Simptomi trovanja pčela

Ekonomičnost proizvodnje hrane zahtijeva upotrebu pesticida. Često se navodi da čovječanstvo pred sobom ima samo dva puta: jedan je da se polako truje niskim dozama pesticida koji se zadržavaju na plodovima i da tako polako umire, a drugi je da odmah umre od gladi.

Upotreba pesticida u vrijeme cvjetanja biljaka je nužna mjera zaštite od prouzrokovača biljnih bolesti – Moniliia laxa, Venturia inaequalis, Fusarium spp. Navedene bolesti se upravo mogu suzbiti jedino primjenom fungicida u momentu cvjetanja. Na žalost, primjena pesticida u vrijeme cvjetanja biljaka se kosi sa ritmom življenja pčelinjih zajednica, koje oprašivanjem pospešuju ekonomičnost proizvodnje, kao i pesticidi.

Simptomi trovanja pčela

Paraliza vitalnih organa pčela – prvo stradaju pipci, noge i krila, a zatim usni aparat i drugi dijelovi tijela. Neki preparati izazivaju grčenje i povijanje tijela pčele. Otrovana pčela prvo postaje aktivnija, zatim se tijelo grči, noge se pokreću nekoordinisano, prevrne se na leđa i brzo ugine. U travi, ispred košnica, primjećuju se pčele koje bauljaju sa naduvenim i povijenim zadkom, sa raširenim krilima, koje su nesposobne da lete. Tek otrovane pčele su iznemogle, sa neprirodno povijenim trbuhom i sporo se kreću.

Otrovanoj pčeli nema pomoći. Stražarice na letu sprječavaju izletnice da uđu u košnicu pri povratku sa paše. Pčele iz košnica izbacuju veći broj mrtvih pčela ili slabo pokretnih i iznemoglih.

Agresivnost pčela na pčelinjaku je pojačana. Na cvjetovima, listovima i drugim dijelovima tretiranog bilja, kao i oko njega, nalaze se pčele sa navedenim simptomima ili mrtve. Ispred košnica, na košnicama i u košnici može se naći veći broj uginulih pčela. Društva naglo slabe i jedva pokrivaju leglo. Matica smanjuje nosivost.

Plan procjene rizika trovanja zajednica pčela

Poljoprivrednik treba da:

• izbjegava primjenu pesticida tokom cvjetanja biljaka


• prati cvjetanje u višegodišnjim zasadima – voćnjaci, vinogradi, kao i rubnih dijelova parcele gde se koriste pesticidi (cvetanje korova)


• bira manje opasne pesticide za pčele


• spriječi zanošenje – ne primenjivati pesticide po vjetrovitom vremenu


• prilagodi prskanja meteorološkim uslovima – temperatura, vlažnost vazduha


• primjeni insekticide kada pčele nisu na paši – dva sata nakon zalaska, i dva sata pre izlaska sunca


• održavati stalne kontakte s lokalnim pčelarima i pčelarskim udruženjima


• obavezno modifikovati sijačice za kukuruz s podpritiskom

Pčelar treba da:

• odabere najmanje rizičnu lokaciju za postavljanje pčelinjaka


• informiše o otrovnosti i opasnosti pojedinih pesticida u pojedinim kulturama


• održava komunikaciju s poljoprivrednicima koji u blizini pčelinjaka obrađuju poljoprivredno zemljište


• označi pčelinjak – na vidljivom mjestu podaci o vlasniku, broj telefona


• bude u pripravnosti zaštititi košnice – privremeno zatvaranje leta


• pratiti obaveštenja u sredstvima javnog informisanja o primeni pesticida poljoprivredi i komunalnoj higijeni – suzbijanje komaraca.