Subota, 20 Jula, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoSpecifičnosti i razlike u proizvodnji karfiola u odnosu na "srodne" vrste povrća

Specifičnosti i razlike u proizvodnji karfiola u odnosu na “srodne” vrste povrća

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Karfiol za razliku od ostalih kupusnjača ima specifične zahtjeve prema uslovima spoljašne sredine.

Temperatura, vlažnost, zemljište

Optimalna temperatura za rast i razvoj je oko 18ºC. Najbolje mu odgovara vlažnost zemljišta između 70 i 80% poljskog vodnog kapaciteta (PVK). Povećana vlažnost zemljišta štetno se odražava na organoleptička svojsta ruže koja postaje nearomatična, sa niskim sadržajem šećera i mineralnih materija.

Povoljna relativna vlažnost vazduha za karfiol kreće se oko 85-90 odsto. Osjetljiv je na nedostatak vlage. Potrebe u vlazi su prilično velike, a naročito u vrijeme zametanja i formiranja ruža.

Kod nas obično nema dovoljno padavina za normalan razvoj karfiola, te se usjevi moraju redovno navodnjavati. Temperature iznad 25ºC su nepovoljne, kad ih prati vazdušna i zemljišna suša veoma štetno utiču na razvoj biljaka i prinos. Karfiol nije otporan na niske temperature kao kupus.

Karfiol traži plodna, topla i rastresita zemljišta, neutralne reakcije (6,5-7,2 pH). Karfiol ima umjerene potrebe za svjetlošću, ali ne podnosi zasjenjivanje. Ako nema dovoljno svjetlosti, biljke ostaju nedovoljno razvijene, a ruže sitne i lošeg kvaliteta, zato karfiol ne treba gajiti u združenim usjevima.

Nepovoljni uslovi tokom proizvodnje prouzrokuju fiziološke poremećaje (sitna cvast, prorastanje brakteja, pupoljčenje, jalovost) što djelimično ili u potpunosti umanjuje tržišnu vrijednost karfiola.

Pročitajte: Ljetna sjetva karfiola

Đubrenje karfiola

U proizvodnji karfiola koriste se organska i mineralna đubriva. Karfiol povoljno reaguje na đubrenje stajnjakom, jer se uz poboljšanje strukture zemljišta postiže bolja aeracija. Stajnjak se unosi u količini od oko 50-60 t/ha.

Pored toga, od mineralnih đubriva potrebno je unijeti 100-200 kg/ha azota, 80-100 kg/ha fosfora i 200-250 kg/ha kalijuma. Precizne norme đubriva mogu da se odrede tek na osnovu rezultata agrohemijske analize zemljišta.

Pročitajte: Nemojte bacati listove od karfiola – Ovo su super načini da ih iskoristite

Berba

Bere se za vrijeme suvog i sunčanog vremena odsijecanjem cvjetova s lišćem koje ih obavija, a zatim se listovi skrate toliko da samo s bočnih strana zaštićuju cvjetove. Nakon berbe cvjetovi se moraju zaštiti od sunčeve svjetlosti da ne bi došlo do promjene njihove boje. Ukoliko se zakasni sa berbom može doći do izduživanja cvjetnih grana cvjetova, isti bivaju rastresiti i gube boju.

Autor: Slavica Kodžopeljić dipl.inž. ratarstva

Izvorpsss.rs
POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI