja podrazumijeva izlaganje pasulja niskoj temperaturi na kojoj žižak ugine. Zato je preporuka da se pasulj zimi skladišti na 0°C ili temperaturi nižoj od nule.
Direktne mjere: Podrazumijevaju primjenu hemijskih sredstava, a to su najčešće kontaktni insekticida i fumiganti.
Poštujući direktive EU, na tržištu je sve manje dozvoljenih sredstava za tretiranje insekata u skladišnim prostorima pa to postaje problem u suzbijanju određenih vrsta skladišnih insekata.
Problem kod primjene fumiganata je taj što fumiganti djeluju kao inhibitori disanja svih živih bića podrazumijevajući i čovjeka što ograničava njihovu primjenu na potpuno zatvoreni prostor, sa obučenim licima uz neophodnu zaštitnu opremu. Ovaj vid zaštite se najčešće koristi u toku DDD (dezinsekcija, deratizacija i dezinfekcija) skladišnog prostora.
U našem Ministarstvu su registrovana odgovarajuća sredstva za dezinsekciju skladišnih prostora, sa aktivnim materijama dozvoljenim u EU.
Insekticidi koji se koriste za tretiranje praznih skladišta kod nas najčešće pripadaju grupi kontaktnih preparata. Za ovu grupu insekticida je bitno da imaju dobru isparljivost kako bi svojim parama djelovali na štetne insekte i njihove larve u skrovitim mjestima gdje se ne može pristupiti na drugačiji način. Druga bitna karakteristika ovih insekticida je da imaju zadovoljavajuću rezidualnost, odnosno da se zadrže u dozvoljenim količinama ostataka na uskladištenom proizvodu.
U velikim sistemima za čuvanje žitarica, insekticidi se obično primjenjuju tretiranjem žita već na transportnoj traci prilikom unošenja u skladište u količini koju preporučuje proizvođač. Na ovaj način se suzbijaju insekti koji se već nalaze u zrnu, kao i insekti koji se eventualno već nalaze u skladištu.
Kod čuvanja uskladištenih proizvoda u domaćinstvima, bitno je naglasiti da se zidovi, podovi i tavanice objekata za čuvanje tih proizvoda, prije unošenja, iztretiraju rastvorom dozvoljenog sredstva. Pored preporuke na uputstvu, važno je znati da će količina sredstva za tretiranje zavisiti od čistoće skladišta, odnosno od preventivnih mjera provedenih u njima, kao i od vrste materijala samog objekta za skladištenje. Npr., za betonska i skladišta od cigle se koristi manja količina sredstva u odnosu na skladišta od drveta s obzirom da drvo upija veću količinu rastvora.
Izvor: pssrs.net / Autor: Radmila Pašić
PROČITAJTE:
Štetni insekti uskladištenih žitarica i kukuruza
Štete od glodara i njihovo suzbijanje
Suzbijanje miševa i pacova u skladištima