Srijeda, 28 Jula, 2021
spot_img

Ljetna sjetva karfiola

Kao i ostale kupusnjače, karfiol potiče s Mediterana i Bliskog istoka. Prva pisana informacija o larfiolu potiče iz 12. vijeka, što znači da je imala značajnu ulogu u svijetu povrtarstva starih civilizacija.

Iako u našim krajevima nije zastupljena kao, npr., paradajz i paprika, jasno je da proizvodnja karfiola, u zadnjem desetljeću, u svijetu itekako raste. Možda je tome uzrok i njegova hranjiva vrijednost koja se ogleda u sadržaju ugljenih hidrata, bjelančevina, masti, minerala (natrijum, kalcijum, fosfor, magnezijum, željezo, jod) te vitamina (A, B i C). Ipak, tome pridonosi činjenica da se veliki metamorfozirani cvat, s nekoliko najmlađih listova, može koristiti kao povrće prisutno na tržištu gotovo cijele godine.

Velike potrebe karfiola za vlagom

Karfiol ima nešto slabije razvijen korijenov sistem, što znači da automatski ima i veće potrebe za vlagom i hranjivim materijama. Tako je praksa pokazala da nedostatak vlage u tlu, ali i zraku znatno usporava rast lisne mase, koja ostaje sitna, s jakom voštanom prevlakom, pa nastupa prevremeno oblikovanje cvjetnih glavica slabe kakvoće. Svakako treba napomenuti da karfiol najveću potrebu za vlagom pokazuje u vrijeme oblikovanja cvjetne glavice.

Pročitajte: KARFIOL – Obezbijedite mu ove uslove za najbolje rezultate

Stoga, treba uzeti u obzir činjenicu da se navedeno povrće može uspješno proizvoditi samo uz dobro natapanje, prvenstveno metodom orošavanja (kišenja) biljaka i tla, čime se stvara visoka relativna vlaga vazduha što itekako godi karfiolu.

Vrijeme sjetve i sadnje

U našim toplim krajevima karfiol se za zimsku i proljetnu berbu sije u avgust, a sadi u septembru, dok se za jesensku berbu sije u julu, a sadi u avgustu. U nešto hladnijem klimatu, karfiol treba posijati nešto ranije da bi se berba planirala prije dolaska hladnijih dana, odnosno prije pojave mrazeva.

Sadi se na razmak redova od 60 cm koliko iznosi i razmak unutar samih redova.

Navedeni razmak redova potreban je kod uzgoja kasnih jesensko-zimskih sorti, tj. hibrida koji zahtijevaju i nešto više proizvodnog prostora. Međutim, većina baštovana praktikuje nešto manji razmak sadnje (40 x 40 cm) da bi na taj način što bolje iskoristili prijeko potrebne, ali još uvijek male i usitnjene, proizvodne površine.

Pročitajte: Savjeti za uzgoj karfiola

Cvjetača se bere u stadijumu tehnološke zrelosti, kada cvat dosegne promjer preko 10 cm, a to odgovara sortnim svojstvima. Berba se odvija za suvog vremena, rezanjem do korijena, tako da uz glavicu ostane nekoliko listova. Budući da se cvatovi ne razvijaju ujednačeno, berba je sukcesivna. Nakon branja, karfiol je potrebno naglo ohladiti i uskladištiti na temperaturi nešto višoj od tačke smrzavanja. Kupljenu pak na pijaci možete čuvati zamotanu u papir u frižideru do tri dana.

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

Organsko đubrivo stajnjak

Ovo će vas potpuno iznenaditi – Najbolje organsko đubrivo nije kravlji...

Još od davnina, ljudi su koristili stajnjak kako bi njime đubrili njive i bašte za potrebe uzgoja biljaka. Međutim, nije svaki podesan za đubrenje...