Četvrtak, 25 Aprila, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneZemljišteZnate li da je štetno prevrtati tlo - orati, štihati? Evo zbog...

Znate li da je štetno prevrtati tlo – orati, štihati? Evo zbog čega

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

U ovom članku pokašaćemo objasniti svu štetnost ove ljudske, nesvjesne i nepotrebne djelatnosti,  koja je dovela do alarmantnih posljedica, sve većeg zagađenja okoliša i osiromašenju tla, koji je posljedica kako agrohemijskih preparata koji nanose štetu zemlji i okolini, sve veće mehanizacije koja uništava i zbija tlo, a najveća među njima je šteta koju ne znajući nanosimo tlu, upravo preokretanje (oranje) tla.

Današnji, alarmantni podaci koji govore da je oko 94% svjetskih, poljoprivrednih površina osiromašeno, te da je narušena prirodna ravnoteža što dovodi do pojavljivanja invazivnih štetnih vrsta i bolesti bilja, trebala bi nam biti opomena da razmislimo kakvu budućnost ostavljamo našoj djeci, te se zapitamo da li je uopše imaju.

Kako bi shvatili što se događa u tlu i kako ono funkcionira objasnićemo vam kroz slikoviti prikaz kako bi sami mogli donijeti zaključke te promjeniti uvjerenja koja se prenose sa generacije na generaciju, a štetna su kako za prirodu tako i za sve nas.

Tlo je živo

Svi smo već čuli da je tlo živo, ali nikako da shvatimo da svojim miješanjem i nepotrebnim radnjama, naravno iz neznanja narušavamo prirodnu biološku ravnotežu koja se stvara godinama.

Ako zamislimo da je samo jedan mali komadić zemlje dovoljan da ga usporedimo sa nekim većim carstvom u kojem međusobno sarađuju milioni biljaka, životinja i mikroorganizama koji su godinama gradili ceste, puteve i kanale (kojima prolaze zmije, krtice, gliste…), za dovodnju i odvodnju hranjivih tvari i vode, te da je u tom međuodnosu uspostavljena ravnoteža u smislu razmjene potrebnih dobara od kojih svi nešto davaju pa na račun toga i primaju, znači sve savršeno funkcionira i svi su zadovoljni. Kao rezultat te saradnje nastaje plodno tlo, potpuni sklad i sve je baš onako kako i treba biti.

I uzmimo sada da se umiješa čovjek koji niti razumije, niti vidi sav taj živi svijet koji živi u potpunoj ravnoteži i počne iz svoga neznanja (straha), razarati njihovo carstvo, misleći kako će mu to donijeti još više koristi (tipično razmišljanje današnjeg potrošačkog drušva).

I šta se događa?

Čovjek prevrćući tlo narušava tu godinama stvaranu ravnotežu, uništavajući sve te puteve, mreže, hife, i sav živi svijet u njemu, ni ne znajući koje su posljedice te njegove nesvjesne djelatnosti.

Na taj način smanjuje plodnost tla, jer prevrčući zemlju on uništava rizosferu (gornji i najplodiji dio tla prepun brojnih mikroorganizama koji žive u simbiozi sa biljkama), iznoseći doljne slojeve na svjetlo dana (bakterije koje žive u anaerobnim uslovima – bez vazduha, a gornje koji su zaslužni za rast bilja, dakle prepuni bakterija koje žive zahvaljujući aerobnim uslovima, baca u dubinu te one na taj način umiru.

Svi ti uništeni mikroorganizmi koji žive u rizosferi, a pozitivno utiču na rast biljke, uključujući i fiksatore azota, endomikorizne i ektomikorizne gljive stradaju, a kao rezultat toga uništava se struktura tla, smanjuje se taj plodni sloj, humus, koji je i najvažniji za zdravlje tla i rast biljnog svijeta.

Cilj organskog vrtlarenja je nedjelovanje, jer je zemlja organski isprepletena zajednica biljaka, životinja i mikroorganizama.

Priroda je cjelina, a čovjek da bi bio dio cjeline trebao bi biti sluga koji se ne miješa u već savršenu inteligenciju majke zemlje.

Znajući da samo u jednoj šačici zemlje žive milioni oku nevidljivih bakterija koje vežu azot, kao i milioni drugih mikroba, a svi zajedno dio su lanca ishrane koji dostavljaju potrebne mineralne tvari biljkama i brinu se o njenom zdravlju, kao i o zdravlju tla, važno je da shvatimo da nemamo to pravo i dalje uništavati prirodu, jer sada znamo koju štetu smo joj nanosili, pa je krajnje vrijeme da prestanemo.

Kako bi to još bolje shvatili potrebno je objasniti kako se biljke hrane

Drveće, biljke, cvijeće, znači sve što čovjek posadi, u procesu fotosinteze sve te posađene biljne kulture u svome lišću proizvode ugljikohidrate te se oni šalju u ostale dijelove biljke. Ovisno o biljci, ali oko 20 – 80 % tih ugljikohidrata odlazi u korijenje koje se hrani s tim ugljikohidratima, s tim da oko 50 % tih ugljikohidrata korijenje izlučuje u svoju okolinu u kojoj žive mikrobi, bakterije, gljivice, mikorizne gljivice,  te se i oni na taj način hrane. To je savršena simbioza u području korijena biljke i mikroba koji se tu nalaze.

Dalje, veći mikrobi (amebe, bičari…) hrane se tim bakterijama koje se hrane ugljikohidratima te oni postaju bogat izvor minerala, najviše azota, pa se svi viškovi dalje izlučuju u zemlju, tačno kod korijena biljke. Na taj način biljka dobija sva njoj dostupna hraniva (azot, fosfor, kalijum, magnezijum, barijum….)

Iz svega navedenoga možemo zaključiti kako je ovo savršeni i povezani sistem o kojemu se trebamo brinuti tako što ćemo posaditi biljke, malčirati i hraniti tlo, zelenom gnojidbom, vrtnim kompostom, povremeno prorahliti zbijeno tlo bio vilama,  primjenjivati mješovitu sadnju i pridržavati se plodoreda, a sve ostalo uraditi će priroda.

Izvor: organskocarstvo.blogspot.com

PROČITAJTE:

Ilovača tlo – Idealno za poljoprivrednu proizvodnju!

Kiselost zemljišta – Određivanje i dodavanje količine kreča!

Testiranje tipa zemljišta u kućnim uslovima!

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI