Jedna od najzanimljivijih ฤinjenica ljudima koji nisu upoznati sa filozofijom veganstva jeste da vegani ne jedu med. Ovo je sasvim razumljivo, jer naลกe kulturoloลกko podneblje percipira med kao โposnuโ i โzdravuโ namirnicu. S obzirom na to da su pฤele insekti, ljudima je vrlo teลกko da se s njima poveลพu i osete empatiju.
Zbog ฤega je industrija meda problematiฤna?
Prvo u nizu je nasilna oplodnja โ pcฬelari gnjecฬe trutove do smrti da bi iz njih iscedili spermu, koju onda nasilno ubrizgaju u maticu. Matici se takoฤe seku krila iz nekoliko razloga: kako bi je spreฤili da pobegne (postoji opasnost da je ostale pcฬele prate), kako bi je laksฬe identifikovali ako treba da je ubiju i, najvazฬnije, da ne doฤe do takozvanog rojenja, pri kome se jedna kolonija podeli u dve ili visฬe manjih.
To je pcฬelarima, naravno, losฬe za biznis, jer ako do toga doฤe, pcฬele stvaraju manje meda.
Cฬesto cฬitave kolonije budu iz banalnih razloga ubijene na najbrutalniji naฤin. Razlozi mogu biti zima, to ลกto se pcฬelarima ne sviฤa kako se ponasฬaju, jer su se razbolele i lecฬenje je skupo ili neprakticฬno, ili prosto zato ลกto su im postale โneupotrebljiveโ.
Naฤin na koji pฤelari ubijaju pฤele najฤeลกฤe su krajnje brutalni: pale ih zฬive, gnjecฬe, ostavljaju u kesama na suncu da se ugusฬe i sprzฬe do smrti, truju ih ugljen-dioksidom. Nakon nemilosrdnog mrcvarenja, iskorisฬcฬene do poslednje kapi, cฬeka ih josฬ gora smrt.
Osim toga, med je pcฬelina hrana za potomstvo i zimski period kada su polja gola i nema cvecฬa i nektara. Cฬak dvanaest pcฬela radilica je potrebno da radi celog svog zฬivota da bi se proizvela jedna kasฬicฬica meda.
Dvanaest robova za jednu jedinu kasฬicฬicu koja nestane olako i bez traga u cฬaju osobe koja ni ne pomisli na ove zฬrtve. Ako ih pcฬelari ne ubiju kada doฤe zima, umesto meda, koji im ukradu, daju im maltene bezvrednu zamenu โ sฬecฬerni sirup, siromasฬan i prilicฬno neadekvatan da obezbedi sve nutrijente koji su pcฬelama neophodni.
Osim eticฬkog aspekta, vazฬno je istacฬi i katastrofalne posledice ove industrije po planetu i ekosistem.
Jasno je da su pcฬele ugrozฬena vrsta i na putu istrebljenja. Kada ovo kaลพemo, mislimo na divlje pcฬele. Medonosne pcฬele su dobri oprasฬivacฬi, ali ne pariraju divljim pcฬelama (1 divlja pฤela opraลกi koliko 120 medonosnih).
Sฬtavisฬe, ne samo da im ne pariraju, vecฬ ih i direktno ugrozฬavaju. Naime, medonosne pcฬele, skupljajucฬi nektar, uzimaju hranu divljim pcฬelama koje u nestasฬici divljeg cvecฬa neminovno nestaju.
Nestanak pฤela predstavljaฤe jedan od najveฤih izazova za ฤoveฤanstvo, jer neฤe postojati biฤa koja opraลกuju 80% biljaka koje koristimo u ishrani. Direktno zavisimo od njih. Osim toga, medonosne pcฬele sฬire i parazite i zaraze na populacije divljih pcฬela, koje zbog toga umiru.
Industrija meda je, pored svega navedenog, takoฤe nepotrebna, jer danas postoje najrazliฤitije alternative (agavin, javorov, pirincฬani sirup, melasa, malteks, med od maslaฤka i dr.). Iako zvuฤi dramatiฤno, kupovina meda je smrtna presuda za divlje pcฬele, velike delove ekosistema i, na kraju krajeva, za nas same.
Srecฬom, resฬenje je prilicฬno jednostavno โ (svaki) sledecฬi put kada odete u kupovinu, ne kupujte med.
Izvor: www.danas.rs